JOSIPA ĆOSIĆ (BIOLOGIJA)

Istražuje kako kadmij utječe na kultivare soje

Nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija biologije na Odjelu za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Brođanka Josipa Ćosić (23) odlučila je nastaviti, pa je u akademskoj godini 2017./2018. upisala i diplomski sveučilišni studij biologije. ‘‘Tijekom preddiplomskog studija stekla sam znanja i vještine koje sam upisom na diplomski studij htjela primijeniti u praktičnom radu, kako bih stekla nužno iskustvo za budući poziv i posao znanstvenika’‘‘, kaže Josipa.

Tijekom diplomskog studija Josipa se uključila u istraživanje koje, u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta ‘‘Studenti u znanosti’‘‘, provodi Odjel za biologiju. Projekt je to čiji je glavni cilj uključivanje studenata u istraživački rad tijekom trajanja njihovih studija, a istraživanje u koje je uključena Josipa bavi se utjecajem teškog metala kadmija na biljke soje (Glycine max L.). ‘‘Antropogene su aktivnosti prouzrokovale povećanje količine kadmija u poljoprivrednim tlima, što za posljedicu ima ulazak kadmija u hranidbeni lanac. Osim toga, kadmij izaziva promjene u različitim procesima koji se odvijaju unutar biljaka, što dovodi do smanjenja njihova rasta i prinosa. Različite biljne vrste, ali i različiti kultivari iste vrste, pokazuju znatne razlike u akumulaciji i toleranciji na kadmij. Tako je proizvodnja soje, kao vodeće uljne i proteinske kulture, često ugrožena zbog male tolerancije na kadmij. Stoga je cilj istraživanja odrediti razlike u toleranciji na stres izazvan kadmijem kod tri hrvatska kultivara soje, a to su Korana, Lucija i Ika, koji se razlikuju prema sposobnosti akumulacije kadmija u zrnu‘‘, objašnjava studentica druge godine diplomskog sveučilišnog studija biologije osječkog sveučilišta.


Prema Josipinim riječima, sudjelovanje u tom istraživanju omogućilo joj je proširivanje znanja i vještina stečenih na redovnoj nastavi, ali i odlazak na jedan od međunarodnih kongresa na kojemu je stekla vrijedna iskustva. Dio rezultata spomenutog istraživanja Josipa će izložiti na ovogodišnjim Danima mladih istraživača.
- U tekućoj akademskoj godini namjeravam završiti diplomski studij te se nadam daljnjem nastavku školovanja i usavršavanja u znanstvenom području biologije. Događanja poput Dana mladih istraživača omogućuju mi stjecanje vrijednog iskustva te razmjenu znanja s mladim znanstvenicima srodnih područja, što će mi biti vrlo korisno tijekom daljnjeg rada u znanosti - zaključuje Josipa.

 

 

DOMINIK GOMAN (KEMIJA)

Što je Sr3Mn2WO9? Dominik zna odgovor

Vinkovčanin Dominik Goman (22) bivši je gimnazijalac koji je, kako kaže, na svoje veliko zadovoljstvo, 2015. upisao preddiplomski studij kemije na Odjelu za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Tri su godine preddiplomskog studija Dominiku bile kvalitetna priprema za ono što se trenutno odvija, a to je izrada diplomskog rada pod naslovom “Hidrotermalna sinteza trostrukih perovskita, Sr3Mn2WO9 i Sr3Mn2TeO9”, na kojem radi sa svojim studentskim kolegama.

“Neistraženost tih spojeva bila je glavni poticaj i razlog istraživanja, ali nas je dodatno zaintrigirala i izostrukturalnost (sličnost u strukturi s drugim spojem) sa Sr3Fe2WO9, koji se pokazao vrlo korisnim i primjenjivim zbog svojih optičkih, magnetskih i električnih svojstava, kako u elektronici tako i u heterogenoj katalizi, te kao sastavna komponenta solarnih ćelija. Naša je ideja dosad urodila plodom te smo uspjeli sintetizirati željene spojeve, što je utvrđeno rendgenskom strukturnom analizom pripravljenih polikristala. Tako smo otkrili uspješnu metodu sinteze željenih spojeva navedenih u naslovu rada”, kaže Dominik.

