Objavljeno 23. svibnja, 2019.
Bude li u iduća dva tjedna kišno i toplo prijeti pojava imunotoksičnog deoksinivalenola na žitaricama, upozoravaju stručnjaci
Čak 112 litara kiše palo je dosad u svibnju u središnjoj Slavoniji, a što je za ovaj dio zemlje čak trećina oborina od početka godine do danas, pa u Žitozajednici, udruženju mlinsko-pekarske industrije, strahuju da će tolike oborine utjecati na više bolesti žitarica te upozoravaju na opasnost od pojave mikotoksina.
Naučeni na oprez
Podsjetimo na veljaču 2013. godine, kada je Hrvatsku, pa i okruženje zbog hranjenja stoke zaraženim kukuruzom, tresla afera zbog aflatoksina u mlijeku, zbog čega je ono povlačeno iz trgovina. Bio je to golem ekonomski i psihološki udarac ionako posrnulom mliječnom sektoru - proizvođačima mlijeka i mljekarama. U kontroliranim uzorcima trajnog mlijeka iz trgovina u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, količina aflatoksina
M1 iznosila je više od dopuštene granice od 0,05 mikrograma po litri mlijeka, što nije bilo prema standardu Europske unije i, naravno, predstavljalo je opasnost za zdravlje potrošača.
- Svaka nova kiša pojačava opasnost od pojave mikotoksina. Takva smo iskustva imali i 2013., koja nas je naučila da pazimo - upozorava direktorica Žitozajednice Nada Barišić.
Osim na polju, mikotoksini mogu nastati i prilikom skladištenja žitarica.
- Sada je najkritičnije razdoblje, jer će sljedeća dva tjedna biti presudna za njihovu pojavu. Nastavi li se kišno i toplo vrijeme bit će jako mnogo mikotoksina, točnije deoksinivalenola - upozorava pročelnik Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever u Koprivnici doc. dr. sc. Bojan Šarkanj, autor znanstvenog rada na temu Pojavnost mikotoksina u hrvatskim žitaricama.
- Za niže žitarice (pšenicu, raž, ječam) kritičan je zadnji tjedan svibnja i prvi tjedan lipnja, u vrijeme njihove cvatnje, zbog infekcije plijesni koja proizvodi mikotoksin deoksinivalenol. S njim smo imali problema 2014. na svinjskim farmama, a koji je izazvao anoreksiju kod svinja, naime, odbijale su hranu. Jer, kada se jednom otruju njime, odbijaju potom svaku hranu - kaže prof. Šarkanj. Na upit jesu li svi mikotoksini kancerogeni, prof. Šarkanj niječe.
- Aflatoksin je potvrđeno kancerogen, ostali su različite skupine, ovisno o kojem govorimo. Kada je riječ o deoksinivalenolu, on pripada u skupinu 3 koja vjerojatno nije kancerogena za ljude, ali je toksična. Nema, naime, dovoljno dokaza za kancerogenost na ljudima, više je štetan zbog imunotoksičnog odgovora - loše utječe na imunološki sustav kod čovjeka - ističe. Jer, dok je gornja granica za aflatoksin dva mikrograma po kilogramu, za deoksinivalenol to je 1250 mikrograma po kilogramu.
- Manji je problem što se tiče njegove toksičnosti, veći je problem što smo mu više izloženi, njegovom pojavom u hrani. Može izazvati povraćanje, krvave dijareje i anoreksiju - dodaje prof. Šarkanj. Ovaj mikotoksin ponajprije se javlja u žitaricama, no nađen je čak i u skladištima jabuka.
Čekanje
Kako podsjeća Nada Barišić, Europska komisija na višu je razinu podigla svijest o mikotoksinima. Uredbama je EK propisala njihove maksimalne dopuštene količine u hrani, kao i hrani za životinje. Na tragu navoda prof. Šarkanja je i komentar kontrolnih kuća, pa tako Ante Nevistić, vlasnik i direktor "Inspecta", kaže kako treba sačekati još deset do 15 dana kako bi se sa sigurnošću moglo govoriti o prijetnji mikotoksina.
Razvoj situacije prati i ratar Mario Patajac iz Podgorača.
- S daljnjim kišama ne može biti ništa dobro. Sada su pšenice u dobroj kondiciji, no mogle bi poleći. Nabacali smo gnojiva, no prvo nije padalo, a s kišama se ono aktiviralo i pšenice su izrasle - kaže Patajac.
Suzana Župan
RATARI SUMNJIČAVI ZBOG UPOZORENJA
"Nadam se da ova upozorenja zbog mikotoksina u pozadini nemaju namjere da nam se u žetvi manje plati urod", izrazio je sumnju ratar Mario Patajac, a slično kaže i ratar Josip Petanjak iz Drenja. "Taj se scenarij ne bi trebao dogoditi. Ili je posrijedi strah da će se urod u žetvi morati malo više platiti, pa da se na ovakav način ruše cijene. Vidi se razlika na pšenici tko je za nju mario, a tko nije. Kiše neće utjecati na količine, utjecat će kvaliteta jesenske sjetve. Naša žita već sada obećavaju 7,5 tona po hektaru. Mi smo jesenas sve posijali do 25. studenoga, dali gnojivo na vrijeme i pšenice su u dobroj kondiciji, pa nam je ostalo čak pet vagona nepotrošenog gnojiva", kaže Petanjak.