Dva velika projekta, vrijedna više od dvije milijarde kuna, čija je gradnja planirana u Osijeku - Gospodarskog centra u sastavu kojega će biti sajamski prostor koji bi zajedno trebali graditi Grad i Osječko-baranjska županija te Kliničkog bolničkog centra Osijek - mogao bi zaustaviti jedan pravilnik. Točnije Pravilnik o natječajima s područja arhitekture urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza Hrvatske komore arhitekata, čije se odredbe primjenjuju na zgrade površine veće od pet tisuća kvadrata javne i društvene namjene, što je ugrađeno u GUP Osijeka.

Pravilnik nije sporan u cijelosti, jer on propisuje način provedbe natječaja, no sporno je, kažu nam u Osječko-baranjskoj županiji, to što je izišao iz okvira nadležnosti i uvjetovao u više odredbi da se posao izrade glavnih i izvedbenih projekata mora ugovoriti s onim tko je dobio prvu nagradu pri odabiru najboljeg idejnog rješenja neke zgrade. Idejno rješenje, ističu u Županiji, nije ni izbliza isto što i glavni i izvedbeni projekti. A na taj detalj u pravilniku u Osječko-baranjskoj županiji ukazuju kao velik problem, jer drže da bi se kod ugovaranja praktično neposrednom pogodbom izrade projektne dokumentacije za javne investicije, poput ova dva spomenuta, u kojima sudjeluje i Županija, izbjegao otvoreni postupak javne nabave. Ova odredba iz ovoga pravilnika na vidjelo je izišla i pojavila se kao prepreka u slučaju Gospodarskog centra u Osijeku. Gospodarski centar trebao bi imati površinu od oko 50 tisuća četvornih metara i njegova bi vrijednost mogla dosegnuti 300 milijuna kuna. Za Gospodarski centar trebao bi biti izrađen natječajni elaborat u skladu sa spomenutim Pravilnikom prema kojem se u elaborat mora ugraditi i odredba o neposrednom ugovaranju glavnog i izvedbenog projekta, jer u suprotnom neće dobiti suglasnost HKA-a. Kada takva odredba, prema kojoj se s autorom najboljeg idejnog rješenja ugovara izravno izrada glavnog i izvedbenog projekta, uđe u natječajni elaborat, koji usvaja pojedinačno za svaki projekt Gradsko vijeće Osijeka, onda je to obvezujući dokument u daljnjoj proceduri. Pravilnik je donijela Hrvatska komora arhitekata i njega se praktično moraju pridržavati svi arhitekti, jer je članstvo u HKA-u za sve arhitekte obvezujuće, a nepoštivanje Pravilnika za posljedicu ima stegovne mjere. Zakon o gradnji omogućava lokalnoj samoupravi da u svojim planovima ugradi obveze provođenja arhitektonskih natječaja za izradu idejnih rješenja, s tim da lokalna samouprava treba donijeti odluku o uvjetima i načinu provedbe tog natječaja. Grad Osijek takvu odluku nije donio, nego, kako smo i spomenuli, o svakom natječajnom elaboratu odlučuje Gradsko vijeće.


- Kod ishođenja dokumentacije za 1. gimnaziju u Osijeku postupili smo prema tom postupku. No, u tom slučaju više se ne može govoriti samo o nagradama za najbolje arhitektonsko rješenje od sto ili 70 tisuća kuna, nego je odmah s pobjednikom za idejno rješenje dogovaran neposrednom pogodbom i posao projektiranja koji vrijedi 2,5 milijuna kuna. Kod Gospodarskog centra on će vrijediti pet milijuna kuna, a za projektiranje novog KBC-a Osijek osigurano je više od 35 milijuna kuna, kaže tajnik Osječko-baranjske županije Ivan Hampovčan.


Treba reći kako tijelo koje ocjenjuje idejna rješenja prijavljena na natječaj imenuje investitor. U tom tijelu arhitekti moraju činiti natpolovičnu većinu, a i predsjednik mora biti arhitekt. Dakle stručnost tog tijela ne bi trebala biti upitna, iako su ocjene o prijavljenim radovima, naravno po prirodi stvari subjektivne.


U travnju ove godine na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem potpisan je ugovor o osiguravanju sredstava za pripremu potrebne dokumentacije za projekt gradnje novog KBC-a Osijek u iznosu od 35,3 milijuna kuna, od čega će iz EU-a stići 30 milijuna. Novi KBC Osijek okarakteriziran je strateškim projektom Vlade, a njegova vrijednost procjenjuje se na oko dvije milijarde kuna. I Gospodarski centar Osijek, zahvaljujući OBŽ-u, uvršten je u Projekt Slavonija, preko kojeg je za njega osigurano sedam milijuna kuna.

O ovom problemu s Pravilnikom ne bi bilo govora da se Gospodarski centar ili novi KBC Osijek gradi izvan užeg područja grada na koji se ne odnosi GUP, primjerice u Tenji, Sarvašu..., ili na području neke druge općine ili grada. Stoga upozoravaju u Županiji kako nije isključena ni promjena lokacije gradnje ovih projekata "ako ne bude mogućnosti provedbe transparentnih natječaja u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi".

U Pravilniku se govori da se ne primjenjuje ako nije u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, a u Županiji napominju da je Pravilnik iz 2014., dok je Zakon o javnoj nabavi stupio na snagu 2016. Ističu da bi bilo nerazumno da tijek javnog novca usmjerava Pravilnik koji nije zakonski ni podzakonski akt te da se iz svega može zaključiti kako projektantima nije zanimljiv fond nagrada za najbolje rješenje i ugled koji se stiče osvajanjem nagrada, nego onaj "pravi" posao koji slijedi iza toga i gdje se nerijetko okreću i milijuni.