Osijek
IVICA MIŠIN POMAŽE LJUDIMA U CIJELOJ HRVATSKOJ

Uz smrtonosne stršljene, pripazite i na otrovne ose!
Objavljeno 6. lipnja, 2019.
U 11 godina Mišin uklonio 10 tisuća gnijezda stršljena, pčela i zemnih osa

Ivica Mišin iz Tenje već 11 godina volontira uklanjajući gnijezda stršljena i pčela, a od prošle godine i zemnih osa. Prema njegovim riječima, do sada je to učinio više od 10.000 puta, a samo prošle godine 2555!

"Prošle sam godine uklonio 1863 gnijezda stršljena, 461 gnijezdo zemnih osa i 231 roj pčela. To je najviše do sada, a uklanjao sam ih po cijeloj Hrvatskoj, od Vukovara do dubrovačkog zaleđa. Krajem prošle godine pojavila se vrsta zemne ose koja nije u zemlji, nego se seli u rolete, dimnjake i na tavane, i to u golemom broju. Na tavanu u Slavonskom Brodu naišao sam na gnijezdo zemnih osa promjera četiri metra. Ljudi rade u inozemstvu i nisu bili u kući šest mjeseci, a kada su se vratili, imali su što vidjeti. Te su ose jako opasne, po otrovnosti su odmah iza stršljena. Jedina je razlika što njihov ubod čovjek najčešće preživi. Kada ga ubodu, na tom se mjestu pojavi oteklina veličine guščjeg jaja, pocrveni, zagnoji se i gnoj iz rane curi od mjesec do dva, sve praćeno proljevom, povraćanjem, malaksalošću i umorom", objašnjava volonter, kojeg je samo prošle godine izbolo sedam stršljena, a godinu dana prije još jedan. "Imam svoje pčele, a one me često bodu kad vrcam med, pa je sreća što imam njihov otrov u krvi, koji eliminira otrov stršljena", objašnjava Ivica Mišin.

Stršljeni mutanti
U ponedjeljak u večernjim satima Mišin je skidao roj pčela sa stabla u samom središtu Osijeka. "Nakon što pokupim roj pčela, odnesem ga u šumu na mjesec dana promatranja i potom dodjeljujem malim pčelarima. Ovim bih putem zamolio mlade pčelare početnike da mi se jave kako bih im dodjeljivao rojeve pčela kako ih skidam. Meni ne trebaju, a njima bih ih rado poklonio. Poručio bih građanima da se sami ne upuštaju ni u kakve akcije protiv pčela i da ih ne prskaju Raidom ili nekim sličnim sprejem, jer je pčela sve manje i treba ih sačuvati. Ove je godine bio pomor pčela jer se pojavila nova bolest, a i problem je što se nitko ne pridržava zakona, pa se polja prskaju pesticidima i pčele ugibaju", dodaje volonter.

Što se tiče stršljena, koje je do sada najviše i uklanjao iz kuća i s objekata po Hrvatskoj, kaže da se pojavio i onaj azijski. "Neku sam večer bio u Jagodnjaku i tamo je bio čisti azijac. Sada na našim prostorima imamo indijskog, odnosno azijskog stršljena, našeg i mutanta našeg i indijskog stršljena. Podsjetio bih da je do križanja indijskog i našeg stršljena došlo prije sedam godina. Sada su dugi pet-šest centimetara, centimetar su široki i imaju crne i žute pruge na leđima smeđe boje. Iako neki hrvatski znanstvenici uporno tvrde da mutacije nema, imao sam i dokaz da se to dogodilo. Naime, na jednoj kući u Dopsinu bila su tri legla stršljena, i to jedno pravog indijskog stršljena te dva legla mutiranih. Ubod stršljena može biti smrtonosan", kaže Mišin.

Podsjetimo, tako je preminuo lugar u Đakovu, a u Pleternici je žena preživjela samo zato što ju je stršljen ugrizao, ali ju nije i ubo. Naime, kada stršljen napada, on prvo ugrize, a tek onda zada od 30 do 40 uboda u minuti i pri tome izlazi otrov iz dvije vrećice koje ima. Nakon ugriza osoba dobije temperaturu, svrbež i otok, zato što i u slini ima bakteriju. Brojne su smrti diljem Hrvatske koje su prouzročili stršljeni, a među stradalima je bio i 33-godišnjak iz Levanjske Varoši kojeg je stršljen napao u šumi na radnom mjestu, nedaleko od Đakova. Prošle godine u Lijevim Štefankima, blizu Pokupskog, u Zagrebačkoj županiji, 56-godišnjeg muškarca ubo je stršljen, nakon čega je preminuo.

Upozorenje građanima
Valja upozoriti, nije isto ako stršljen nekoga ubode u glavu, vrat ili u tijelo. Glava i vrat su najosjetljiviji i što hitnije treba reagirati, pogotovo ako je ubod u usnoj šupljini. Mjesto treba hladiti ledom i odmah otići u bolnicu. Međutim, ako se osjeti otežano disanje, pad tlaka i nesvjestica, to su već reakcije prije anafilaktičkog šoka i ako se ne reagira, brzo može nastupiti smrt.

Ivica Mišin moli građane koji u dvorištima imaju kompostišta i u njih bacaju i slatko voće da ih nečim prekriju. "Neka ih prekriju najlonom, ceradom, travom ili bilo čime što imaju pri ruci da ne privlače zemne ose i stršljene. Isto se odnosi i na one koji na balkonima drže voće za ptice, neka to izbjegavaju", poručio je marljivi volonter.

Mišin upozorava građane da se sami ne upuštaju ni u kakve akcije ili prskaju stršljene, jer ni jedan sprej ne djeluje iste sekunde, nego stršljen nakon toga leti još 10 - 15 minuta, a tada je opasniji jer je razjaren.

Sandra Lacić
RADI BEZ KUNE, ALI TREBA MATERIJAL
Ivica Mišin volontira već 11 godina, ali je, na žalost, financijski na koljenima jer sam financira materijal za rad.

“Kod stršljena koristim plin i sprej, sve ovisi o tome gdje se gnijezdo nalazi i je li mi život ugrožen ako pustim plin. Po intervenciji trošim 280 kuna, bez goriva. Molim privatne poduzetnike i ljude koji mi mogu donirati sredstva da mi pomognu, ne trebam novac i ne želim da mi netko plaća moj rad, samo materijal, ako je netko u mogućnosti, jer sam više ne mogu sve financirati. Možda netko ima i kakvo vozilo da bi ga donirao. Kada me ljudi pozovu, ne mogu ih odbiti i moram otići. Zovu u Zagorje, Zagreb, Makarsku, Crikvenicu, Valbandon, sa svih strana, i svima kažem da sam volonter i ako su voljni pokriti mi troškove, stižem. Ljudi kažu “samo dođite”, a ja im dam račune za gorivo, cestarinu i kažem im koliko stoje sprej ili plin pa oni to pokriju. Svoj rad ne naplaćujem”, ističe borac protiv stršljena.
Svi koji mogu pomoći Ivici MIšinu ili trebaju njegovu pomoć, mogu ga nazvati na broj mobitela 098/175 4050
Možda ste propustili...

CUO BRAĆA RIBAR

40 godina mature

PREMIJERA: “GLAVU DOLE, RUKE NA LEĐA”

Istina o događajima u Vukovaru 1991.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

JAZZ-KONCERT NA OSJEČKOJ VODENICI

Tulum za komarce prije zaprašivanja

2

OBILJEŽEN DAN DRŽAVNOSTI

Sjećanje na sve koji su
dali život za domovinu

3

UDRUGA KULTAKT

U petak i subotu Ljetne škola kulture

oglas