ĐAKOVO - Drugim izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana uređenja (GUP) grada Đakova, a koje je vijećnička većina usvojila na prethodnoj sjednici početkom lipnja, Đakovo je dobilo prostorne preduvjete da danas-sutra kroza nj može proći – toplovod. Kako je na sjednici Gradskog vijeća u ime izrađivača izmijenjenog GUP-a – Zavoda za prostorno planiranje Osijek, rekla dipl. ing. arh. Vanesa Budač, za gradnju investicije kao što je toplovod, morala se drugim izmjenama i dopunama tog prostornog akta u GUP ucrtati trasa. "Ona je definirana u gospodarskoj zoni, a kasnije se planira proširiti na objekte javne i društvene namjene poput škola, vrtića i dr.", rekla je u kratkom osvrtu na prostorni preduvjet za toplovod u Đakovu Budač.
- Da bi se bilo što počelo raditi u vezi s gradnjom toplovoda u gradu Đakovu, mora biti ucrtano u prostorne dokumente, a što smo drugim izmjenama i dopunama GUP-a sada i ispunili. To je osnovno. Inicijativa o toplovodu kroz grad krenula je od Đakovo Hrasta, koji je s tim izašao još 2015. godine. Njihovo energetsko postrojenje ima takve proizvedene količine energije koje su iznad njihovih vlastitih potreba, i za druge potrošače - kaže zamjenik gradonačelnika Antun Galić. Dodaje da je trasom toplovoda ucrtana cijela Industrijska zona, Preradovićeva ulica, Pavićeva nadalje. Dakako, polazna točka za bilo kakvo razmišljanje o toplovodu u Đakovu, koji se zasad energetski oslanja na plinsku mrežu, kreće od činjenice da je u Industrijskoj zoni grada već nekoliko godina velika energana Đakovo Hrasta d.o.o. Ta je tvrtka Mate Ravlića, osnovana 2014. godine, ulaganjem od 16 milijuna eura početkom prošle godine dovršila izgradnju postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije, zatvorivši krug, proces "od trupaca do struje". Njene brojke su impresivne – kogeneracijsko je to postrojenje snage 3,3 megavata za proizvodnju električne i 7,2 MW toplinske energije. Još na početku rada postrojenja rečeno je da dio toplinske energije planiraju koristiti u vlastitoj proizvodnji, a dio je predviđen za druge potrošače u gradu. Potvrdio je to jučer u telefonskom razgovoru za "Glas Slavonije" i sam Mato Ravlić, osnivač i vlasnik drvoprerađivača Slavonija Hrast, iz kojeg je s vremenom niknulo još nekoliko Ravlićevih tvrtki među kojima i Đakovo Hrast, a nakon kupnje Drvne industrije Geli u stečaju. Ravlić kaže da je već pri gradnji kogeneracijskog postrojenja Đakovo Hrasta planirana i opskrba grada.


- Taj je projekt kompletno napravljen još za Vinkovićeva vremena. Mi smo sve to već platili, no nije se tada mislilo da se tada neće dobiti građevinska dozvola. Ovi u uredu nisu ju izdali Gradu jer, kao, da nema pravni interes, pa je to ostlao da se riješi - potvrđuje Ravlić potpuni interes za prolazak toplovoda kroz grad. Lokalna samouprava ne može biti investitor u tome.


- Izgleda da ne može, ali ne mogu ja dobiti građevinsku dozvolu, nego ili Grad ili netko pri njemu. To treba vidjeti - referira se Ravlić, Na naš upit na koliko procjenjuje gradnju toplovoda, odgovara: "Oko tri milijuna eura. No to je samo za dio koji je prvo predviđen, to nije kompletan grad".
"Unutar obuhvata GUP-a omogućava se gradnja postrojenja za proizvodnju električne i/li toplinske energije…", stoji u GUP-u, čl. 201.a. U tom prostornom dokumentu stoji i da bi centralni toplovodni sustav obuhvaćao kogeneracijsko postrojenje u južnoj Industrijskoj zoni te toplovode koji bi se gradili u površinama javne namjene. Toplovodi obuhvaćaju dvije paralelne cijevi, koridora širine minimalno 1,5 metara. Dubina polaganja je oko 0,8 metara.