Objavljeno 31. svibnja, 2019.
Strateškim dokumentima EU-a predviđeno je da se prebacuje cestovni promet na ekološko prihvatljiviji način prometa
S ciljem da se podigne konkurentnost prometa na unutarnjim plovnim putovima u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek, jučer je održana zanimljiva rasprava na kojoj su sudionici analizirali modele i potencijale lučkog gospodarstva u Vukovaru i Osijeku. Okrugli stol gospodarskog foruma u okruženju luka unutarnjih voda Dunavskog sliva o modelima suradnje s budući korisnicima gospodarskih zona koje se planiraju u osječkoj i vukovarskoj luci, organiziran je u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, a o tome su raspravljali predstavnici i čelni ljudi spomenutog ministarstva, Lučke uprave Osijek, Lučke uprave Vukovar, Luke Vukovar, Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici, predstavnici jedinica lokalnih samouprava, gospodarstvenici...
Razmatrajući rezultate analize načina korištenja gospodarske zone u lučkom području luka Vukovar i Osijek, govorilo se o mogućim modelima suradnje s budućim korisnicima zona, odnosno koncesionarima i partnerima, a sve radi privlačenja novih koncesionara u lučko područje koje bi se trebalo snažno razviti.
Kineski ulagači (CSEBA) u travnju su ove godine posjetili Osijek i izrazili, kako se moglo čuti na raspravi, interes za gospodarskom suradnjom i investiranjem u Osječku riječnu luku.
Sudionici su se usuglasili da održavanje ove rasprave predstavlja još jedan korak više prema iskorištavanju gospodarskog potencijala rijeke Drave i Dunava, poboljšanju plovne infrastrukture i novim zapošljavanjima.
Miroslav Ištuk, zadužen za plovnost u Upravi unutarnje plovidbe Ministarstva, istaknuo je da je cilj promovirati značaj prebacivanja transporta s cestovnih na riječne putove.
- Nacionalnim planom reformi predviđen je ovakav skup o važnosti unutarnje plovidbe, jer je tako predviđeno i strateškim dokumentima EU-a da se prebacuje cestovni promet na ekološko prihvatljiviji način prometa. Hrvatska je smještena na najvećem plovnom putu u Europi, naravno ne na najprometnijem, jer je to rijeka Rajna. Dunav povezuje najviše država u svijetu i moramo to iskoristiti. No, imamo određenih specifičnosti, jer osim Dunava, naši međunarodni plovni putevi - Drava i Sava - imaju problema s plovnošću, kod nas su razlike u vodostaju i do devet metara. Osim toga nama su Dunav i Sava granica, a sa Srbijom još nemamo potpisan sporazum o granici na Dunavu, tako da je projekte koje smo pokrenuli i mi i oni nemoguće dovršiti, bar ne one veće, zbog nemogućnosti dobivanja dozvola. Jer jedan od uvjeta je da znate za koji dio teritorija dozvolu dobivate - rekao je Ištuk.Podsjetio je kako u Osijeku kreće projekt u luci te da je Vukovar, jer je na Dunavu, u određenim prednostima u odnosu na druge, ali ima i nedostatke, primjerice zaleđe. "Luka nije samo mjesto s dizalicom za pretovar nego kao cijeli prostor za razvoj kapaciteta prerade i slično, što kod nas još nije toliko razvijeno", kazao je Ištuk. Darko Pejić
NOVE INVESTICIJE I PROŠIRENJE KAPACITETA
Goran Dijanović, ravnatelj LU Osijek, kaže da je osječka luka pretovarala do Domovinskog rata 3,5 milijuna tona, a sada 150 do 200 tisuća tona. Ima odličan geografski položaj, što je važno za povećanje pretovara i dolazak gospodarskih subjekata u osječku luku. Alen Jakumetović, ravnatelj LU Vukovar, kaže da pregovaraju o proširenju kapaciteta u vukovarskoj luci i nove investicije, bilježe porast prometa, prošle godine je bila na razini 350.000 tona. Jakumetović kaže kako imaju zainteresiranih investitora, ali zato trebaju novi prostor za luku.