Objavljeno 5. lipnja, 2019.
Nakon što je krajem 2017. godine dosegnuo svoj ultimativni vrhunac s cijenom od gotovo 20.000 dolara, najpoznatija svjetska kriptovaluta, popularni bitcoin, od tada je počeo znatno tonuti, pa je, za usporedbu, u prosincu 2018. iznosio "tek" nešto više od 3000 dolara. Prošla godina tako je bila izuzetno nepovoljna za ulagače u kriptovalute i sam bitcoin, koji se ipak nedavno uspio vratiti na noge, jer je svojevrstan oporavak započeo u travnju ove godine, kada je iznosio 4000 dolara, da bi već krajem prošloga mjeseca bio i više nego udvostručen, dosežući cijenu od gotovo 9000 dolara.
Neizbježno i mnogo puta predviđano ispuhivanje balona tako se dogodilo, ali i privelo kraju pod utjecajem ulaska kapitala i prihvaćanja kriptovaluta od strane velikih kompanija, pa se sada bitcoin nalazi u uzlaznoj putanji, te je i stručnjacima ponovno teško procijeniti na kojoj bi se razini mogao zaustaviti.
Naime, danas cijena bitcoina dnevno "skače" za nekoliko stotina dolara, ali još uspješno ostaje na granici oko 8000 dolara, dok s tržišnom kapitalizacijom od preko 141.2 milijarde još uspješno predvodi sve dostupne kriptovalute, čija se tržišna kapitalizacija trenutno kreće oko 253 milijarde dolara.
Razlog povratka bitcoina u život nakon mjeseci stagnacije, ali i temelje za njegovu svijetlu budućnost, pokušao je za nas pronaći Luka Klancir, operativni direktor digitalne agencije Async lab i osnivač prvog hrvatskog bitcoin portala - crobitcoin.com.
- Cijena je krajem 2017. bila prenapuhana, pa je tržište odrađivalo korekciju, a cijela ekonomija tržišta je dovedena u pitanje, od isplativosti rudara i razmjene budućnosnicama. No danas je bitcoin postao relativno stabilan i teško da se može ponoviti takva korekcija, jer je uz ulazak velike količine kapitala došlo i do mnogih pozitivnih vijesti u kontekstu kriptovaluta, pa se otvaraju nove burze koje rade decentraliziranu razmjenu, što se reflektira i na samu cijenu - objašnjava Klancir, koji vjeruje da bitcoin može i probiti staru cjenovnu granicu, ali će mu za to trebati neko vrijeme, čak i nekoliko godina.
Ograničenja i budućnost
- Bitcoin će zasigurno, ako već i nije, postati dio klase digitalne imovine, sličnije zlatu nego financijskom cash sustavu i ostalim valutama. On je sam po sebi vrlo ograničen, što se ponovno vidjelo 2017. godine, kada je doživio veliki rast, ali nije mogao podržati realni sektor u smislu brojnih transakcija, zbog čega su naposljetku porasle i naknade za transakciju, kada se, primjerice, za 2 poslana dolara plaćalo deseterostruko više transakcijskih troškova. Tomu je tako zato što on u ovom obliku može podržati 7-8 transakcija u sekundi, što u odnosu prema Visi i Mastercardu, koji procesuiraju 4-5 tisuća transakcija u sekundi, doista nije doraslo - upozorava mladi stručnjak za bitcoine, a tome u prilog ide i istraživanje tvrtke Chainalysis Inc., prema kojemu je u prvom kvartalu 2019. bitcoin korišten u samo 1,3 posto ekonomskih transakcija.
No, unatoč tome što nisu riješeni brojni tehnološki problemi koji priječe bitcoin da preuzme ulogu valute, odnosno platnog sredstva, koja mu je inicijalno i zamišljena, svjedoci smo porasta broja ugostiteljskih i trgovačkih objekata, čak i u Hrvatskoj, koji prihvaćaju kriptovalute, a ujedno se povećava i broj mjenjačnica kriptovaluta, čime se pridonosi njihovoj raširenosti i korištenju u svakodnevnom životu.
- Budućnost je kriptovaluta u tome da će se one "zakamuflirati" u postojeće sustave, komplicirana blockchain tehnologija će upravljati svime, a korištenje će biti izuzetno jednostavno za krajnjeg korisnika, koji se neće morati zamarati privatnim i javnim "ključevima" koji jamče sigurnost u blockchainu. Upravo zato je, primjerice, HTC predstavio pametni telefon koji će imati mogućnost spremanja kriptovaluta, s ugrađenim "novčanicima", dok je veliku novost najavio i Facebook, koji 2020. godine planira razviti svoju kriptovalutu "GlobalCoin", koja će korisnicima omogućiti jeftino i sigurno obavljanje transakcija bez obzira na to imaju li bankovni račun - podsjeća Luka Klancir, dok je u kontekstu Facebookove kriptovalute važno naglasiti kako se, poput nekog distopijskog ZF filma, očekuje i nagrađivanje korisnika ove društvene mreže za pregledane oglase i "vjernost" pri kupnji.
Ubrizgavaju kapital
Sve to, uključujući misteriozne investitore i velike tvrtke koje ubrizgavaju kapital, kao i trenutni trgovinsko-digitalni rat između SAD-a i Kine, zasigurno će dodatno utjecati na cijenu bitcoina, zbog čega će se ponovno aktualizirati ulaganja u cjelokupan sustav kriptovaluta.
- Broj korisnika kriptovaluta zasigurno će rasti, a to mi je postalo očito zbog projekata na kojima Async lab radi, gdje je temeljna upravo blockchain tehnologija. Vidim da postoji velika potreba u realnom sektoru i ljudi investiraju ne samo u kriptovalute nego i u sama rješenja koja za sobom nosi ovaj digitalni novac - zaključuje Luka Klancir, naglašavajući da je to dovoljan indikator da se tržište kriptovaluta kreće i da za njima postoji neprestani interes.
Marko Mandić
Cijena bitconia
kreće se oko 8000
dolara, a u 2019.
godini se koristio u 1.3 posto transakcija
Guverner HNB-a Boris Vujčić upozorava na ulaganja
Na konferenciji “Smart Goverments, Regions and Cities - Economics of Digital Transformation”, koja je proteklog ponedjeljka održana u Opatiji, gostovao je guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, koji je upozorio kako su bitcoini i ostale kriptovalute dio digitalne transformacije. “Stav HNB-a je, što se tiče kriptovaluta, da je to nešto što je vrlo rizično i ljudi, ako se odluče na takva ulaganja, to moraju raditi svjesni toga rizika. Iako ne vidim način da takve kriptovalute mogu zamijeniti valute središnjih banaka”, istaknuo je Vujčić odgovarajući na pitanja o bitcoinu, dodajući kako će hrvatsko bankarstvo pratiti trendove u digitalnoj transformaciji, kako bi se usluge banaka dodatno pojednostavile za krajnje korisnike.