Tijekom proteklog desetljeća pušači su u gotovo cijelome svijetu bili marginalizirani i stigmatizirani, a uvođenjem zakona o zabrani pušenja u brojnim državama te zastrašujućih fotografija na ambalaži puno je toga poduzeto da bi se što više ljudi obeshrabrilo u potencijalnom stjecanju te loše navike. Postoje naznake da bi se uskoro slično moglo dogoditi i s proizvodima od šećera.

Zašećerena pića već su oporezovana, a vodeći britanski think tank, Institut za istraživanje javnih politika (IPPR), predložio je da slatkiši, grickalice i zašećereni napitci dobiju što bezličniju, takozvanu generičku ambalažu kako bi ih se učinilo manje privlačnima za kupce, s obzirom na to da se u većem dijelu svijeta konzumira previše slatkoga, piše BBC.

Prosječni tinejdžer danas konzumira triput više šećera u hrani i piću nego što se preporučuje.

Direktor IPPR-a Tom Kibasi vjeruje da bi se na ovaj način mogla podići svijest ljudi o štetnosti konzumiranja prevelike količine šećera u namirnicama. On smatra da bi se to moglo postići uvođenjem što bezličnije ambalaže i zabranom oglašavanja brze hrane.

Britanska industrija na prijedlog je reagirala vrlo brzo i protiveći mu se. Britanska Uprava za hranu i piće iznosi argument po kojemu brendiranje predstavlja "temeljno pravo slobodnog tržišta" i važno je zbog konkurencije.

Iste su argumente svojedobno iznosili i predstavnici duhanske industrije, no sukcesivne britanske vlade nisu bile popustljive.

Ipak, aktualna britanska vlada još uvijek nije u cijelosti isključila mogućnost donošenja odluke o ambalaži koja neće biti primamljiva konzumentima.

Umjesto toga, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi izvijestilo je da čeka mišljenje glavne britanske stručnjakinje za zdravlje, Dame Sally Davies. Naime, potrebno je povući odvažne poteze da bi se postigao cilj: prepoloviti broj pretile djece do 2030. godine.

Davies je zadužena za reviziju dosad poduzetih poteza, a i nagovijestila je da bi se prijedlog IPPR-a o oporezivanju ostale nezdrave hrane poput slatkiša i grickalica mogao uistinu realizirati. Kažu da je prof. Davies otvorena prema ideji uvođenja generičke ambalaže koja neće biti primamljiva konzumentima, što bi bio još radikalniji korak.

S obzirom na to kako je prošao zakon o zabrani pušenja, spomenute bi zamisli mogle uroditi plodom. Stopa pušenja u posljednjih je deset godina pala za trećinu, no ne treba zaboraviti da dio zasluga ide i e-cigaretama.

Plodom je urodila i nepopustljiva taktika Ureda za javno zdravstvo. Primjer za to je Australija - prva nacija koja je uvela generičko pakiranje cigareta, potez kojemu se pripisuje pad stope pušenja u zemlji za četvrtinu.