Mozaik
U POVODU MEĐUNARODNOG DANA ARHIVA

Slatinski biser najbolja je priča koju Slatina ima
Objavljeno 10. lipnja, 2019.
Izložba prikazuje koji su to gospodarski objekti otvoreni na posjedima, od pilane, ciglane i šećerane, do pogona za proizvodnju pjenušca

U galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Slatina gradonačelnik Denis Ostrošić svečano je otvorio izložbu „Slatinski biser, pjenušac vlastelina Schaumburg-Lippe“ autora Stanislava Artukovića, Martine Gavran i Zorana Šimića, koju su organizirali Državni arhiv u Virovitici i Zavičajni muzej Slatina i kojom je obilježen 9. lipnja, Međunarodni dan arhiva.


U povodu toga na otvorenju izložbe bila je i ravnateljica Državnog arhiva u Virovitici Dijana Cenger koja je pojasnila da je središnja tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana arhiva 200 godina od patentiranja bicikla, ali virovitičkom Arhivu ipak je bilo prihvatljivije odlučiti se za pjenušac, jer se već niz godina u suradnji sa Zavičajnim muzejom Slatina planira organizirati ovu izložbu. – Imali smo motiva za to, u Državnom arhivu u Virovitici u razdoblju od 2012. do 2015. godine preuzeli smo više od 130.000 preslika dokumenata iz Njemačkog državnog arhiva u Wittenburgu koji se odnose na Virovitičko vlastelinstvo iz razdoblja kad je njime upravljala kneževska obitelj Schaumburg-Lippe, od 1841. do 1911. godine. Oni predstavljaju izuzetan izvor za znanstvena i stručna povijesna istraživanja i bit će poticaj znanstvenicima, povjesničarima, ali i svim građanima Slatine i Virovitice da dođu u Državni arhiv u Virovitici i vide otkupljene dokumente.

Istražujući povijest

Ravnateljica Cenger istaknula je da je te dokumente otkrila Dragica Šuvak istražujući povijest Slatine, a virovitička ustanova dobila je od Ministarstva kulture velika sredstva za otkup tih dokumenata. Poseban motiv je i obnovljena proizvodnja pjenušca u Slatini. – Mislim da bi i ubuduće ustanove u kulturi, u suradnji s turističkim zajednicama i lokalnom samoupravom trebale raditi na promociji i brendiranju proizvoda koji imaju tako dugu tradiciju u našemu kraju - rekla je ravnateljica Cenger.


– Ovom izložbom odlučili smo prezentirati početak priče o Slatinskom biseru kroz povijest obitelji kneževa Schaumburg-Lippe sa shematiziranim prikazom obiteljskog stabla, sve do njihove kupnje slatinskog imanja u Vlastelinstvu Virovitica - pojasnila je kustosica Martina Gavran, jedna od autorica izložbe i prigodnog kataloga.


– Pokušali smo dočarati što je značila ta kupnja za sljedećih 70 godina, koliko su kneževi Schaumburg-Lippe bili vlasnici imanja na ovim prostorima.


Izložba prikazuje koji su to gospodarski objekti otvoreni na njihovim posjedima, od pilane, ciglane i šećerane, do pogona za proizvodnju pjenušavog vina. Imanjima su upravljali namjesnici i stručnjaci dovedeni s područja tadašnje Austro-Ugarske Monarhije, pa je tako za podrumara, upravitelja kneževih podruma, doveden Otto Rockrohr. Kvalitetu njegovih pjenušavih vina dokazuju izložene medalje, a budući da se uspješno gospodarstvo odrazilo i na opće stanje tadašnjega društva, izloženi su i predmeti koji dokazuju pripadnost građanskom društvu srednje Europe. Tu je djevojački spomenar i lepeza za hlađenje podrumareve kćerke, čija je unuka te predmete prošle godine ustupila Zavičajnom muzeju. Izložena su i različita dopuštenja za točenje alkoholnih pića, fotografije nekadašnjeg i današnjeg podruma i jedina (razbijena) originalna boca pjenušca.


– Mi smo priču o slatinskom pjenušcu intenzivirali prije dvije godine i odnedavna možete vidjeti na ulazu u Slatinu da je to grad prvoga hrvatskog pjenušca. Sa željom da to pokažemo građanima i svima koji dolaze u Slatinu, od sportaša do poduzetnika, učinili smo sve da znaju i shvate kako imamo jednu priču koja je vrlo zanimljiva i koja tek treba otkriti mnoge nove činjenice - rekao je gradonačelnik Denis Ostrošić otvarajući izložbu.
Champagne metoda

A priču o Slatinskom biseru upotpunila je ravnateljica Zavičajnog muzeja Slatina Dragica Šuvak u podzemnim prostorima Starog podruma Ivana Halasa, gdje je proizveden prvi hrvatski pjenušac po champagne metodi i gdje je 150 godina kasnije obnovljena proizvodnja toga brenda grada Slatine. – Prvi pjenušac načinjen je od grožđa sorte kadarka, koja se uzgajala na obroncima slatinskoga i virovitičkog vinogorja, a koju su iz područja Skadra u Albaniji u naše krajeve donijeli ljudi bježeći pred Turcima. Osim što je Rockrohr tehnički unaprijedio i uredio podrum u Slatini, on je počeo raditi i na marketingu pjenušca. Prema novijoj informaciji iz Francuske, u Slatini je proizveden prvi hrvatski pjenušac po champagne metodi. Nakon toga uslijedile su medalje izložene u muzeju.


Prema kazivanju ravnateljice Šuvak, pjenušac je bio prvi slatinski proizvod koji se našao na stolovima europskih obitelji, pa i na udaljenim stolovima obitelji Schaumburg-Lippe u Bückeburgu.


– Ovo je najbolja priča koju Slatina ima, treba je dalje njegovati, a Slatinski biser treba biti na stolu na svaki blagdan i na svakoj svečanosti, a ne samo za Novu Godinu.
Otvorenje izložbe svojim nastupima oplemenili su učenici Glazbene škole Milka Kelemena Leona Lončarević (klavir), Viktorija Sertić (tambura) i Ena Knežević (saksofon), a u okviru projekta Škola za život na otvorenju izložbe bili su i učenici slatinske gimnazije.


Petar Žarković
Kružne stepenice iz 19. stoljeća
Jedna od zanimljivosti slatinskoga Starog podruma metalne su kružne stepenice iz 19. stoljeća koje na gornjem dijelu imaju pokretni dio kako bi se ulazno-izlazni otvor mogao zatvoriti radi očuvanja temperature u podrumu. Restauracija stepenica dio je plana vlasnika Ivana Halasa o uređenju cijelog podruma. Stepenice u slatinskom podrumu imaju dvojnika u staroj pivovari u češkom Plzenu.
Možda ste propustili...

MADONNA OBJAVILA JOŠ JEDAN SINGL

Nova pjesma “Dark Ballet”

14. I 15. LIPNJA U DVORCU PRANADU-NORMANN

Kreće Reunited Festival u Valpovu

Najčitanije iz rubrike