Objavljeno 1. lipnja, 2019.
Za kazneno djelo "lažna uzbuna" predviđena je zatvorska kazna do tri godine
Iz Policijske uprave osječko-baranjske pozvali su građane da ne dojavljuju lažne događaje. Naime, policajci moraju zaprimiti svaku dojavu i ni jedna se ne odbija. Nakon što prime dojavu, policajci na terenu provjeravaju njezinu istinitost.
- Dok policajci ili druge službe žure pružiti pomoć lažnom dojavitelju, možda je u tom trenutku nečiji život u opasnosti. U 2018. godini na području PU osječko-baranjske evidentirali smo deset kaznenih djela "lažna uzbuna" te smo protiv počinitelja podnijeli kaznene prijave nadležnim državnim odvjetništvima. Naime, kriminalističkim istraživanjem utvrdili smo da su osobe zatražile intervenciju službi - policije ili Hitne medicinske pomoći, te je s dolaskom na mjesto događaja i angažmanom djelatnika utvrđeno da su dojave lažne. Stoga apeliramo na građane da ne prijavljuju neistinite događaje, jer tako mogu ugroziti nečiji život - poručuju iz PU osječko-baranjske.
Loša šala
Prema Kaznenom zakonu, tko lažno obavijesti policiju ili drugu javnu službu koja osigurava red ili pruža pomoć o događaju koji iziskuje hitno djelovanje te službe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Iz policije su nam naveli i nekoliko primjera koji su prema dojavama zvučali i više nego stvarni, ali su na kraju bili lažni. Jedna od tih dojava odnosila se i na pucnjavu.
- U večernjim satima 14. srpnja 2018. policijski službenici zaprimili su dojavu 50-godišnjeg hrvatskog državljanina da je u obiteljskoj kući u Dardi vatrenim oružjem pucao na muškarca i ranio ga. Dojavio je i da je oružjem ranio ženu koja ga je pokrala. S dolaskom na mjesto događaja policijski službenici utvrdili su da dojavljenog događaja ranjavanja nije bilo. Nadležnom državnom odvjetništvu podnijeli smo kaznenu prijavu protiv 50-godišnjaka - doznajemo od Vesne Žnidarić Bolarić iz PU osječko-baranjske.
U drugom se slučaju s policijom, ali i Hitnom pomoći, loše našaliti odlučio maloljetnik. Naime, navečer 21. svibnja prošle godine mladić je uzeo tuđi mobitel, nazvao Hitnu medicinsku pomoć, lažno se predstavio i zatražio liječničku pomoć za ženu u Kozarcu, koja je navodno pala u nesvijest. Prekinuo je vezu i nije se više javljao. Došavši na navedeno mjesto u intervenciju, ekipa Hitne medicinske pomoći utvrdila je da je dojava lažna, pa je slučaj dojavljen policiji, koja je podnijela kaznenu prijavu zbog lažne uzbune.
Bilo je tu i lažnih dojava o požarima. Naime, u jutro 14. siječnja prošle godine policajcima je stigla dojava o požaru u ugostiteljskom objektu u Đakovu. Policajci su pohitali na intervenciju, no kada su stigli, od požara ništa. Istragom je utvrđeno da je 30-godišnjak lažno obavijestio policiju o požaru. I on je dobio odgovarajuću prijavu.
Slično se događa posvuda u Slavoniji. Tako je početkom veljače ove godine muškarac mobitelom nazvao policiju i prijavio kako je u jednom ugostiteljskom objektu u Slatini postavljena bomba. U to vrijeme u kafiću je bio koncert, pa su ga policajci u 2.17 prekinuli, a oko 150 osoba napustilo je objekt. Kafić je temeljito, od 2.48 do 3.22, pregledao policijski pirotehničar, te utvrdio da bombe nema. Već u 3.35 policajci su saznali identitet dojavljivača, a riječ je o 28-godišnjaku koji je u krvi imao "respektabilnih" 1,92 promila alkohola. Prvo je odveden na triježnjenje, a onda je nad njim provedeno kriminalističko istraživanje, nakon kojeg je dobio kaznenu prijavu.
Educirani dispečeri
Osječka Hitna pomoć više ima problema s osobama koje ih zasipaju nepotrebnim pozivima, a znatno manje s lažnim dojavama.
Silvana Sabo, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije, kaže da kod njih lažne dojave baš ne završavaju intervencijama.
- Naši dispečeri prilikom razgovora mogu utvrditi o čemu se radi. Dispečer ima protokol o pozivu i kroz to se odmah vidi kakve netko daje podatke u pozivu. To su ljudi koji imaju dugogodišnje iskustvo na pozivima i edukaciju za dispečera jedinice te imamo protokol o postupanju. Zna se dogoditi, ali to ne budu lažne dojave, nego stvarne, da, na primjer, pacijent bude na ulici, pa mi na temelju dojave građana odemo na intervenciju, a u međuvremenu taj pacijent ode ili netko iz obitelji dođe po njega. Imamo veći problem s pozivima koji se karakteriziraju kao uznemiravanje. Recimo, imamo nekoliko osoba koje noću znaju zvati i po 30 puta. To oduzima vrijeme našem dispečeru i zauzima se linija za pozivatelje kojima je pomoć stvarno potrebna. U takvim slučajevima, na temelju ispisa broja, prijavljujemo pozivatelje policiji - kaže Sabo.
Sandra Lacić
LAŽNA DOJAVA O POŽARIMA I POROĐAJU
U lipnju prošle godine Vatrogasni operativni centar Našice zaprimio je dojavu o požaru teretnog vozila na cesti Feričanci - Donja Motičina. Na mjesto događaja poslana je dežurna smjena Javne vatrogasne postrojbe Našice i jedan vatrogasac DVD-a Našice s jednim vozilom. Alarmirani su i svi vatrogasci DVD-a Feričanci, koji su odmah stigli s dva vatrogasna vozila. S dolaskom na mjesto intervencije utvrđeno je kako se radi o zlonamjernoj lažnoj dojavi požara, stoga su vatrogasci, policija i Centar 112 istaknuli da brojevi 192, 193, 194 i 112 ne služe za igru i zabavu te apeliraju da se na te brojeve zove isključivo u hitnim situacijama. Dvije lažne dojave zaprimili su našički vatrogasci u samo tri dana 2015. Prvo je dojava stigla Hitnoj pomoći da u Budimcima žena rađa, a odmah potom stigla je dojava da je kuća u plamenu. Hitna pomoć, vatrogasci i policija odjurili su na navodno mjesto događaja, no od dojave ni jedno slovo nije bilo istinito. Nakon toga su vatrogasci dobili poziv da gori na groblju u Markovcu Našičkom. Iako na groblju ništa nije gorjelo, dimilo se iz obližnje tvrtke, pa ta dojava možda i nije bila lažna. Hrvatski vatrogasni portal objavio je 2012. godine da su u tri dana stigle tri lažne dojave, i to dvije iz Vukojevaca i jedna iz Jelisavca.
PRIJAVA NESTANKA NEPOSTOJEĆEG DJETETA
Jedan od najpoznatijih slučajeva lažne uzbune zbio se kada je 44-godišnji Sirijac, prošle godine, prijavio da ga je hrvatska policija odvojila od petogodišnje kćeri. Sirijac je lažno prijavio djetetov nestanak iako je bio svjestan da dijete nije bilo s njim i da će njegovi navodi rezultirati hitnim djelovanjem policije u traganju za djetetom. Lažna obavijest za posljedicu je imala hitna djelovanja većeg broja službi, i hrvatske policije i policija više država članica Interpola i Europola. Osumnjičenik je lažni nestanak djeteta prijavio 24. rujna 2018. na graničnom prijelazu Maljevac te je pritom izrazio namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. Na temelju zaprimljene prijave policija je poduzimala brojne potrage i razne mjere ne bi li pronašla dijete, ali je utvrđeno da djeteta nije ni bilo.
10
kaznenih djela "lažna uzbuna" zabilježila je PU osječko-baranjska prošle godine