Objavljeno 5. lipnja, 2019.
Svaki ovisnik o kockanju sa svojom bolesti pogađa u prosjeku od četiri do osam osoba iz svoje okoline
Kockanje je jedna od najučestalijih ovisnosti u Hrvata, a dostupnost kladionica i automat klubova na svakom uglu, dodatno otežava liječenje. Klade se sve mlađe osobe unatoč tome što zakon to zabranjuje maloljetnicima.
Dr. sc. Davor Bodor, dr. med., specijalist psihijatar, voditelj prve i jedine Dnevne bolnice za ovisnost o kockanju u našoj zemlji, otvorene 2015. godine u okviru Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u Zagrebu, kaže kako je, unatoč uvriježenom mišljenju da je ovisnost o kockanju pitanje samo gubitka kontrole nad novcem i vremenom, to zapravo mnogo više. Ističe kako se posljedice ovisnosti o kockanju osjete u socijalno-radnom okruženju, a posebice u obitelji.
Laž i manipulacija
- Da bismo rekli kako je netko ovisnik o kockanju on mora imati više neuspješnih pokušaja kontrole ili smanjenja ili prekida kockanja, mora kockati s vremenom za sve veće iznose, učestalo se vraća drugi dan da bi vratio izgubljeno, laže, manipulira kako bi prikrio stupanj uvučenosti u kockanje, zapostavlja razne obiteljske aktivnosti i nastavlja kockati unatoč tome što su se pojavile posljedice na radnom ili obiteljskom funkcioniranju - kaže dr. Bodor. Ovisnik o kockanju, dodaje, da bi mogao namaknuti novac za igranje, primoran je oslanjati se na druge, što znači posuđivati od rodbine i prijatelja, kamatara, dizati kredite i slično.
- Često ljudi povezuju ovisnike o kockanju s nekim ilegalnim, kriminalnim aktivnostima, što kod ove ovisnosti nije specifično. Jako mali broj ovisnika o kockanju ulazi u kriminalne aktivnosti, a obično su, i kada uđu u njih, to nekakve šlampave neorganizirane kriminalne aktivnosti koje se jako brzo otkriju. U njih uđu s ciljem da bi namaknuli novac, pa primjerice, uzmu novac na radnom mjestu - dodaje dr. Bodor.
Za sada je Dnevna bolnica za ovisnost o kockanju još uvijek jedina u Hrvatskoj sa strukturiranim programom za isključivo tu vrstu ovisnika, no k njima dolaze ljudi iz cijele Hrvatske, pa tako i iz Slavonije. Problem onih koji nisu iz Zagreba jedino bude sa smještajem, no imali su pacijenata i iz Osijeka, Vinkovaca, cijele istočne Slavonije, i dio tih ljudi jako su se dobro oporavili.
- Osobno mislim da bi bilo dobro da ovakvih dnevnih bolnica u Hrvatskoj ima više. Prema rezultatima zadnjeg istraživanja Instituta Ivo Pilar za 2015. godinu u Hrvatskoj ima oko 2,2 posto ovisnika o kockanju, što bi bilo, ugrubo, oko 100.000 ovisnika. Moramo znati da svaki ovisnik o kockanju sa svojom bolesti pogađa u prosjeku od četiri do osam osoba iz svoje okoline. To znači da je ovim problemom zahvaćeno jako mnogo ljudi. To nije iznenađenje, jer je hrvatski sustav prema kockanju i priređivanju igara na sreću jako otvoren i jako liberalan. Postoje zatvoreni sustavi gdje je kockanje zabranjeno i postoje regulirani koji su negdje u sredini, poput Norveške, gdje ima jako malo ovisnika o kockanju, možda najmanje u EU-u - navodi dr. Davor Bodor, i podsjeća na istraživanje profesora Nevena Ricijaša, Dore Dodig Hundrić i Valentine Kranželić, iz Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje je pokazalo da je kockanje maloljetnika u Hrvatskoj jako izraženo i da gotovo 13 posto maloljetnika ima ozbiljnih psihosocijalnih problema izazvanih kockanjem.
- Iz te skupine regrutira se jako mnogo ljudi ovisnika o kockanju koji se nama javljaju. Znači, moramo spriječiti maloljetnike da se kockaju. Moramo značajno postrožiti cijelu priču u odnosu na kockanje maloljetnika, kao društvo moramo se maksimalno senzibilizirati prema ovom problemu, da je to igra i zabava s jedne strane, ali i da se može postati bolestan i ovisan o tome s druge strane. To istraživanje je pokazalo da oko 40 posto roditelja ili znaju da im djeca kockaju, odnosno igraju i klade se, ili se klade zajedno s njima. Nerijetko čujemo rečenicu: "Bolje da uplati listić, nego da pije pivo ispred trgovine, ili u parku", što očito nije dobro - zaključuje dr. Bodor.
Uloga obitelji
Dnevna bolnica za ovisnost o kockanju ima jako dobra iskustva i s Uredom za probaciju te s ljudima koje je taj ured slao u sklopu provođenja mjere liječenja o ovisnosti o kockanju nakon izlaska iz zatvora.
Iz terapijsko-rehabilitacijskog programa za ovisnost o kockanju Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u Zagrebu pojašnjavaju koja je uloga obitelji u tretmanu liječenja ovisnika o kockanju.
- Obitelj ili druge bliske osobe mogu se osjećati ljutito, iznevjereno, ili čak zbunjeno kada je u njihovoj blizini osoba ovisna o kockanju. Radi toga često se nalaze u vrlo stresnim situacijama i postupci koji dolaze iz takvih situacija mogu trajno narušiti odnose, ili navesti osobu da još dublje uđe u ovisnost o kocki. Obitelji se mogu osjećati izvan kontrole i biti pogođeni s financijskim problemima, kao i onim obiteljskim problemima koji se tiču komunikacije, bliskosti i povjerenja. Stoga je stručna pomoć i podrška prema obitelji vrlo važna u procesu liječenja. Važnost uključenosti obitelji u liječenje vidi se obostrano, kao pomoć, podrška i razumijevanje osobi ovisnoj o kockanju da prevlada svoje probleme, i kao pomoć i podrška samoj obitelji da se učinkovito nosi s posljedicama ovisnosti - savjetuju iz zagrebačke bolnice.
Sandra Lacić
zabrinjavajuće
40 % RODITELJA ZNA DA IM DJECA KOCKAJU
FINANCIJSKI DUGOVI SU SAMO SIMPTOM
Jedan od najčešćih odgovora koje dobijemo kada pitamo naše pacijente po čemu su primijetili da imaju problema s kockanjem, bude taj da su primijetili da više nisu iste osobe kao prije - navode liječnici iz Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u Zagrebu. Pacijenti najčešće navode kako su postali nervozni, razdražljivi, odsutni, imaju problema s koncentracijom, promjene raspoloženja, promjene u obrascu spavanja, jedenja ili seksualnih aktivnosti, depresivni su, učestalo razmišljaju o suicidu. Ovisnost o kockanju u poodmakloj fazi je psihička patnja i bol, kako za kockara tako i za njegove najbliže, pa je važno potražiti pomoć. "Jedna od čestih zabluda kockara, ali nerijetko i članova obitelji, jest to da kada vrate dugove neće više imati ni problema s kockanjem. Zapamtite, financijski dugovi samo su simptom bolesti, njihovim saniranjem nećete riješiti osnovni problem, a to je ovisnost o kockanju", poručuju liječnici.
U OSIJEKU KOCKAJU I SREDNJOŠKOLCI
Istraživanje pod nazivom Sportsko klađenje i druga rizična ponašanja hrvatskih srednjoškolaca, Nevena Ricijaša, Dore Dodig Hundrić i Valentine Kranželić s Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pokazalo je da je, što se zastupljenosti s obzirom na grad tiče, nešto veći udjel osječkih srednjoškolaca koji se klade (21,7 posto). Slijede Rijeka s 18,4 posto i Split s 16,2 posto. Što se tiče učestalosti kockanja s obzirom na grad, profesori zagrebačkog fakulteta tijekom istraživanja uočili su da je frekvencija redovitog sportskog klađenja najviša u Zagrebu i Osijeku gdje se oko 40 posto mladića redovito kladi. U Osijeku je i najmanje srednjoškolaca koji se nikada nisu kladili i to 25,6 posto, a najviše takvih je u Koprivnici - 52,5 posto.