Uoči izbora za zastupnike u Europskom parlamentu, koji se u nedjelju, 26. svibnja, već treći put održavaju i u našoj zemlji, razgovarali smo s jednom od najuspješnijih hrvatskih europarlamentarki u proteklom mandatu, Osječankom Biljanom Borzan, članicom Predsjedništva SDP-a.
Vaš rad u Europskom parlamentu izazivao je u proteklom razdoblju dosta veliku pozornost u Hrvatskoj, ali je bio vrlo praćen i na europskoj razini. Možemo li zaključiti da ste upravo na toj razini bavljenja politikom u najvećoj mjeri pronašli prostor i teme u kojima se najbolje osjećate?
- Rekla bih prije da mi u Europskom parlamentu više odgovara način rada. Tamo se iznimno cijeni stručnost, argumentiranost i uporan rad. Ne može se dogoditi da netko uloži puno truda u neki zakonski prijedlog pa da mu potom netko duhovitom doskočicom ili performansom preuzme sav medijski prostor kao u našem Saboru. Što se tiče tema, po struci sam liječnica, tako da sam u području zdravstva i sigurnosti hrane "kod kuće", a zaštitu potrošača sam odabrala jer sam procijenila da bih tu s europske razine mogla pridonijeti poboljšanju hrvatske svakodnevice.
SDP ima najbolju listu
Dobili ste EU Oscara u kategoriji ženskih prava i ravnopravnosti spolova. I broj žena u Europskom parlamentu sa svakim novim izborima raste, kako biste danas ocijenili situaciju u Hrvatskoj, ali i diljem Europe, kada je o tome riječ?
- Taj Oscar bio je jedan od najdražih trenutaka u mojoj karijeri. Borba za ženska prava uzima se zdravo za gotovo te bih rekla da moj rad u tom području nije puno praćen u Hrvatskoj, pa mi je to priznanje posebno drago. Situacija u Hrvatskoj, a i u nekim dijelovima Europe, pokazuje kako nikad ne možemo uzeti zdravo za gotovo neke civilizacijske dosege i da uvijek moramo biti na braniku europskih vrijednosti i ravnopravnosti svih u EU-u.
Najangažiraniji ste ipak svakako bili oko postizanja europskog dogovora o zabrani različite kvalitete istih proizvoda na istoku i zapadu EU-a, u okviru revizije Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi. Imate li saznanja je li to vaše petogodišnje inzistiranje na toj temi već rezultiralo i konkretnom primjenom u praksi, pa i na policama hrvatskih trgovina?
- Odmah nakon objave rezultata istraživanja, koje sam radila u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu, proizvođač dječje hrane HIPP objavio je da povlači manje zdrave kašice s našeg tržišta i stavlja njemačku kvalitetu i na naše police. Tvrtke PepsiCo, Ferrero i Bahlsen također su se obvezale da će izjednačiti kvalitetu. Međutim, ne možemo se oslanjati na dobru volju proizvođača i zato nam je bilo potrebno da se to zakonom regulira i uvedu stroge kazne za prekršitelje.
Kako je prema anketama vrlo izvjesno da ćete nastaviti svoj rad u EU parlamentu i nakon izbora, imate li već viziju na što ćete u tom razdoblju posebice usmjeriti svoju pozornost?
- Ako budem ponovno izabrana, voljela bih nastaviti aktivnosti u odborima u kojima sam i dosad bila aktivna, jer sam stekla dragocjeno iskustvo. Postoji niz tema koje su ostale neriješene, poput problema programiranog kvarenja uređaja. Iskustvo pokazuje da se uređaji danas puno brže kvare nego kad je tehnologija bila znatno manje napredna. To nema logike, izbija veliku količinu novca ljudima iz džepa i štetno je za okoliš. Također, namjeravam se intenzivnije baviti EU propisima o sigurnosti hrane, kako bi se smanjila učestalost skandala i ugroza javnog zdravlja.
Prema već spomenutim anketama, HDZ je u Hrvatskoj velik favorit ovih izbora, a SDP očekuju tri mandata. Je li to realnost ovih izbora ili ipak očekujete da bi rezultati na biralištima mogli biti nešto drukčiji?
- SDP ima najbolju listu na ovim izborima. To je lista ljudi koji su se dokazali i koji imaju konkretne rezultate svog rada. Svatko na toj listi bio bi iznimno kvalitetan europarlamentarac. Vjerujem u snagu naših ljudi i nadam se svim srcem da će kvaliteta naše liste biti prepoznata i da ćemo imati što veći tim koji će se u Europskom parlamentu boriti za ravnopravnost svih građana Europske unije. Dok smo mi u Europskom parlamentu, neće biti ni spola, ni nacije, ni potrošača drugog reda u EU-u!