Primjena je tih materijala moguća, primjerice, u elektronici za izradu memorija, čime bi se mogli dobiti još manji uređaji s većim prostorom za pohranu, ali pod uvjetom da uređaj radi na ternarnom sustavu. Također, mogu se primijeniti za izradu visokoučinkovitih solarnih ćelija te za izradu poluvodiča. “Kao kemičaru, uz navedeno, vrlo mi je zanimljiva ideja uporabe tih spojeva kao katalizatora. Danas često u razgovorima možemo čuti izraz ‘nanometarski’, te su i čestice naših spojeva nanometarske veličine, što nam je i bio cilj dobiti i upravo smo se zbog toga i odlučili za hidrotermalnu sintezu. Riječ je o sintezi u vodenoj otopini pod visokim tlakom. Tako mala veličina omogućuje ovako veliku i široku primjenu”, priča Dominik o diplomskom radu, koji će predstaviti na Danima mladih istraživača.

Primarni je cilj Dominika i njegovih suradnika optimizirati hidrotermalnu metodu kako bi dobili fazno čiste spojeve (jer su ih trenutno dobili u primjesama) te postaviti dobre temelje za daljnja fundamentalna ispitivanja koja će činiti kvalitetnu podlogu za buduću primjenu.

”Zahvaljujem odličnoj ekipi na fakultetu koja me prihvatila i dala mi priliku da radim na ovako zanimljivom projektu. Posebno bih zahvalio izv. prof. dr. sc. Igoru Đerđu na mentorstvu te asistenticama Anamariji Stanković i Jeleni Bijelić na neposrednome voditeljstvu i golemoj pomoći tijekom istraživanja”, ističe Dominik.

 

 

 

ANA-MARIJA CIKOŠ (PTF)

“Svestrane” mikroalge u doktorskoj disertaciji

Ana-Marija Cikoš (25) diplomirala je na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu, nakon čega je na istom fakultetu upisala Poslijediplomski doktorski studij Prehrambena tehnologija. Trenutno je ondje zaposlena kao asistent na projektu “Bioprospecting Jadranskog mora”, koji financira Europska unija, a čiji je voditelj Institut “Ruđer Bošković”.

“Projekt ‘Bioprospecting Jadranskog mora’ omogućava vrhunska istraživanja u području biotehnologije mora, a uključuje primjenu bioloških znanja i najsuvremenijih tehnika u istraživanju morskog okoliša i njegovih bioloških komponenti, kao izvora ciljanih biotehnoloških proizvoda i njihove primjene u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. U sklopu projekta istražuju se organizmi poput različitih mikroalgi, crvenih, smeđih i zelenih makroalgi te različite spužve i plaštenjaci iz našeg Jadranskog mora”, rekla je Ana-Marija o projektu koji će predstaviti na drugom izdanju Dana mladih istraživača.

Metode koje se koriste u projektu pripadaju skupini zelenih tehnologija, zato što nemaju štetan utjecaj na okoliš, netoksične su te zahtijevaju minimalnu potrošnju energije. To su inovativne metode ekstrakcije, poput superkritične ekstrakcije s CO2, supkritične ekstrakcije s vodom, ekstrakcije potpomognute ultrazvukom te mikrovalovima i ekstrakcije eutektičkim otapalima. “Cilj nam je pronaći najpogodniju metodu za izolaciju pojedine skupine bioaktivnih komponenti uz dobivanje najvećeg iskorištenja, a nakon toga i testirati biološku aktivnost izoliranih komponenti. Utvrđeno je da bioaktivne komponente, posebno iz makroalgi, imaju širok raspon biološkog djelovanja, od antioksidativnih, antibakterijskih, antitumorskih, antivirusnih do neuroprotektivnih svojstava, a upravo je to bio jedan od razloga zašto sam odabrala makroalge za temu svoje doktorske disertacije”, ističe Ana-Marija.

Na Danima mladih istraživača, uz projekt na kojemu je zaposlena, Ana-Marija će predstaviti ciljeve i mogućnosti daljnjeg razvijanja biotehnologije mora, koja je u Hrvatskoj vrlo slabo istražena, kao i potencijal organizama iz Jadranskog mora. “Također ću prezentirati dosad provedena istraživanja o zelenoj makroalgi Codium bursa, koja će biti jedna od vrsta uključenih u temu moje doktorske disertacije, te ću objasniti važnost makroalgi i njihov potencijal za primjenu u različitim granama industrije”, najavila je Ana-Marija.