Objavljeno 31. svibnja, 2019.
Spremnost na rad u mirovini veća kod građana s višim stupnjem obrazovanja
Od početka ove godine država je omogućila rad u mirovini i za prijevremeno umirovljene osobe. Dotad su, podsjetimo, u mirovini smjele raditi samo osobe koje su otišle u starosnu mirovinu. Poslodavci i umirovljenici ovaj model zapošljavanja dobro su primili te je od siječnja znatno povećan broj radno aktivnih umirovljenika. Tako je već u ožujku u Hrvatskoj bilo zaposleno 10 tisuća umirovljenika, dvostruko više nego krajem 2018. godine.
Portal Moj posao napravio je istraživanje o radu u mirovini u kojem je sudjelovalo 2800 umirovljenika, a s ciljem da otkrije koliko su hrvatski građani otvoreni za rad i u umirovljeničkim danima te kakve bi poslove i pod kakvim uvjetima radili. Tako je istraživanje otkrilo kako je svaka treća osoba (35 %) otvorena za rad u mirovini - bilo na punu satnicu (9 %), bilo na skraćeno radno vrijeme (26 %), dok bi 42 % ispitanika na rad u trećoj dobi pristalo isključivo ako nemaju financijskih mogućnosti za preživljavanje. U mirovini ne želi raditi približno četvrtina hrvatskih građana (23 %). Nešto malo više muškaraca (36 %) nego žena (33 %) želi raditi u mirovini, ali i više muškaraca kategorički odbija mogućnost zaposlenja u mirovini (25 % muškaraca i 22 % žena).
Istraživanje je pokazalo i da što je stupanj obrazovanja ispitanika bio veći, to je i razina njihove spremnosti za zaposlenje u mirovini bila viša. Pa tako i nakon odlaska u mirovinu s radom želi nastaviti 39 posto ispitanika s visokom stručnom spremom, odnosno 35 posto onih s višom stručnom spremom i 32 posto ispitanika sa srednjom stručnom spremom. Također, što su im mjesečna primanja veća, to su građani otvoreniji za rad u mirovini.
Zanimljivo je da građani što su stariji, i samim time bliže umirovljenju, lakše prihvaćaju mogućnost rada u mirovini. Čak 53 posto ispitanika starijih od 46 godina odlučilo bi se na rad u mirovini (bilo na puno ili na pola radnog vremena), a taj stav dijeli i 36 posto ispitanika u dobi od 36 do 45 godina i 32 posto onih u dobi od 26 do 35 godina. Kako navode na portalu Moj posao, najmlađe sudionike istraživanja, pripadnike skupine do 25 godina, najmanje privlači mogućnost rada "pod stare dane" (31 %).
Kada bi imali mogućnost izbora većina ispitanika (67 %) ističe da bi u mirovini nastavili raditi svoj ‘‘stari‘‘ posao, odnosno onaj koji su obavljali prije umirovljenja.
Niske mirovine i loša financijska situacija glavni su motiv vraćanju u radni odnos. Najviše bi ispitanika u mirovini radilo zbog dodatnih financijskih sredstava (36 %), ili zbog nemogućnosti preživljavanja s mirovinom (33 %). Međutim, čak četvrtina ispitanika (24 %) u mirovini bi radila zbog osjećaja produktivnosti, a sedam posto zbog druženja i socijalnog kontakta s drugima.
Na pitanje o razlozima zbog kojih ne bismo htjeli raditi u mirovini, najviše ispitanika istaknulo je želju za bavljenjem hobijima (41 %) i provođenjem više vremena s obitelji (34 %).
Dijana Pavlović
POHVALNO O ZAPOŠLJAVANJU UMIROVLJENIKA
Kao razloge protiv zapošljavanja umirovljenika građani koji su sudjelovali u ovom istraživanju istaknuli su potrebu za odmorom nakon višegodišnjeg rada, ali i stav da umirovljenici oduzimaju posao radno sposobnom stanovništvu. Većina ispitanika (59 %) smatra kako bi odluka o radu u mirovini trebala biti prepuštena na izbor svakom pojedinom radniku. Drugi su pak stava da to ovisi o zanimanju (29 %), dok svaki deseti ispitanik vjeruje kako nitko ne bi trebao raditi nakon ispunjavanja uvjeta za mirovinu. Gotovo dvije trećine osoba (61 %) pohvalno se izrazilo o kompanijama koje zapošljavaju umirovljenike. S druge strane spektra nalazi se 39 posto ispitanika koji tvrde kako takve tvrtke zloupotrebljavaju trenutačnu situaciju i žele proći "jeftinije" sa zapošljavanjem umirovljenika, navodi portal Moj posao. Mišljenje da je Vlada odluku o mogućnosti zapošljavanja svih umirovljenika donijela zbog nedostatka radne snage dijeli dvije trećine ispitanika (66 %), dok njih 51 % smatra kako Vlada shvaća da umirovljenici nemaju od čega živjeti.