Može li se rješenje zastoja u velikoj investiciji vezanog uz postupak koji prethodi gradnji budućeg Gospodarskog centra u Osijeku pronaći u provedbi anketnog natječaja za odabir arhitektonsko-urbanističkog rješenja, nakon kojega bi se izrada projekta povjerila ovlaštenim projektantima postupkom javne nabave?

U četvrtak smo pisali o problemu koji se pojavio oko realizacije projekta Gospodarskog centra koji će zajednički graditi Osječko-baranjska županija i Grad Osijek. Iz Osječko-baranjske županije istaknuli su kako drže spornim neke odredbe Pravilnika o natječajima s područja arhitekture urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza Hrvatske komore arhitekata koji je ugrađen u GUP Osijeka. Posebice odredbu koja govori o tome da se posao izrade glavnih i izvedbenih projekata mora ugovoriti s onim tko je dobio prvu nagradu pri odabiru najboljeg idejnog rješenja neke zgrade. U Županiji su ukazivali da idejni projekt nije isto što i glavni i izvedbeni projekti te su istaknuli da bi kod ugovaranja izrade projektne dokumentacije za javne investicije, poput Gospodarskog centra, a potom i budućeg KBC-a Osijek, bio izbjegnut otvoreni postupak javne nabave.

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Željka Jurković, podsjetimo, u izjavi za naš list, pak, tvrdi kako je pravilnik Komore usklađen sa Zakonom o javnoj nabavi i EU-ovom direktivom o javnoj nabavi koja priznaje javne i anonimne urbanističke i arhitektonske natječaje kao projektne natječaje. "Riječ je o na zakonu utemeljenom postupku projektnog natječaja i načinu javne nabave - pregovaračkom postupku bez prethodne objave", kazala je Jurković.

Gospodarski centar Osijek trebao bi se rasprostirati na površini od približno 50 tisuća četvornih metara, a vrijednost investicije procjenjuje se na 300 milijuna kuna. S obzirom na to da bi to bio multifunkcionalan prostor, za koji investitori - Osječko-baranjska županija i Grad Osijek - nisu imali u potpunosti definirane namjene osim toga što će se u njemu svakako nalaziti i hala, ili hale, koje će se koristiti za održavanje sajmova, investitori su željeli za Gospodarski centar provesti anketni arhitektonsko-urbanistički natječaj. U tom slučaju, iako bi se znalo o kojem je projektu riječ, ne bi se smio spominjati naziv Gospodarski centar. Namjera je bila da Županija i Grad dobiju najbolje ideje za sve namjene Gospodarskog centra, a potom su investitori željeli nastavak realizacije tog projekta provoditi javnom nabavom. Međutim, kako nam je kazao tajnik Županije Ivan Hampovčan, iz Hrvatske komore arhitekata Županiji je poručeno da u tom slučaju od Komore ne bi dobili broj, odnosno suglasnost za takav postupak. A bez suglasnosti Komore u čitavom postupku teško da bi pristao sudjelovati bilo koji domaći arhitekt, kako u ocjenjivačkom sudu, tako i s dostavom rješenja, jer bi u suprotnom mogao biti sankcioniran. Međutim, u Splitu su nedavno gradska tvrtka Split Parking i Društvo arhitekata Split proveli upravo anketni natječaj za odabir arhitektonsko-urbanističkih rješenja za javne garaže na devet splitskih lokacija. Kako piše Slobodna Dalmacija od četvrtka, natječaj je uspješno proveden, ocjenjivački sud u kojem je bila većina arhitekata odabrao je najbolja rješenja, dok će se posao izrade projekta, kao i izvođač radova na garažama, birati postupkom javne nabave.

U članku koji je Slobodna Dalmacija objavila 29. siječnja ove godine, prenosi se izjava predsjednika Društva arhitekata Split Dragana Žuvele koji je rekao da će se garaže raditi po principu "design & built". "Kad izvođač dođe, on ima svoje detalje jer tako ide brže. Ovim natječajem dobiva se situacija da izvođači imaju kvalitetnu pripremu kada sutra budu izvodili objekte", kazao je. Potvrdio je kako teoretski jedan arhitekt može dobiti natječaj, a drugi raditi projektnu dokumentaciju. "Zato smo stavili da je anketni natječaj. Jer da smo išli na konkretni natječaj onda bi taj koji pobijedi morao sve raditi. Zapravo, izvođačima će ovaj postupak služiti poglavito kao kvalitetan projektni zadatak za poslije, pa je zato anketni. Prvi put kad su mi došli malo sam zastao, no poslije sam se raspitao. Specifičnost gradnje to uvjetuje, jer njima to pojeftinjuje sustav gradnje, a s druge strane moraju imati neko sidro, u ovom slučaju vizualni identitet i neku okvirnu organizaciju", izjavio je Žuvela.