NAKON 26. SVIBNJA KREĆU NOMINACIJE I CJENKANJE
Objavljeno 23. svibnja, 2019.
Izbori za Europski parlament od 23. do 26. svibnja otvorit će put nominacijama za pet najviših dužnosti u Europskoj uniji, što je jednadžba s više nepoznanica.
Pravila su uvedena 2014. pod pritiskom Europskog parlamenta, no očekivano slabljenje dviju velikih političkih obitelji koje su do sada dominirale Parlamentom, konzervativaca Europske pučke stranke (EPP) i socijalista (S&D), moglo bi zakomplicirati situaciju.
Svaka europska politička stranka odredila je svojeg nositelja liste, tzv. spitzenkandidata, za dužnost predsjednika Europske komisije. Politička obitelj koja dobije najviše glasova zatražit će tu dužnost čim se 26. svibnja objave rezultati. Ali kandidat mora dobiti potporu čelnika EU-a i apsolutnu većine zastupnika Europskog parlamenta, odnosno 376 glasova. A to će biti povod za žestoko cjenkanje. Šefovi država i vlada izjasnit će se na tu temu na summitu EU-a 20. i 21. lipnja, a Europski parlament glasat će u srpnju.
Godine 2014. njemačka kancelarka Angela Merkel, Britanac David Cameron, Nizozemac Mark Rutte i Šveđanin Fredrik Reinfeldt pokušali su blokirati to pravilo. No medijska kampanja pod sloganom "Merkel izdaje demokraciju" prisilila je kancelarku da se povuče. Sustavu tzv. spitzenkandidata protivi se i francuski predsjednik Emmanuel Macron, zbog čega se nagađa da bi mogao biti nominiran neki drugi kandidat.
Prvo će biti izabran novi predsjednik Europskog parlamenta. Glasanje će se održati na inauguralnoj sjednici novog saziva EP-a početkom srpnja. Sve je moguće, a presudni će biti savezi među političkim skupinama, jer se ne očekuje da će velika koalicija EPP-a i socijaldemokrata iz 2014. dobiti većinu.
Druga sjednica EP-a sredinom srpnja bit će posvećena izboru predsjednika Europske komisije. On će potom formirati svoj tim povjerenika koje mora saslušati Europski parlament koji im može i uskratiti potporu. Europski parlament glasat će o novoj Komisiji na sjednici u listopadu, a ona bi trebala stupiti na dužnost 1. studenoga. Godine 2014. ekipa koju je sastavio bivši luksemburški premijer Jean Claude Juncker nije prošla. Parlament nije podržao bivšu slovensku premijerku Alenku Bratušek za potpredsjednicu Komisije za energetsku uniju, a mađarski povjerenik Tibor Navracsics ostao je bez ovlasti za građanstvo.
Birat će se i novi predsjednik Europskog vijeća, zatim novi šef europske diplomacije te novi predsjednik Europske središnje banke (ECB). Dužnost predsjednika Europske središnje banke nije bila u igri 2014., što je omogućilo Italiji da dobije dvije dužnosti, i predsjednika ECB-a na kojoj je bio Mario Draghi i šefice diplomacije na koju je imenovana Federica Mogherini. Uz to, Italija je na polovini mandata dobila i dužnost predsjednika Europskog parlamenta koja je nakon teške političke borbe pripala Antoniju Tajaniju.
Nominacije za te tri dužnosti (Europsko vijeće, šef diplomacije i ECB) pripadaju u ovlasti šefova država i vlada. No prati ih niz uvjeta: jedna dužnost mora pripasti ženi i mora se poštivati ravnoteža između velikih i malih te između starih i novih država članica. Pregovori će početi na izvanrednom summitu 28. svibnja, dva dana nakon objave rezultata izbora. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk dobit će mandat za postizanje dogovora o nominacijama za summit 20. i 21. lipnja.
Hina
VEĆINA HRVATSKIH KANDIDATA ZA EURO
Većina hrvatskih kandidata za Europski parlament podržala je u srijedu da Hrvatska uvede euro, dok su protiv na okruglom stolu koji je organizirala Euroactiv mreža mladih bili Neovisni za Hrvatsku i Hrvatski suverenisti. Na pitanja Euroactiv mreže mladih odgovarali su u srijedu Tome Antičić (HNS), Dalija Orešković (START), Jozo Radoš (Amsterdamska koalicija), Predrag Fred Matić (SDP), Tomislav Sokol (HDZ), Robert Podolnjak (Most), Irena Cajner Mraović (BM365), Ladislav Ilčić (Hrvatski suverenisti) i Tomislav Jonjić (Neovisni za Hrvatsku).
Na pitanje o uvođenju eura većina kandidata za europske izbore ima pozitivan stav, ali uz uvjet ispunjavanja svih kriterija i spremnost Hrvatske. Tomislav Sokol navodi da sve dosadašnje analize pokazuju da će euro imati pozitivan učinak na hrvatsko gospodarstvo, s čime se složio i aktualni europarlamentarac Jozo Radoš. Podolnjak smatra da je to pitanje i na građanima.
ŽENE U PARLAMENTU I DALJE U MANJINI
Od 1979. broj se zastupnica u Europskom parlamentu udvostručio, no žene su i dalje u manjini, posebice na visokim dužnostima. Žene trenutačno čine trećinu (36 posto) od 751 zastupnika Europskog parlamenta. U 40 godina postojanja EP-a ta se brojka udvostručila. Žene su 1979., kada su održani prvi izravni izbori za EP, činile samo 16 posto od cjelokupnog broja zastupnika. U Europskom parlamentu žene su brojnije nego u parlamentima država članica EU-a, gdje ih je 2018. bilo u prosjeku 27,9 posto.
Na svjetskoj razini, žene čine u prosjeku 24,3 posto zastupnika nacionalnih parlamenata, prema podacima Interparlamentarne unije.