Do 2050. prinosi padaju do 8 posto
Objavljeno 24. svibnja, 2019.
Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena do 2050. prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj smanjiti za tri do osam posto. Potičemo domaću poljoprivrednu proizvodnju, suradnju s domaćim proizvođačima i kratki lanac opskrbe. No, ako se na vrijeme ne osvijestimo o klimatskim promjenama, sav trud može pasti u vodu zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Potrebne investicije debelo premašuju budžete EU-a, stoga je nužan i angažman privatnog sektora. Poruke su to s konferencije Klimatske promjene u Hrvatskoj: što možemo i moramo poduzeti?, održane u četvrtak u Zagrebu, u organizaciji Podravke i Hrvatske gospodarske komore.
Najveće emisije stakleničkih plinova u gospodarstvu imaju energetika (71 %), industrija (12 %), poljoprivreda (11 %) i gospodarenje otpadom (6 %). Ključne karakteristike klimatskih promjena u Hrvatskoj su porast prosječne temperature, smanjenje oborina, iako ne u tolikoj mjeri koliko je povećanje prosječne temperature te povećanje frekvencije i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta poput suša i oluja. Najveći utjecaj očekuje se na poljoprivredu i energetiku. Prema modelu Sveučilišta Stanford, vjerojatnost da će klimatske promjene sniziti hrvatski BDP za više od deset posto iznosi 48 posto. Klimatske promjene prijete prinosima ključnih žitarica, kao što je kukuruz. Na primjeru suše iz 2007., izvještaj ističe i posljedice koje to može imati na cijene prehrambenih proizvoda, poput mlijeka, kruha, jaja i mesa. U vezi s vinarstvom preporučuje se prelazak na sorte otpornije na topliju klimu.
I.M.