Novosti
HUB ANALIZA POKAZALA: GRAĐANI SKLONIJI FIKSNIM KAMATNIM STOPAMA

Povratak stambenih kredita u eurima
Objavljeno 6. lipnja, 2019.

Hrvatski građani kod zaduživanja preferiraju fiksne kamatne stope, a posebice je jaka ta preferencija kod stambenih kredita, kod kojih se bilježi i trend povratka kreditima s valutnom klauzulom, istaknuto je u srijedu na predstavljanju najnovijih publikacija Hrvatske udruge banaka.


Velimir Šonje iz Arhivanalitike, koji je predstavio 68. HUB Analizu "Kamatni rizik: fiksirati ili varirati?", ističe da je lani, nakon duljeg vremena porasta kunskih kredita, odobreno više stambenih kredita s valutnom klauzulom nego onih u kunama. Kao razlog navodi upravo sklonost građana fiksnim kamatnim stopama, jer su krediti s valutnom klauzulom i fiksnom kamatnom stopom u određenom razdoblju na tržištu bili povoljniji. "Lakše je braniti se od kamatnog rizika kada je nešto vezano uz euro, jer jednostavno su eurska tržišta mnogo razvijenija i dublja i veći je broj financijskih instrumenata gdje se banke mogu štititi od te vrste rizika", pojašnjava Šonje.


Lani je iznos novoodobrenih stambenih kredita s valutnom klauzulom dosegnuo 7,2 milijarde kuna, a kunskih 3,8 milijardi kuna. Pritom, velika većina stambenih kredita s valutnom klauzulom, kao i onih kunskih, s različitim je razdobljima fiksiranja kamatnih stopa. Primjerice, kako navodi, u prva četiri ovogodišnja mjeseca, kod stambenih eurskih kredita najdominantnije je bilo fiksiranje kamatnih stopa na razdoblje od pet do deset godina, s udjelom većim od 50 posto. Kod gotovinskih nenamjenskih kredita također je prisutna dominacija kredita s fiksnim kamatnim stopama, doduše nešto manje nego kod stambenih kredita. Za razliku od stambenih, kod gotovinskih nenamjenskih i dalje dominiraju kunski krediti, pa je tako lani u hrvatskoj valuti odobreno takvih kredita u vrijednosti od 17,5 milijardi kuna, dok je onih s valutnom klauzulom bilo u vrijednosti 6,3 milijarde kuna.
Velimir Šonje napominje da ekonomska analiza još nije raščlanila ovo razdoblje najnižih kamatnih stopa u povijesti na globalnoj razini, a hipoteza koja još nije potvrđena do kraja jest da se s dugotrajnim trendom starenja stanovništva, koji je prisutan diljem svijeta, paralelno javljaju i niže kamatne stope. Pojašnjava da netoštednja i netozaduživanje imaju svoju generacijsku dimenziju, a kako se mladi i radno aktivni ljudi lakše zadužuju, dok su stariji u većoj mjeri netoštediše. "Ako imate više netoštediša, imate veću ponudu sredstava i kamatne stope su tada, zbog veće ponude, a manje potražnje, niže", kaže Šonje. H
PAD KAMATA
Direktor HUB-a Zdenko Adrović kazao je da je, kada je riječ o stambenim kreditima, zabilježen oštar pad kamatnih stopa kod kunskih kredita - s 3,59 posto na 3,10 posto, a kod stambenih kredita s valutnom klauzulom s 3,47 posto na 3,17 posto. Adrović smatra da do kraja godine ima još prostora za pad kamatnih stopa kod tih kredita, između ostaloga i zbog žestoke konkurencije banaka.
Možda ste propustili...

ODLUKA ZAGREBAČKE GRADSKE SKUPŠTINE

Slobodan Lang dobio park

POJAVILA SE I PIJAVICA KOD NOVE GRADIŠKE

Tuča veličine oraha kod Novske

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana