Magazin
INTERVJU: DR. SC. RADMILA JOVANČEVIĆ, EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB

Od ključne je važnosti upravljanje promjenama i ublažavanje negativnih učinaka globalizacije!
Objavljeno 1. lipnja, 2019.
PROF DR. SC. RADMILA JOVANČEVIĆ, REDOVITA JE PROFESORICA U TRAJNOM ZVANJU, KATEDRA ZA MAKROEKONOMIJU I GOSPODARSKI RAZVOJ EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Bez obzira na novi saziv EU parlamenta, više od političkih odnosa bit će zanimljivo pratiti ekonomski razvoj EU-a u idućem srednjoročnom razdoblju od recimo pet godina. Kakve su tu perspektive, da se tako izrazim, i s kojima će se problemima EU suočavati u godinama koje dolaze?


- Europska unija suočava se s globalnim izazovima, i rizikom pogoršanja ekonomskih izgleda zbog političke nesigurnosti i geopolitičke napetosti. Dodatno su se zaoštrili trgovinski sukobi u svijetu i istaknule slabosti na tržištima u usponu, posebno u Kini, suočavamo se s promijenjenom američkom vanjskom politikom i protekcionizmom. Postoje i domaći izazovi: učinci mogućeg Brexita bez dogovora, suočavanje s terorizmom, rastućim migracijskim pritiscima te društvenim i ekonomskim nejednakostima. Sve će to djelovati na mogućnosti rasta gospodarstava EU-a i provedbu strukturnih reformi.


Najveći dio globalnog gospodarskog rasta u srednjoročnom razdoblju ostvarivat će se izvan Europe, što iziskuje strategiju povezivanja Europske unije s novim centrima globalnog rasta. Kako bi iskoristila prednosti trgovine i ulaganja Unija je sklopila bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini s partnerima na svim kontinentima s ciljem povećanja ulaganja u infrastrukturu i druge vrste javnih nabava u novonastalim i razvijenim gospodarstvima. Također, trgovinska politika Unije sve više se fokusira na trgovinu uslugama kako bi osigurala svoje mjesto u globalnim vrijednosnim lancima. To međutim, ne znači da vlade država članica ne bi trebale podržavati javne usluge u područjima kao što su voda, obrazovanje, zdravlje i socijalne usluge.


Europska unija suočavat će se dugoročno s učincima tehnoloških promjena na radnike i određene sektore, učincima demografskih promjena i migracija, ublažavanjem klimatskih promjena i održivim iskorištavanjem prirodnih resursa. Od ključne je važnosti upravljanje promjenama i ublažavanje negativnih učinaka globalizacije. U tu svrhu osnovan je Europski fond za prilagodbu globalizaciji kojim se pruža pomoć zajednicama suočenima s gubicima poslova zbog povećanog tržišnog natjecanja, i za tu svrhu Unija je namijenila 1,400 milijuna eura (cijene iz 2018.) za razdoblje od 2021. do 2027.
STABILIZIRANJE EKONOMIJE


Predajete Makroekonomiju Europske unije. Kakvo je tu stanje danas, koji su problemi?


- Za sada se Europsko gospodarstvo dobro nosi s nepovoljnim globalnim okolnostima i izazovima nesigurnosti. Predviđa se nastavak rasta europskog gospodarstva u 2019. sedmu godinu zaredom. Ove se godine predviđa rast BDP-a od 1,4 % u EU-u i 1,2 % u europodručju, što je smanjenje u odnosu na prethodne godine. To usporavanje rasta posljedica je neizvjesnosti u globalnoj trgovini i usporavanjem rasta u vodećim gospodarstvima. Prema procjeni Europske komisije, ekonomski rast Njemačke 2019. godine bit će umanjen s 1,1 na 0,5 posto, dok se za Francusku očekuje rast od 1,3 posto. Očekuje se da će zaposlenost, uz rast plaća, umjerenu inflaciju, povoljne uvjete financiranja i poticajne fiskalne mjere u određenim državama članicama potaknuti domaću potražnju. Predviđa se da će se 2020. godine rast BDP-a blago povećati na 1,6 % u EU-u i na 1,5 % u europodručju. Očekuju se nešto više stope rasta u nekim zemljama srednje i istočne Europe, što bi trebalo pozitivno pridonijeti konvergenciji i približavanju životnog standarda u EU-u.


Gospodarski rast popraćen je oporavkom investicija, većom potrošnjom, poboljšanim javnim financijama i stalnim otvaranjem radnih mjesta. Procjene su da će stopa nezaposlenosti u EU-u i dalje padati u 2019. te će 2020. dosegnuti 6,2 %. Komisija radi na strategiji za zapošljavanje i rast kojoj je cilj otvaranje novih, održivih radnih mjesta u EU-u. Jedan od ključnih elemenata jesu i obrazovne politike kojima se mora podupirati trajni razvoj vještina za pripremu radnika za poslove u 21. stoljeću. Komisija EU-a je u cilju podupiranja stabilnog europodručja i konvergencije prema članstvu u europodručju, a u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira predložila dva nova instrumenta: novi Program potpore reformama s ukupnim iznosom od 25 milijardi eura kako bi se svim državama članicama pružala financijska i tehnička pomoć u provedbi prioritetnih reformi, a posebno u kontekstu europskog semestra. U okviru instrumenta za konvergenciju posebna potpora pružit će se državama članicama izvan europodručja za uvođenje zajedničke valute.


Drugi instrument je europska funkcija stabilizacije ulaganja s pomoću koje će se zadržati razina ulaganja u slučaju velikih asimetričnih šokova. Sastoji se od kombinacije naizmjeničnih zajmova u iznosu do 30 milijardi eura iz proračuna EU-a i financijske potpore državama članicama za pokriće rashoda za kamate. Zajmovima će se osigurati dodatna financijska potpora u razdobljima kada su javne financije preopterećene, a prioritetna bi ulaganja trebalo zadržati zbog ukupnih učinaka na rast ekonomije.
Kad govorimo o gospodarskoj politici RH i EU-a, ima li tu, i kakvih, problema?


- Hrvatska gospodarska politika ide u dobrom smjeru, gospodarstvo se stabiliziralo i to je 19. tromjesečje zaredom kako BDP raste. Pod monitoringom Europske unije u okviru EU semestra, Hrvatska je ispravila makroekonomske neravnoteže i stabilizirala javne financije, poboljšao se naš kreditni rejting i stvoreni su povoljni uvjeti za rast investicija i nastavak rasta ekonomije. Prve procjene Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je bruto domaći proizvod u proteklom kvartalu porastao 3,9 posto na godišnjoj razini te se prvi put približio razini od 4,2 % iz 2007. godine. Najveću podršku tom rastu pruža jačanje osobne potrošnje koja je porasla po stopi od 4,4 posto na godišnjoj razini, zahvaljujući porastu povjerenja i očekivanja potrošača. Najveći doprinos rastu dale su brutoinvesticije u fiksni kapital s porastom za 11,5 posto na godišnjoj razini.


Također, vidljiv je oporavak tržišta rada. Nezaposlenost se smanjuje na procijenjenih 7,8 % ove godine, i prema procjeni Komisije i dalje će padati na ispod 7 % u 2020. godini. Jednim dijelom taj pad nezaposlenosti posljedica je emigracije i mobilnosti, međutim, činjenica je da broj zaposlenih posljednjih godina raste. Plaće u 2019. nastavljaju rasti i to je slučaj na svim dohodovnim razinama. Rast plaća i rast zaposlenosti rezultira rastom potrošnje, čemu očito pridonosi i rast kreditiranja. Prema podacima HNB-a, godišnji rast plasmana stanovništvu nastavio se blago ubrzavati te je u ožujku dosegnuo 6,7 posto. Ključni faktor rasta su investicije koje su ojačale uz korištenje novca iz EU fondova, no i dalje je zadatak nositelja ekonomske politike da ubrzaju povlačenje već alociranih sredstava iz EU fondova za projekte poticanja konkurentnosti i provođenja reformi u RH.
MIGRACIJE, SCHENGEN...


Što se migracija tiče (čime se također bavite), nužno se nameće i ekonomski problem, problem sigurnosti EU granica, Schengena, migrantskih ruta preko BiH... U kakvom je tu položaju RH danas?


- Prema podacima UNHCR-a u prva tri mjeseca ove godine zabilježeno je povećanje broja imigranata u državama na zapadno-balkanskoj ruti za oko 15 posto, što još uvijek nije alarmantno. Većina svih pristiglih imigranata u BiH kretali su se u smjeru Turska - Grčka i dalje preko Srbije, Albanije, ili Crne Gore, zbog čega se posebno prati stanje imigranata u Turskoj i Grčkoj. Grčka je postala glavni punkt za daljnje kretanje imigranata zapadno-balkanskim putem prema državama EU-a. Prema posljednjim podacima UNHCR-a, broj izbjeglica i tražitelja azila koji borave u Grčkoj iznosi oko 60.000. Ipak, taj broj se ne može smatrati preciznim, jer postoje ljudi koji nisu registrirani.


Izazovi povezani s izbjegličkom krizom i nezakonitom migracijom ključni su za rad EU-a sa zemljama proširenja. Napredak je postignut zajedničkim radom na migracijskim rutama istočnog Mediterana/zapadnog Balkana. Pitanja migracije i azila bila su ključni predmet rasprave na razini EU-a nakon stupanja na snagu Ugovora iz Amsterdama, do Tamperea i strateških smjernica usvojenih u lipnju 2014. i Lisabonskog ugovora. EU danas provodi zajedničku politiku upravljanja migracijama i izbjegličkom krizom, kao i očuvanjem šengenskog područja uz financijski instrument Fonda za migraciju i integraciju azila. U okviru višegodišnjeg financijskog okvira, 2014.-20., Unija je odobrila ukupni proračun od 3,137 milijardi eura, a 3,8 milijardi eura dodijeljeno je Fondu za unutarnji sigurnosni rizik uz ostale inicijative kako bi se bolje upravljalo migracijama i izbjegličkom krizom. Europska Unija je za novo financijsko razdoblje (2021.- 2027)., namijenila 30,829 milijuna eura za migracije i upravljanje granicama. Možemo zaključiti da su ilegalne migracije sve više pod kontrolom EU-a, ali je kontrola migracija također veliki izazov za države članice koje moraju dati svoj doprinos kako bi se osigurala stabilnost EU područja.
ULAGAČKA SNAGA


Je li se dosadašnja kohezijska politika EU-a pokazala opravdanom?


- Kohezijska politika odigrala je važnu ulogu tijekom krize. U doba održive financijske konsolidacije europska je regionalna politika odigrala ključnu ulogu. Bez kohezijske politike javna bi se ulaganja u manje razvijene države članice tijekom krize smanjila dodatnih 45 %. Zahvaljujući javnim ulaganjima i fleksibilnoj raspodjeli sredstava europskih fondova, /primjerice reprogramiranju fondova i povećanju stope sufinanciranja/, u Cipru, Grčkoj, Mađarskoj, Portugalu i Rumunjskoj, regionalna je politika ublažila udarce financijske krize.


Unatoč oporavku EU gospodarstva, potrebna su dodatna ulaganja kako bi se riješio problem dugotrajnih razlika među državama članicama i unutar njih. Za novo financijsko razdoblje (2021.- 2027). za kohezijsku politiku namijenjene su 373 milijarde eura, pa će ta politika ima ulagačku snagu. Tijekom idućeg desetljeća osuvremenjena kohezijska politika trebala bi pomoći svim regijama da moderniziraju svoju industriju te da ulažu u inovacije i prijelaz na nisko ugljično, kružno gospodarstvo. Većina ulaganja iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda usmjerit će se na inovacije, potporu malim poduzećima, digitalne tehnologije i osuvremenjivanje industrije


Predloženo je umjereno smanjenje sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku i kohezijsku politiku, za oko 5 % po politici, što će imati implikacije i za Hrvatsku, budući da će Hrvatskoj biti odobreno 9,9 milijardi eura. Te politike će se modernizirati kako bi se osiguralo postizanje ciljeva s manje sredstava i njihova usklađenost s novim prioritetima kao što je podupiranje strukturnih reformi i dugoročne integracije migranata. EU će povećati proračunska sredstva za prioritetna područja kao što su ulaganja u istraživanje i inovacije (€114.8 milijardi), udvostručavanje iznosa za programe promoviranja učenja i mobilnosti mladih kroz Erasmus+ s (30 milijardi eura), što bi trebalo pridonijeti jačanju odgovora EU-a na ključne izazove kao što su klimatske promjene, ali i daljnjoj prilagodbi obrazovnog sektora potrebama tržišta rada.


Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju (do 2020. godine) ukupno 10,676 milijardi eura. Vrijednost isplaćenih sredstava korisnicima do danas je bila 2,4 milijarde eura, što je svega trećina alociranih sredstava, pa ne možemo biti zadovoljni dinamikom povlačenja sredstava. Pozitivno je, međutim, da su čak 1,2 milijarde eura isplaćene u okviru operativnog programa konkurentnost i kohezija. Hrvatska je pred izazovom bržeg povlačenja sredstava kako bi uspjela kvalitetno usmjeriti sredstva u projekte koji imaju najveće multiplikativne učinke na rast ekonomije.
BALKAN U UNIJI


Što će biti s ulaskom u EU Srbije, BiH, Crne Gore, Makedonije...? Taj je proces ipak podosta zakočen...


- Proces proširenja nije zakočen, ali je usporen, budući da je Unija zaokupljena izborima i konstituiranjem Parlamenta, ali i s usvajanjem višegodišnjeg proračuna u promijenjenim globalnim i domaćim uvjetima. Mnoge države i dalje su skeptične oko proširenja, posebno Nizozemska i Francuska. S druge strane sam proces ispunjavanja kriterija za ulazak u EU dugotrajan je i zahtjevan, pri čemu se zemlje pristupnice nalaze u različitim fazama procesa ispunjavanja pravnih stečevina. Primjerice, Crna Gora i Srbija otvorile se nekoliko poglavlja, dok je BiH aplicirala za članstvo. Kosovo je sklopilo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali se politička situacija na Kosovu komplicira uz tenzije na sjeveru države. Makedonija je postigla napredak i riješila dugogodišnji spor s Grčkom, pa možemo reći da je ispunila uvjete za ulazak u EU. Najnovija preporuka EU Parlamenta je da Vijeće otvori pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Svakako rezultate napretka treba procijeniti za svaku zemlju posebno što iziskuje dugotrajni postupak. Poseban slučaj je Turska koja je otvorila pregovore davne 2005. godine, ali još nije otvorila ni polovinu poglavlja.


Zemlje zapadnog Balkana moći će se priključiti Europskoj uniji nakon što se ispune kriteriji Članka 49 ugovora o Europskoj uniji, uključujući kriterije iz Kopenhagena. Tim se kriterijima utvrđuju demokratski, gospodarski i politički uvjeti za zemlje koje žele pristupiti EU-u: stabilne institucije koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina, kao i funkcionalno tržišno gospodarstvo i sposobnost držanja koraka s tržišnim natjecanjem i tržišnim silama u EU-u. Od velike važnosti je uspješna reforma pravosudnog sustava i to je dugoročan proces koji zahtijeva održivu političku volju. Jačanje vladavine prava nije samo institucionalno pitanje, to zahtijeva i društvenu transformaciju.


S druge strane u nekim zemljama je široko rasprostranjena korupcija, unatoč stalnim naporima za usklađivanjem pravnih i institucionalnih okvira s pravnom stečevinom EU-a i europskim standardima. EU traži od novih kandidata da se iskorijeni korupcija bez kompromisa. Područje koje je posebno podložno korupciji su javne nabave. Potrebna je veća transparentnost u upravljanju javnim sredstvima, što iziskuje jake i neovisne institucije, ključne za sprečavanje i borbu protiv korupcije.


Vlade država pristupnica također trebaju rješavati pitanje diskriminacije osoba s invaliditetom, manjina i drugih ranjivih skupina kao prioritetno pitanje. Potrebno je pojačati napore diljem zemalja u procesu proširenja kako bi se djelotvorno rješavalo kršenje prava djece, a također učiniti više kako bi se unaprijedila ravnopravnost spolova i spriječilo i riješilo pitanje nasilja nad ženama.
Sve nove članice će morati kao i u prethodnom proširenju ispuniti sve političke kriterije, ali i riješiti svoje granične probleme prije ulaska u EU kako bi zadovoljile kriterije za ulazak. Sve njih čeka jednaki proces prilagodbi i ispunjavanje pravnih stečevina prije ulaska na snažno i stabilno EU tržište i nakon toga vrata EU-a bit će im otvorena.


Razgovarao: Darko JERKOVIĆ
Možda ste propustili...