Objavljeno 4. lipnja, 2019.
Bogdan: Sada odvjetnici biraju koga će zastupati, a ne više građani odvjetnike
Manje od deset dana dijeli građane od 13. lipnja, posljednjeg dana prije kojeg svi koji žele dobiti preplaćene kamate na kredite u švicarskim francima moraju podnijeti tužbe. Nakon tog datuma nastupa zastara, a građani su zbog toga "zatrpali" odvjetnike.
- Velika je gužva kod svih odvjetnika i sada stranke više ne biraju odvjetnike nego odvjetnici biraju koga će zastupati. Tko je do sada čekao sretan je da naiđe na bilo kojeg odvjetnika koji ga ima vremena i može zastupati. Zapravo više vremena treba dok se porazgovara s klijentom nego za samo pisanje tužbe, pogotovo ako klijent nema sve dokumente, jer tada šaljem opomenu banci, pa se s njima dopisujem. Nakon tog 13. lipnja gužvu će imati oni koji zastupaju banke. Njima će stići brojne tužbe na odgovor, a njihove odgovore mi ćemo dobiti najesen i pisati očitovanje na njih. Do kraja godine krenut će i ročišta - kaže osječki odvjetnik Tomislav Bogdan.
Odluka Vrhovnog suda
Goran Aleksić, saborski zastupnik stranke Snaga, podsjeća da je 13. lipnja posljednji dan za tužbu za kamate, ali nakon toga se može i dalje do 2023. godine tužiti za razliku tečaja.
- Nakon što Vrhovni sud odluči o revizijama banaka, onda ćemo biti sigurni za tečaj i tada će svima ostati još vremena do 2023. godine za tužbe, s tim da u Sberbanci građani imaju i za kamatu i za tečaj vremena do 2023., jer njima zastara nastupa tek tada - kaže Aleksić i dodaje kako još ne raspolaže službenim podacima koliko je ljudi do sada tužilo banke.
- Zamolio sam ministra Bošnjakovića da mi to ispita i on je obećao da će poslati upit sudovima. Pretpostavljam da je ukupno podignuto i do 20 tisuća tužbi u posljednjih nekoliko mjeseci. To sudove neće zatrpati i neće im ništa štetiti jer to nije ništa što mora biti riješeno preko noći. Vlada bi mogla to zakonski riješiti pa bi sudovi bili rasterećeni. Naime, na temelju sudske presude u kolektivnom sudskom sporu u slučaju franak, Vlada bi mogla pripremiti zakonsko rješenje na temelju kojeg bi naložila bankama da obavezno moraju ponuditi dužnicima nagodbe jer svi dužnici koji su ugovarali CHF kredite imaju pravo na odštetu. Na temelju pravomoćne kolektivne presude ništetan je i tečaj i kamatna stopa koja se mijenjala naviše. Sve razlike u preplaćenim sredstvima ljudi imaju pravo dobiti natrag, a ne mogu dok ne tuže. Nakon što Vrhovni sud odluči o reviziji banaka, što će biti do kraja srpnja, tada će se znati sve i tada ću tražiti od Vlade da predloži zakonsko rješenje - kaže Goran Aleksić.
Građani su kod pokretanja tužbi do sada najvećih problema imali s dobivanjem dokumentacije od banaka, no splitski odvjetnik Srđan Kalebota, u ime klijentice iz Šibenika, obratio se Agenciji za zaštitu osobnih podataka, koja je rješenjem Addiko banci naložila da mora dostaviti traženu dokumentaciju za podizanje privatne tužbe protiv te banke Šibenčanki. Odvjetnik je kao njezin opunomoćenik bio onemogućen postaviti točan tužbeni zahtjev za isplatu u tužbi protiv Addiko banke jer ta banka nije htjela dostaviti dokumentaciju potrebnu za izradu tužbenog zahtjeva, pa je AZOP naložio banci da obvezno dostavi dokumentaciju u roku od 15 dana.
Upornost
Isti problem s Addiko bankom imao je i osječki odvjetnik Tomislav Bogdan.
