Zdravlje
IMA IZRAZITO ANTIOKSIDATIVNO DJELOVANJE

Zbog antioksidantnih svojstava savjetuje se svakodnevna konzumacija kivija
Objavljeno 3. lipnja, 2019.

Kivi svoj naziv zbog sličnosti ploda, boje i oblika duguje smeđoj ptici kivi, prekrivenoj dlakastim perjem. Domovina kivija je Kina, iz koje se širi cijelim svijetom. U Novi Zeland dolazi 1906. godine pod imenom gusje bobice, gdje spomenuta ptica živi te tako dobiva svoje novo stanište.

Grane ove dvodomne biljke penjačice mogu doseći i do sedam metra dužine. Širokih je listova s jakom stabljikom. Plod je mesnat, jajastog oblika, sa smeđim dlakavim kožnim omotačem. Za uzgoj kivija nužno je imati mušku i žensku biljku.

Cijela biljka neugodno miriše, a okus ploda je ugodno slatkasto-kiselkast. Skupljaju se list i plod. Plod se jede sirov, koristi se i za pripremu, npr. sirupa.

Ljekoviti sadržaj: masnoće 0,3 %, proteini ugljikohidrati, aktinidin, plifenol, karotin, flavonoidi, antocijanini, lutein, klorofil, folata 5 %, kalija 11 %, celulozna vlakna, magnezij, natrija 4 %, željezo, mangana 4 %, bakra 5 %, vitamina C 75 - 140 mg, vitamina E 4 mg, K 61 mg, B 6 - 2 mg. Energetska vrijednost na 100 grama 46 kal.

Dobra preventiva
Današnja znanost preporučuje konzumirati od dva do tri ploda kivija dnevno za dobru preventivu u očuvanju kardiovaskularnog sustava ili kao zamjenu za aspirin. Ova količina kivija reducira gustoću krvi te sprječava njezino zgrušavanje, odstranjuje povišene masnoće, sprječava, ali i liječi infarkt srčanoga mišića i arteriosklerozu krvožilnog sustava, očne bolesti poput mrene i žute pjege, divertikulozu. Vitamini C i E smanjuju kardiovaskularne poremećaje, zaštićuju DNK sustav od štetnog djelovanja slobodnih radikala, ali i pomažu bržem oporavku od posljedica štetnog djelovanja. U dijetama kivi ima prednost u odnosu prema papaji, mangu i naranči, ako je riječ o kardiovaskularnim poremećajima, a preporučuje se: kod komplikacija s urinarnim sustavom kao što su kamenci, pijesak, infekcije te kod djece s tegobama respiratornog sustava kao što su astma i svi oblici. Ljekoviti učinci kivija mogu doista biti iznenađujući. Kuhani listovi kivija su jestivi. Sok od peteljki dobro je sredstvo za izbacivanje pijeska iz mjehura, žuči i bubrega. Zbog antioksidantnih svojstava savjetuje se svakodnevna konzumacija ovoga voća. Inače, prema sadržaju antioksidansa na prvome je mjestu naranča sa 6,82 %, slijede crveno grožđe 5,99, kivi 5,54, grejp 4,54, bijelo grožđe 2,89, banana 2,10, jabuka 1,92, rajčica 1,57, kruška 1,23, lubenica 0,88 %, itd. Kod nekih osoba kivi izaziva alergiju.

Učinkovit kod djece
Jedno istraživanje je pokazalo da kivi može spriječiti bolesti dišnog sustava, a naročito se učinkovit pokazao kod djece. Istraživanje je pokazalo da 5 do 7 porcija kivija tjedno može smanjiti kašalj za 27%, kratkoću daha za 32%, nadraženost nosa za 28% i kronični kašalj za 25%. Za sve to je zaslužan vitamin C. Kivi je odličan izvor vlakana koja održavaju probavni sustav zdravim. Unos vlakana je odličan način da probavni sustav oslobodite od toksina i spriječite nastanak raka debelog crijeva.

Vitamini A, C i E imaju antioksidativno djelovanje. Nekoliko istraživanja je dokazalo kako kivi može smanjiti rizik od nastanka staračke makularne degeneracije, i to za 36%. Kivi sadrži lutein i zeaksantin, tvari koje se prirodno nalaze u ljudskom oku. Lutein pomaže kod filtriranja štetnog plavog svjetla, što pomaže u sprječavanju bolesti oka uzrokovanih starenjem.

Jasminka Knežević
Preporučuje se konzumirati od dva do tri ploda kivija dnevno za dobru preventivu
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana