Novosti
INTERNI DOMUMENT JAČI OD ZAKONA O JAVNOJ NABAVI

Nevjerojatna birokratska prepreka: Pravilnik arhitekata blokira projekt Gospodarskog centra i KBC-a Osijek
Objavljeno 23. svibnja, 2019.

Dva velika projekta, vrijedna više od dvije milijarde kuna, čija je gradnja planirana u Osijeku - Gospodarskog centra u sastavu kojega će biti sajamski prostor koji bi zajedno trebali graditi Grad i Osječko-baranjska županija te Kliničkog bolničkog centra Osijek - mogao bi zaustaviti jedan pravilnik. Točnije Pravilnik o natječajima s područja arhitekture urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza Hrvatske komore arhitekata, čije se odredbe primjenjuju na zgrade površine veće od pet tisuća kvadrata javne i društvene namjene, što je ugrađeno u GUP Osijeka.



Neposredna pogodba

Pravilnik nije sporan u cijelosti, jer on propisuje način provedbe natječaja, no sporno je, kažu nam u Osječko-baranjskoj županiji, to što je izišao iz okvira nadležnosti i uvjetovao u više odredbi da se posao izrade glavnih i izvedbenih projekata mora ugovoriti s onim tko je dobio prvu nagradu pri odabiru najboljeg idejnog rješenja neke zgrade. Idejno rješenje, ističu u Županiji, nije ni izbliza isto što i glavni i izvedbeni projekti. A na taj detalj u pravilniku u Osječko-baranjskoj županiji ukazuju kao velik problem, jer drže da bi se kod ugovaranja praktično neposrednom pogodbom izrade projektne dokumentacije za javne investicije, poput ova dva spomenuta, u kojima sudjeluje i Županija, izbjegao otvoreni postupak javne nabave. Ova odredba iz ovoga pravilnika na vidjelo je izišla i pojavila se kao prepreka u slučaju Gospodarskog centra u Osijeku. Gospodarski centar trebao bi imati površinu od oko 50 tisuća četvornih metara i njegova bi vrijednost mogla dosegnuti 300 milijuna kuna. Za Gospodarski centar trebao bi biti izrađen natječajni elaborat u skladu sa spomenutim Pravilnikom prema kojem se u elaborat mora ugraditi i odredba o neposrednom ugovaranju glavnog i izvedbenog projekta, jer u suprotnom neće dobiti suglasnost HKA-a. Kada takva odredba, prema kojoj se s autorom najboljeg idejnog rješenja ugovara izravno izrada glavnog i izvedbenog projekta, uđe u natječajni elaborat, koji usvaja pojedinačno za svaki projekt Gradsko vijeće Osijeka, onda je to obvezujući dokument u daljnjoj proceduri. Pravilnik je donijela Hrvatska komora arhitekata i njega se praktično moraju pridržavati svi arhitekti, jer je članstvo u HKA-u za sve arhitekte obvezujuće, a nepoštivanje Pravilnika za posljedicu ima stegovne mjere. Zakon o gradnji omogućava lokalnoj samoupravi da u svojim planovima ugradi obveze provođenja arhitektonskih natječaja za izradu idejnih rješenja, s tim da lokalna samouprava treba donijeti odluku o uvjetima i načinu provedbe tog natječaja. Grad Osijek takvu odluku nije donio, nego, kako smo i spomenuli, o svakom natječajnom elaboratu odlučuje Gradsko vijeće.


- Kod ishođenja dokumentacije za 1. gimnaziju u Osijeku postupili smo prema tom postupku. No, u tom slučaju više se ne može govoriti samo o nagradama za najbolje arhitektonsko rješenje od sto ili 70 tisuća kuna, nego je odmah s pobjednikom za idejno rješenje dogovaran neposrednom pogodbom i posao projektiranja koji vrijedi 2,5 milijuna kuna. Kod Gospodarskog centra on će vrijediti pet milijuna kuna, a za projektiranje novog KBC-a Osijek osigurano je više od 35 milijuna kuna, kaže tajnik Osječko-baranjske županije Ivan Hampovčan.


Treba reći kako tijelo koje ocjenjuje idejna rješenja prijavljena na natječaj imenuje investitor. U tom tijelu arhitekti moraju činiti natpolovičnu većinu, a i predsjednik mora biti arhitekt. Dakle stručnost tog tijela ne bi trebala biti upitna, iako su ocjene o prijavljenim radovima, naravno po prirodi stvari subjektivne.


U travnju ove godine na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem potpisan je ugovor o osiguravanju sredstava za pripremu potrebne dokumentacije za projekt gradnje novog KBC-a Osijek u iznosu od 35,3 milijuna kuna, od čega će iz EU-a stići 30 milijuna. Novi KBC Osijek okarakteriziran je strateškim projektom Vlade, a njegova vrijednost procjenjuje se na oko dvije milijarde kuna. I Gospodarski centar Osijek, zahvaljujući OBŽ-u, uvršten je u Projekt Slavonija, preko kojeg je za njega osigurano sedam milijuna kuna.
Promjena lokacije

O ovom problemu s Pravilnikom ne bi bilo govora da se Gospodarski centar ili novi KBC Osijek gradi izvan užeg područja grada na koji se ne odnosi GUP, primjerice u Tenji, Sarvašu..., ili na području neke druge općine ili grada. Stoga upozoravaju u Županiji kako nije isključena ni promjena lokacije gradnje ovih projekata "ako ne bude mogućnosti provedbe transparentnih natječaja u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi".

U Pravilniku se govori da se ne primjenjuje ako nije u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, a u Županiji napominju da je Pravilnik iz 2014., dok je Zakon o javnoj nabavi stupio na snagu 2016. Ističu da bi bilo nerazumno da tijek javnog novca usmjerava Pravilnik koji nije zakonski ni podzakonski akt te da se iz svega može zaključiti kako projektantima nije zanimljiv fond nagrada za najbolje rješenje i ugled koji se stiče osvajanjem nagrada, nego onaj "pravi" posao koji slijedi iza toga i gdje se nerijetko okreću i milijuni.


Igor Mikulić
Ivan Anušić

osječko-baranjski župan

VELIKA JE RAZLIKA IZMEĐU IDEJNOG RJEŠENJA I GLAVNOG PROJEKTA

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić naglašava da je sasvim jasno kako je velika razlika između odabira idejnog rješenja i konačnog glavnog i izvedbenog projekta, posebice za neku izuzetno zahtjevnu investiciju, poput Gospodarskog centra ili posebice novog KBC-a Osijek. "Zakon o gradnji govori o odabiru idejnog rješenja. Ne vidimo razlog zašto se ne bi jednom odabrano najbolje idejno rješenje ugradilo u natječajni zadatak za sljedeći natječaj za odabir projektanata glavnih i izvedbenih projekata, naravno, nakon što se njegov autor financijski obešteti, dakle dobije predviđenu nagradu. Na taj natječaj koji bi se proveo transparentnim otvorenim postupkom javne nabave, sasvim normalno može se javiti i autor idejnog rješenja. U svakom slučaju ne možemo prihvatiti da se za takve izuzetno zahtjevne projekte izrada glavnog i izvedbenog projekta, koji stoji milijune, ugovara neposrednom pogodbom", zaključuje osječko-baranjski župan Anušić.
JURKOVIĆ: PRAVILNIK JE U SKLADU SA ZAKONOM
Predsjednica HKA-a Željka Jurković kaže kako Komora nije sudionik u gradnji te da Osječko-baranjska županija želi nekog drugog okriviti za zastoj u realizaciji projekata. "Strukovnim Pravilnikom regulirano je provođenje javnih i anonimnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja. To je najtransparentnija metoda dolaska do najboljeg idejnog rješenja, u kojoj od svih pristiglih rješenja stručni ocjenjivački sud odabire najbolje. Zašto se Županija protivi ovom anonimnom i demokratskom postupku, a zalaže se za neanonimni postupak javne nabave u kojem je poznato tko je ponuditelj i u kojem je jedini kriterij najniža cijena, a ne kvaliteta rješenja, možemo samo nagađati. Pravilnik je u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i s EU-ovom direktivom o javnoj nabavi koja priznaje javne i anonimne urbanističke i arhitektonske natječaje kao projektne natječaje. Radi se o na zakonu utemeljenom na postupku projektnog natječaja i načinu javne nabave - pregovaračkom postupku bez prethodne objave. Ovakvi natječaji stalno se provode u RH. U Osijeku je od 1994. provedeno oko 45 natječaja. Na sastanku vezano uz Gospodarski centar izrazila sam nezadovoljstvo županu što Županija, kada se radi o ovako velikom projektu, gubi vrijeme na birokratiziranja, umjesto da je natječaj već završen i da imamo najbolje rješenje i ugovoreno projektiranje. Kao krovnoj strukovnoj organizaciji arhitekata neprihvatljivo nam je da se zaobilaze pravila struke", kaže Jurković.
Suprotno EU-ovoj direktivi o transparentnosti
"Svakako želimo poštivati struku, dakle raspisati natječaj za odabir idejnog rješenja, odabrati to rješenje i isplatiti nagrade onima koji su izradili najbolja rješenja. No, ne želimo da to bude ujedinjen postupak i da onaj tko ponudi najbolje idejno rješenje praktično dobiva čitav posao projektiranja, odnosno izrade glavnih i izvedbenih projekata u kojem, osim arhitekata, sudjeluje i niz drugih stručnjaka. Držimo da bismo trebali u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi ponovno na javnom natječaju tražiti ekonomski najpovoljnija rješenja za izradu glavnih i izvedbenih projekata. Ne bismo željeli zbog Pravilnika izbjegavati javnu nabavu, jer bismo, između ostaloga, na taj način imali problema s realizacijom projekata koji se sufinanciraju sredstvima EU-a", kaže tajnik Županije Ivan Hampovčan. I pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove EU OBŽ-a Nataša Tramišak ističe da bi ovakvo ugovaranje posla bilo u suprotnosti s EU-ovom direktivom o transparentnosti javne dodjele te bi investitor mogao dobiti korekcije, odnosno morao bi vratiti dio, ili čitav iznos pomoći iz EU fonda za određeni projekt.
Možda ste propustili...

VEĆE PLAĆE I STATUS SLUŽBENE OSOBE

Bez dogovora autobusi ne voze prvi dan škole

VODEĆA STRANKA PODUPRLA I KANDIDATURU PREDSJEDNICE RH

HDZ stao iza Dubravke Šuice za članicu Europske komisije