Predsjednik parlamenta birat će se 2. srpnja u Strasbourgu
Objavljeno 27. svibnja, 2019.
Nakon europskih izbora, koji su se održavali od četvrtka do nedjelje u svih 28 zemalja članica EU-a, prvi korak koji slijedi jest formiranje zastupničkih klubova.
U 8. sazivu Europskog parlamenta od 2014. do 2019. bilo je osam zastupničkih klubova - Europska pučka stranka (EPP), Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D), Europski konzervativci i demokrati (ECR), Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE), Ujedinjena europska ljevica - Nordijska zelena ljevica (GUE), Zeleni, Europa slobode i izravne demokracije i Europa nacija i slobode. U novom sazivu ih ne mora biti toliko, može ih biti više ili manje, ovisno o preslagivanju koje će uslijediti, niti moraju imati ista imena. Političke skupine ne okupljaju se po nacionalnoj osnovi, nego po političkoj pripadnosti. Potrebno je imati najmanje 25 zastupnika iz najmanje sedam država članica. Ne postoji obveza da zastupnici budu u nekom klubu. Postoje i nerazvrstani zastupnici i vrlo često oni to nisu po vlastitom izboru nego zato što ne mogu naći dovoljno saveznika za formiranje kluba, poput primjerice grčke neonacističke stranke Zlatna zora.
Biti članom zastupničkog kluba bitno povećava utjecaj parlamentaraca, jer onaj tko je izvan tih klubova, nema nikakvih izgleda da progura bilo kakav prijedlog ili inicijativu te mu preostaju samo istupi na plenarnim sjednicama kada za to dobije priliku.
Slijedi potom izbor predsjednika Parlamenta. Da bi bio izabran u prvom krugu, kandidat mora dobiti apsolutnu većinu glasova, u suprotnom, ide se u sljedeći krug glasovanja. Ako ni jedan kandidat ne dobije apsolutno većinu u prva tri kruga, organizira se četvrti krug u kojemu sudjeluju dva kandidata s najviše glasova, a pobjednik je onaj koji dobije više glasova. Novi predsjednik Europskog parlamenta trebao bi biti izabran na inauguralnoj sjednici 2. srpnja u Strasbourgu. Tajnim glasovanjem bira se i 14 potpredsjednika. Osim tih funkcija, važnu ulogu imaju predsjednici zastupničkih klubova, koji čine Konferenciju predsjednika i oni određuju dnevni red. Važni su i predsjednici parlamentarnih odbora, u Parlamentu su 22 odbora, kao i koordinatori zastupničkih klubova unutar svakog parlamentarnog odbora. Važna je i uloga predsjednika Konferencije predsjednika parlamentarnih odbora, koji daje preporuke za dnevni red Parlamenta i sudjeluje u dijalogu s Komisijom i Vijećem o usuglašavanju zakonodavnih prijedloga.
H
Izbor predsjednika Komisije i povjerenika
Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada, trebalo bi na summitu 20. i 21. lipnja imenovati novog predsjednika Komisije. Nakon toga, imenovani predsjednik Komisije mora biti potvrđen u Europskom parlamentu, na njegovoj drugoj plenarnoj sjednici sredinom srpnja u Strasbourgu. Novoimenovani predsjednik Komisije potom u dogovoru s državama članicama imenuje povjerenike koji moraju proći saslušanja pred nadležnim odborima Europskog parlamenta. Saslušanja bi se trebala održati u rujnu i početkom listopada, a onda na listopadskoj plenarnoj sjednici Parlamenta bi trebala biti izglasana Europska komisija u cjelini. Taj proces se može oduljiti. Primjerice, ako neki od predloženih kandidata za povjerenika ne prođe saslušanje, novoimenovani predsjednik Komisije može predložiti drugog kandidata.