Odaziv na te izbore u Hrvatskoj u pravilu je vrlo nizak, a istraživanja govore kako ni ovaj put neće biti bitno drukčiji. S obzirom na to da na izbore druge vrste ipak izlazi znatno više ljudi, gdje smo pogriješili u približavanju europskih tema građanima, od vas europarlamentaraca do svih drugih koji oblikuju javni prostor u Hrvatskoj?
- U Hrvatskoj najviše ljudi izlazi na predsjedničke izbore, dakle za funkciju koja je u najvećoj mjeri protokolarna i bez izvršnih ovlasti. Na ovim europskim izborima ipak očekujem izlaznost veću nego prošli put. Više od dvije trećine odluka koje se tiču hrvatskih građana usvaja se u Europskom parlamentu, a ne u Hrvatskom saboru i zato bi odaziv na europske izbore u svibnju trebao biti veći, naročito među mladima. Ja sam se na početku mandata opredijelila za teme koje su svakodnevne i bliske građanima, poput sigurnosti i kvalitete hrane te potrošačkih prava. Smatram da je to učinkovit način kako približiti građanima kako djelovanje EU-a direktno utječe na njihov život, bez zapletanja u tehnokratski rječnik. Pojedinac u demokraciji nosi dio odgovornosti za postupke svake vlasti. Ako ostanete kod kuće i kažete ”mene se to ne tiče”, na neki način gubite pravo kritike, jer najsnažnija kritika je glasački listić.
U Hrvatskoj je i danas nemalo onih koji nisu zadovoljni našim članstvom u EU-u. Koji su, prema vama, glavni argumenti što ih demantiraju?
- Hrvatska je u šest godina članstva u EU-u postigla dosta toga, ali ne koliko je mogla. I za to nije "kriv" EU, nego Hrvatska. Izvrstan primjer je gospodarstvo. Nekoliko godina nakon ulaska u EU Hrvatska je službeno izišla iz recesije i od tada naše gospodarstvo kontinuirano raste. Primjetan je snažan rast izvoza, što je, između ostalog, rezultat činjenice da su hrvatske tvrtke počele djelovati na zajedničkom tržištu EU-a od pola milijarde potrošača. Koliko god to dobro zvučalo, činjenica je da su ti rezultati postignuti uz očajno iskorištavanje EU fondova i bez većih strukturnih reformi. Da smo od raspoloživih 10,7 milijardi eura povukli polovinu umjesto petinu, rast BDP-a i općenita gospodarska slika mogli su biti spektakularni. Tada bi i odljev radno sposobnih mladih ljudi u Irsku i druge zapadne zemlje zasigurno bio manji. No valja naglasiti i kako su, iz perspektive onih koji su otišli, sloboda kretanja i rada - vrlo opipljive koristi od članstva u Uniji. U isto vrijeme višestruko je porastao priljev novčanih doznaka iz inozemstva koje iseljenici šalju svojim obiteljima, a posredno i ekonomiji. Zaključno, znakovito je da u istraživanjima javnog mnijenja oko trećine ispitanika nije zadovoljno našim članstvom u EU-u, kao što je i na referendumu za ulazak u Uniju oko trećina glasača bilo protiv.
Europa na udaru
U brojnim državama Unije tako i dalje rastu populizam i ekstremizam. Koliki prostor očekujete da će pripasti euroskepticima u Europskom parlamentu, hoće li njihov rast i utjecaj biti maleni ili znatniji?
- Ovisi koliko mjesta takve opcije osvoje i što se sve stavlja pod zajednički nazivnik "populisti". Radi se o dijapazonu stranaka od krajnje ljevice do krajnje desnice te nekih za koje je jako teško odrediti ideološku poziciju. To će njima, kao i do sad, otežati suradnju. Primjer je odnos prema Rusiji - na primjer, Orban i Salvini zazivaju približavanje Rusiji i ukidanje sankcija, a njihov poljski saveznik Kaczynski u Putinu vidi Sotonu, koji mu je ubio brata. Brexit je donio neočekivanu promjenu u stavovima euroskeptika. Vidjevši kakvu su si kašu zakuhali Britanci, takve stranke u svojim su programima izlazak iz EU-a zamijenile reformama i renacionalizacijom ovlasti.
Kakav rasplet očekujete u slučaju Velike Britanije, koja još uvijek nije sve posložila za svoj izlazak iz EU-a, izglasan na referendumu?
- To je pitanje od milijun funti, na koje nitko nema odgovor. Da je netko britanskom narodu rekao da će zbog Brexita u Sjevernoj Irskoj ponovo odjekivati puškaranje i eksplozije, da će zabrana ulaska stranih radnika istovremeno značiti zabranu povlaštenog trgovanja s EU-om, pitanje je kako bi građani na referendumu glasali. Jer iz Europske unije ne može se otići i ostati. Britanska vlada upala je u zamku u koju naša vlada, kao i ni jedna druga, ne bi smjela upasti - Bruxelles ne može biti krivac za sve loše što se zbiva, a nacionalna vlada zaslužna za sve dobro. Iluzije o vlastitoj veličini i obnovi imperijalne slave rasplinule su se za pregovaračkim stolom jer se pokazalo da je Velika Britanija zapravo malena kad pregovara s ujedinjenim EU-om.
U kojoj bi mjeri rezultat ovih izbora mogao utjecati na budućnost Europe, koja je još uvijek najpoželjniji kontinent za život u smislu ekonomije i demokracije?
- Ne očekujem potrese nakon ovih izbora jer vjerujem da većina građana ipak želi mir, stabilnost i suradnju. Zajedništvo u različitosti za mene je najljepši slogan, koji u tri riječi sjedinjuje ono što EU jest. Unija u kojoj smo zajedno, i kad je dobro i kad je teško, a u kojoj imamo pravo biti ono što jesmo, slični mnogima, a opet različiti i svoji. Možda generacije rođene u miru, demokraciji i toleranciji sve te vrijednosti ne smatraju vrijednima borbe jer ih uzimaju zdravo za gotovo. Ali, koliko god to zvučalo otrcano, to su vrijednosti za koje se moramo boriti svaki dan! Europa je kao projekt više nego ikad prije na udaru populista, ekstremista, euroskeptika, rušitelja. A oni narodu neće reći istinu. Oni neće reći da ekstremno zagovaranje suverenizma vodi u usamljenost i otuđenost, iz kojih se rađaju nepovjerenje i naposljetku mržnja. Ne govore da su i najveće europske države gospodarski i politički patuljci u usporedbi s Amerikom, Kinom i drugima.
Igor Bošnjak
UDALJENOST NIJE PREPREKA ZA KOMUNIKACIJU
Rođena ste Osječanka, ali vam je radno mjesto u Bruxellesu i Strasbourgu, što je prilično udaljeno od Hrvatske, Slavonije i Osijeka. Koliko uopće uspijevate biti u komunikaciji s građanima?
- Da, Bruxelles i Strasbourg prilično su udaljeni od Osijeka. To mi je jako dobro poznato kada ponedjeljkom odlazim, a četvrtkom se ili petkom vraćam, jer sam i dalje Osječanka. Tu mi je obitelj, većina rodbine i prijatelja. Moji suradnici iz ureda izračunali su kako sam u proteklih pet godina prešla oko 400.000 kilometara različitim prijevoznim sredstvima, a najviše avionom. Imala sam oko 560 letova, a čak 40 dana provela sam u avionu. No ako se želi pošteno raditi i biti izabrani zastupnik građana, onda komunikacija s građanima nije, niti smije biti, problem. Građani mi se svakodnevno javljaju, kako je mandat odmicao, tako sve više, i to mi je iznimno drago. Znači da do njih dopiru moji napori i poruke. Nedavno smo radili inventuru i tih mojih aktivnosti i izbrojili smo više od pet tisuća upita građana na koje smo dali odgovor ili informaciju. Osim toga, bila sam na više od 200 tribina i druženja s građanima diljem Hrvatske. K tomu, u Bruxellesu i Strasbourgu pojedinačno sam i grupno organizirano ugostila više od 750 osoba, najviše upravo iz Slavonije. Tako su te gradove vidjeli i s radom Europskog parlamenta se upoznali najrazličitiji ljudi od Virovitice, Vukovara, Požege, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Đakova do Dalja, Podgorača, Babine Grede, Semeljaca i, naravno, Osijeka. Uz to, više od 50 mladih ljudi iz cijele Hrvatske dobilo je priliku za stažiranje u mom briselskom uredu. Dakle, ako se želi, uvijek se ima prilike zadržati vrlo kvalitetnu i sadržajnu komunikaciju s građanima. Udaljenost nije niti smije biti prepreka.