Novosti
U DVIJE GODINE VIŠE OD 500 PRESUDA

Hrvatski zatvori pretrpani
švercerima migranata
Objavljeno 10. lipnja, 2019.
Lani je uhićeno 620 krijumčara, a prijete im kazne zatvora od jedne do 12 godina

Krijumčarenje ljudi preko hrvatske granice došlo je do neslućenih razmjera, a samo u posljednje dvije godine nepravomoćno je osuđeno više od 500 krijumčara. Hrvatski zatvori, naročito na karlovačkom području, pretrpani su krijumčarima migranata. Osuđeni su za kazneno djelo protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj iz članka 326. Kaznenog zakona.

Statistike
"Tijekom 2017. godine za kazneno je djelo iz članka 326. Kaznenog zakona 216 osoba nepravomoćno osuđeno, a u međuvremenu je za 207 osoba presuda postala pravomoćna. Tijekom 2018. godine 296 osoba nepravomoćno je osuđeno za kazneno djelo iz članka 326. Kaznenog zakona te je, u međuvremenu, za 222 osobe presuda postala pravomoćna", doznajemo u Ministarstvu pravosuđa.

U Ministarstvu unutarnjih poslova kažu da je policija lani uhitila 620 krijumčara ljudi, a prema prvim statistikama, ove godine do 1. lipnja uhićena su 344 krijumčara, što bi značilo da je u hrvatskim zatvorima bilo gotovo 1000 krijumčara ljudi u manje od godinu i pol dana.

Prema Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2017. godinu (za 2018. još nije objavljeno), ukupni zakonski kapacitet u toj godini u kaznionicama i zatvorima bio je za smještaj 3900 zatvorenika, od čega u zatvorenim uvjetima 2890 mjesta, poluotvorenim 725 te u otvorenim 285 mjesta.

Tijekom 2017. godine kaznu zatvora izdržavalo je 4146 zatvorenika što je 40 posto od ukupnog broja zatvorske populacije koja se u toj godini nalazila u zatvorskom sustavu. U odnosu prema 2016. godini, tijekom koje je kaznu izdržavalo 4595 zatvorenika, bilježi se smanjenje za gotovo 11 posto. S izdržavanja kazne zatvora otpušteno je 1657 zatvorenika po bilo kojoj osnovi. Iz Ministarstva pravosuđa ističu da se, kad navode statističke podatke o osobama kojima je oduzeta sloboda u kontekstu Uprave za zatvorski sustav, to odnosi isključivo na kategorije koje su obuhvaćene Zakonom o izvršavanju kazne zatvora. To se odnosi na osobe na izdržavanju kazne zatvora izrečene u kaznenom postupku, osobe na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora starije od 23 godine, osobe na izdržavanju mjere istražnog zatvora, osobe kojima je u prekršajnom postupku izrečena kazna zatvora, na one kojima je u prekršajnom postupku izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora, na ljude kojima je određeno zadržavanje, te maloljetnike, odnosno osobe na izvršavanju odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod, kao i osobe na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora u dobi do 23 godine.

Tijekom 2017. kroz hrvatski zatvorski sustav prošlo je 11.329 zatvorenika i maloljetnika različitih formalnopravnih statusa.

"Trenutačno se u hrvatskima zatvorima nalazi 207 istražnih zatvorenika i 55 pravomoćno osuđenih zatvorenika zbog počinjenih kaznenih dijela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj", dodaje Ministarstvo pravosuđa.

Nehumani postupci
Predviđene kazne za krijumčarenje ljudi kreću se od jedne do 12 godina zatvora. Naime, prema Kaznenom zakonu, tko iz koristoljublja omogući ili pomogne drugoj osobi nedopušteno ući, izići, kretati se ili boraviti u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Ako je pri počinjenju tog kaznenog djela doveden u opasnost život ili tijelo osobe koja nedopušteno ulazi, kreće se ili boravi na tom području, ili je s njom postupano na nečovječan ili ponižavajući način, ili je djelo počinila službena osoba u obavljanju službene dužnosti, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do 12 godina. Takva kazna vjerojatno očekuje i 31-godišnjaka iz Srbije koji je u ponedjeljak bježao kombijem punim imigranata autocestom A1. Dvadeset minuta od početka potjere, dolaskom do naplatnih kućica Lučko, kombijem je probio rampu te se u punoj brzini zabio u dva policijska vozila, što ga je napokon zaustavilo. U teretnom prostoru kombija policajci su pronašli 33 imigranta koja nisu bila ozlijeđena.

