Premda je od izbora za novi saziv Europskog parlamenta proteklo već tjedan dana, rezultati i dalje izazivaju rasprave, analize i različita mišljenja, ovisno kako tko iz kojeg kuta sagledava situaciju. S četiri osvojena mandata, jednog manje od postavljenog cilja, HDZ sigurno ne može biti zadovoljan, jer to je bitno slabiji rezultat od onoga na prošlim euroizborima kada su, doduše u koaliciji s HSS-om Marijane Petir, koja ovaj put nije prešla prag, i HSP AS-a Ruže Tomašić, osvojili šest mandata.

Nezadovoljstvo rezultatom na europskim izborima priznao je i premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. "Zadovoljan sam što je HDZ nastupio samostalno jer je to principijelna i konsenzualna odluka iza koje stojimo. Ono što se ovdje dogodilo velika je disperzija glasova, veliki broj lista koje su se sve snažno angažirale da privuku veliki broj birača, pa je u takvim okolnostima HDZ-u nedostajalo tisuću do tisuću i petsto glasova za peti mandat. I s te strane nisam zadovoljan", poručio je Plenković. Naknadno je još dodao da "birači nisu prepoznali što rade", misleći na trud koji je Vlada uložila u niz projekata, povećanje plaća, višak u proračunu..., ali da su i sindikati pomogli SDP-u završnici kampanje svojom akcijom protiv mirovinske reforme i skupljanjem potpisa za referendum.

Ukupno uzevši, ne iznenađuje dobar rezultat liste Hrvatskih suverenista koju je predvodila bivša HDZ-ova koalicijska partnerica Ruža Tomašić, koja je osvojila najveći broj preferencijalnih glasova od svih kandidata. Dio HDZ-ovih birača, onih konzervativnih i jako podložnih utjecaju Katoličke Crkve, možda je privukla i Marijana Petir koja je na europske izbore izišla sa svojom nezavisnom listom.

S druge strane, u SDP-u su i danas euforični, jer nitko se od socijaldemokrata nije nadao osvajanju čak četiri mandata u Europskom parlamentu. Štoviše, i s tri osvojena mjesta bili bi presretni, pa i osporavani predsjednik SDP-a Davor Bernardić koji se sa suzama radosnicama obratio javnosti, svakako može biti zadovoljan rezultatom jer njegovi unutarstranački oponenti vjerojatno više neće tražiti njegovu ostavku. Bar za sada.

Najveće iznenađenje ovih izbora i nova politička zvijezda definitivno je bivši sudac Mislav Kolakušić koji je na populističkoj, antisistemskoj i nadasve antikorupcijskoj retorici osvojio čak 73 tisuće glasova - 7,89 posto, a time i jedan mandat. U Europski parlament s po jednim zastupnikom ušli su još Hrvatski suverenisti, Živi zid i Amsterdamska koalicija.

Ako je Kolakušić najveće iznenađenje, onda je Most najveći gubitnik, jer su sve predizborne ankete sugerirale da bi ekipa predvođena Božom Petrovom trebala osvojiti jedno mjesto u Bruxellesu. No, Mostova lista osvojila je samo 4,67 posto glasova i tako gotovo nestala, ne shvativši da je sve desno od HDZ-a već zauzeto. Uz to, postalo je jasno da Most više nije ni dovoljno atraktivan biračima, više je iritantan sudeći prema onome što rade i kako se ponašaju u Saboru, pa u stranci već traže nove alternative i saveznike.

Razloga za veliko nezadovoljstvo, pa i teško razočaranje, ima donedavna senzacija i nositeljica liste Starta Dalija Orešković. Gubitnici izbora su i koalicija predvođena strankom Možemo!, zatim Pametno, ali i lista Milana Bandića koji bi trebao biti jako zabrinut. Tu su i HDZ-ovi koalicijski partneri iz HNS-a, kao i HSLS. SDSS, koji je, prema mišljenju mnogih, imao najinovativniju izbornu kampanju, ipak nije uspio osvojiti mandat u Bruxellesu.

Bilo kako god, bez obzira ne rezultate, može se reći da su "pobjednici" i desnica koja raste, i populisti, i nacionalisti, ali i da su u novom EU parlamentu i dalje dominantni Pučani (EPP) i Socijaldemokrati (S&D), premda sa zamjetno manjim brojem mjesta. Što se pak same Europske unije tiče, i prije izbora često se moglo čuti da oni nikad dosad nisu bili tako važni, jer su početak procesa u kojem će se odrediti smjer kojim će EU ići u razdoblju od sljedećih pet godina. S obzirom na postignuća desnice na ovim izborima, napose u Italiji, Francuskoj i Mađarskoj, a koja je odmah poručila: "Transformirat ćemo Europu", ne čudi veliko slavlje Salvinija, Le Pen i Orbana. S takvim stanjem stvari francuski predsjednik Emmanuel Macron ne može biti zadovoljen, jer je uoči izbora dramatično poručio: "Ovo su najvažniji izbori nakon 1979., ako kao predsjednik države dopustim da se raspadne Europa koja je izgradila mir i donijela napredak, bit ću odgovoran pred poviješću jer se Unija našla pred velikom opasnošću". Naime, Macron je oduvijek zagovarao proeuropsko stajalište, iako je smatrao da Europsku uniju treba "reformirati". Usto, Macron je zajedno s portugalskim socijalističkim čelnikom Antoniom Costom pozvao na "stvaranje velike koalicije naprednjaka" koja bi se suprotstavila "onima koji žele uništiti Europu nacionalizmom". Ipak, iako se očekivao crni val, on se nije dogodio u obimu koji bi konotirao neku veću dramatiku. Zapravo je važno da su Pučani i Socijaldemokrati i dalje u vodećim ulogama, dok su im "u pričuvi" liberali i zeleni, kao najveće iznenađenje izbora. Od 751 mjesta u Parlamentu, Socijaldemokrati su dobili 149 "fotelja", dok je Pučanima pripalo 180 zastupničkih mjesta. Pučani su dakle najsnažniji u EP-u i smatraju da njihov kandidat Manfred Weber ima pravo voditi i Europsku komisiju. No, borba za nemali broj utjecajnih čelnih mjesta tek predstoji.

Na kraju, kad se govori o budućnosti Europske unije, podsjetimo da je više od 500 stručnjaka, među kojima i dva nobelovca, nedavno u Bolu na Braču na znanstvenoj konferenciji u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Splitu raspravljalo o izazovima Europe.

- Izazovi nisu nova stvar za Europsku uniju. Prije pet godina oni su bili dramatičniji. Europska komisija usmjerila se na deset prioritetnih zadataka i rezultati su vidljivi. Europsko gospodarstvo raste već šest godina zaredom. Kroz Investicijski plan potaknuli smo ulaganja i povećali zapošljavanje. Ali iako bilježimo pozitivne promjene, svijet se promijenio i novi izazovi su pred nama. Nije to samo izazov rastućeg populizma i protekcionizma u svijetu, nego i novi društveni izazovi kao što su sigurnost i dezinformacije. Nejednakost, socijalna prava, demografija, klimatske promjene... Svijet se promijenio na mnogo načina tijekom posljednjih nekoliko godina - kazao je voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević.

Cijelu izbornu i postizbornu EU priču možda je najbolje završiti riječima uskoro bivšeg predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, izrečenu uoči susreta čelnika država EU27, koji se početkom svibnja održao u rumunjskom gradu Sibiu: "U turbulentnom desetljeću kojeg su obilježili teška financijska kriza, migrantski val, Brexit i porast populizma, Europska unija dokazala je da zna očuvati mir, stabilnost, kao i prosperitet svojih građana". Koliko će taj Junckerov optimizam biti poticajan i za nove odnose u novom sazivu Europskog parlamenta, ostaje za vidjeti u idućim mjesecima.

Uz nužni optimizam, da se svi naslijeđeni problemi riješe (Brexit, migracije, sigurnost granica, ekonomija, terorizam, klima, demografija...), dojam je kako su pred Europskom unijom teški dani. Ako se pritom do kraja ove godine neki problemi i riješe, za Hrvatsku će njezino predsjedanje EV-om biti veliki izazov za koji se mora u cijelosti pripremiti, profesionalno i odgovorno, kako bi "naših šest mjeseci" bilo više od pukog dekorativnog okvira u trasiranju puta za sigurnu i prosperitetnu Europsku uniju u bližoj i daljoj budućnosti. Drugim riječima, bit će to nezanemarivo važna uloga Hrvatske koja će od siječnja 2020. predsjedati Europskim vijećem.