- Neka odvjetnička društva koja zastupaju banke osporavaju općepravnu osnovu kojom tužitelj traži dostavu dokumentacije. Imaju univerzalni dopis kojim odbijaju dostaviti dokumentaciju, ako je kredit isplaćen. U dopisu iz banke navode, ukratko rečeno, da oni ne onemogućavaju ljude da potražuju dokumentaciju, ako je izgubljena, ali kad dođete na ročište, kažu, nisu dužni to dostaviti iako članak 160. Zakona o kreditnim institucijama kaže da ako se isprave odnose na dugoročne poslove takve se isprave čuvaju tijekom cijelog razdoblja trajanja poslovnog odnosa i najmanje 11 godina nakon isteka godine u kojoj je poslovni odnos prestao. Ne kažu da nemaju te dokumente jer bi dobili kaznu, ali kažu da je to tužitelj također dužan imati. No, baš u navedenom članku zakona vidljivo je da klijent nema tu obvezu - kaže odvjetnik Bogdan.
- Banke prvo izbjegavaju dati dokumentaciju, a kada im sud rješenjem naloži dostavu dokumentacije, neki su ulagali žalbu, iako žalba nije dopuštena. Onda sud to odbaci, pa se oni žale na odbačeno rješenje, pa kad sud vidi da je to namjerna opstrukcija postupka, odredi im kaznu. Imao sam slučaj gdje je sud odredio 5000 kuna kazne jer je smatrao da se radi o opstrukciji postupka, pa su onda dali dokumente. Ima lijeka za sve, samo treba biti uporan - dodaje odvjetnik.
Sandra Lacić
MORAJU DATI DOKUMENTACIJU BEZ NAKNADE
Agencija za zaštitu osobnih podataka obavila je nadzor nad obradom osobnih podataka u Addiko banci, pri čemu je utvrđeno da banka ima sve potrebne dokumente koje je Šibenčanka od njih tražila da bi podnijela tužbu protiv njih. AZOP je utvrdio da, u skladu s uredbom, voditelj obrade podataka mora dati ispitaniku čije podatke vodi sve informacije u vezi s obradom podataka. Utvrđeno je i to da se podaci moraju dati bez naknade, osim ako bi zahtjevi bili učestali i nerazumni, u kojem slučaju se može naplatiti razumna naknada, a teret je dokaza utemeljenosti naplate na voditelju obrade. "U skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama svi podaci o kreditu moraju se čuvati 11 godina nakon isteka poslovnoga odnosa odnosno nakon zatvaranja kredita. U skladu sa svime navedenim, Addiko banka dužna je dati informacije odnosno potrebnu dokumentaciju sve dok je obvezna tu dokumentaciju čuvati pohranjenom, a u konkretnom slučaju mora dostaviti traženu dokumentaciju u roku od 15 dana", zaključila je Agencija za zaštitu osobnih podataka. Udruga Franak prošloga je tjedna javno objavila rješenje AZOP-a kako bi svi koji su tužili banke, a nemaju dokumentaciju, priložili to rješenje kao dodatni dokaz o osnovanosti svog zahtjeva i dokaz o nepoštovanju hrvatskih zakona, ali i prava EU-a.
SVATKO MORA SAM ODLUČITI O RIZIKU
"Nažalost, već je vrlo blizu 13. lipnja, kada je posljednji rok za potraživanje preplaćenih kamata na temelju kolektivne sudske presude u slučaju Franak, ali je ovo ipak još jedna velika pobjeda potrošača protiv banaka koje unatoč svim presudama i zakonskim obvezama, odbijaju duže od desetljeća poštovati hrvatsko pravo na više načina", kažu u udruzi Franak. Odvjetnici upozoravaju da postoji određeni rizik vezan uz činjenicu da još uvijek nisu riješene revizije banaka na Vrhovnome sudu te da će se tek nakon njih znati "sve o slučaju Franak". "Međutim, zbog zastare potraživanja preplaćenih kamata svatko mora odlučiti hoće li preuzeti rizik vezan uz revizije banaka. Budući da prije te odluke vjerojatno neće biti održano ni jedno ročište, rizici za tužitelje nisu veliki, kao u slučaju kada se već daleko ode u sudskim utvrđivanjima prava tužitelja na isplatu, što onda izaziva i veće sudske troškove", navela je nedavno odvjetnica Patricia Đurić.
14.
lipnja stupa na snagu zastara odnosno građani gube pravo potraživati preplaćene kamate, za sve banke osim za Sberbanku