Uz Hrvate, među krijumčarima ljudi ima i Mađara, Srba, Rumunja, državljana Bosne i Hercegovine, Bugara, Kosovara, Pakistanaca, Afganistanaca, ali i drugih nacionalnosti. Zarada je od 100 do 1000 eura po osobi. Načini na koji se prevoze ilegalni migranti su sve samo ne humani, a jedan takav primjer zbio se početkom ožujka na graničnom prijelazu Bajakovo. Ondje su policajci uhvatili Bugarina u čijem su vozilu u preinačenom podvozju bile skrivene tri osobe.

Sandra Lacić
VOZAČI KAMIONA U VELIKIM PROBLEMIMA
U listopadu prošle godine tri ilegalna migranta otkrivena su u hladnjači makedonskih registracija koja je pristigla na carinski terminal u Osijeku, na prostoru autotržnice. Kada je vozač otvorio hladnjaču da bi carinici prekontrolirali teret u njegovu vozilu, ostao je šokiran kada je vidio tri muškarca u njoj. Migranti su se skrili u hladnjaču na putu prema Hrvatskoj, no vozač nije znao kada su ušli u stražnji dio njegova vozila. Vozač iz Kosovske Mitrovice vidio je što se događalo, a našim novinarima rekao je kako vozači kamiona više ne znaju kako se obraniti od migranata koji ih “napadaju” sa svih strana. “Kad god dolazimo do hrvatske granice, to je užas. Pazimo i jedni na druge i na svoje kamione, ali je postalo nemoguće obraniti se od migranata. Stave ljestve uz prikolice na kojima su cerade, popnu se i skriju u unutrašnjost. Vozač nema pojma da su mu u prikolici”, kazao nam je tada vozač iz Kosovske Mitrovice. Dodao je da su tada u četiri kamiona ispred njega na granici iz Srbije prema Hrvatskoj otkriveni ilegalni migranti koji su tako ušli u prikolice.
“CJENIK” JE OKO 1000 EURA PO OSOBI
U srijedu je Uskok podignuo optužnicu protiv 18 krijumčara ljudi, i to protiv jednog Pakistanca, dva Afganistanca i 15 Hrvata. Optužnicom ih se tereti da su se od 29. srpnja do 20. studenoga 2018. u Zagrebu povezali zbog prebacivanja većeg broja stranih državljana iz Srbije i Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, a potom dalje u Sloveniju i Italiju. Pakistanac, Afganistanci i jedan Hrvat dogovorili su, s još nepoznatim osobama, prebacivanje stranih državljana preko bosanskohercegovačko-hrvatske, srpsko-hrvatske i hrvatsko-slovenske granice za 1000 eura po osobi. Potom su organizirali preuzimanje, prijevoz i smještaj te prebacivanje imigranata. Tako su, kako stoji u optužnici, u 17 navrata iz Srbije i Bosne i Hercegovine u Hrvatsku te potom u Sloveniju i Italiju prebacili 153 strana državljanina, za što su primili ukupno 50.701 euro što su međusobno podijelili. Prošle godine je i protiv pet osoba podignuta optužnica jer su iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku prokrijumčarili 469 stranih državljana, za što su uzeli 71.950 eura i 6400 kuna.
344

krijumčara ljudi uhićena su od početka ove godine do 1. lipnja
Možda ste propustili...

GRAĐANI TRAŽE OD MINISTRA DA ONEMOGUĆI DONOŠENJE GUP-A

Udruge ne žele "Bandićev" GUP u Zagrebu

OD 1. KOLOVOZA TREBALO BI IĆI POVEĆANJE OD 3 POSTO, A 4 POSTO OD 1. LISTOPADA

Sindikati zdravstva ne odustaju od zahtjeva za veću plaću

Najčitanije iz rubrike