NAŠICE - Projekt prekogranične suradnje pod nazivom "Zaštita hrasta lužnjaka u pograničnom području" (eng. Oak protection), omogućio je izgradnju monitoring sustava podzemnih voda te postavljanje pet meteoroloških postaja u pograničnoj zoni s ciljem kontroliranja promjene u prirodi.Projekt ukupne vrijednosti 650 tisuća eura financiran je iz sredstava Prekograničnog programa Hrvatska - Mađarska, a trajao je ukupno 22 mjeseca.

- Svjedoci smo velikih klimatskih promjena koje se odražavaju na naš biosustav, naše šume, pa i intenzivnog sušenja jasena, hrasta i smreke, a to su najznačajnije vrste kojima se gospodari na širem području Hrvatske. Istraživanja rađena u sklopu projekta imaju za cilj daljnje korištenje dobivenih podataka u zaštiti, uzgoju i održavanju naših šuma - rekao je Vlado Keglević, voditelj Uprave šuma Podružnica Našice, domaćin završne konferencije održane u Rasadniku Gajić. Uz hrvatske predstavnike projekta, prezentaciji rezultata nazočili su i suradnici iz Uprave šuma Mecsekerdo Zrt. Pecs koji su i nositelji projekta.

- Naš zajednički cilj bio je očuvanje hrasta lužnjaka, odnosno biodiverzititeta i okoliša u pograničnom području. Apsolutno smo zadovoljni postignutim rezultatima, a tome svjedoči i odluka Europske komisije da se naš projekt prezentira kao primjer dobre prakse. - rekao je Kiss Milan, Voditelj projekta u Meczekerdo Zrt. te dodao da je najveća korist Mađarske više od 150 hektara iskrčenih od invazivnih vrsta.

- U ovom projektu postavili smo si velike ciljeve, a kako je hrast lužnjak jedna od naših najugroženijih autohtonih vrsta drveća u projektu smo gledali na koji način možemo pomoći hrastu da se prilagodi na novonastale klimatske promjene te na sve probleme s kojima se suočava od pada podzemne vode, napada štetnika, pa do pojave invazivnih vrsta koje ugrožavaju pomlađivanja autohtonih hrastovih staništa - rekla je Nataša Rap, rukovoditeljica odjela za ekologiju u UŠP-u Našice te voditeljica projekta ispred Uprave šuma Podružnica Našice. U sklopu projekta napravljena je i studija stanja ekosustava na području šumarije Koška, gdje su se tijekom dvije godine pratile pojedine pojave u hrastovim sastojinama te je promatrano na koji način hrast reagira na vanjske podražaje.

- Nakon ovog projekta uspostavljen je prekogranični sustav praćenja podzemnih voda, a to je izuzetno važna stvar, jer sada imamo na jednom mjestu podatke o kretanju vode i njenom utjecaju - zaključila je o projektu Rap.

I.Ćosić