Kultura
KNJIŽEVNO-GLAZBENA TRIBINA U PUNOM TOM KLUBU U POŽEGI

Goran Rem: Književnost margine je bogata, raznolika i još više uporna
Objavljeno 23. svibnja, 2019.
POŽEGA - U organizaciji Oppiduma, udruge za urbanu kulturu, frontmena Tihomira Kovača i Sanje Stojanović, te večeri, u prostoru Tom kluba, jednom od triju posljednjih mjesta r‘n‘r kulture u istoku Hrvatske, tribina Književnost margine odvela je fantastičnu priču večeri, riječima Gorana Rema, prvo u književne početke znanstvene fantastike - u glasovitu priču o Frankensteinovu čudovištu, kao anticipaciji etički upitnih posljedica tehnološkoga napretka, a potom u sve filmičnije početke moderne fantastike Julesa Vernea pretopljene s industrijskom revolucijom, zatim u tjeskobu međuraća koju je čovjekov maštovni talent nadigravao prvo pomoću filmske, a zatim književne fantastike i bluesera Roberta Johnsona, kratko u depresivni totalitarizam poslijedrugosvjetskoraća i Orwellla, a zatim i u hiperaktivno i tjelesno odsutno-čovječno Sad!, kojega predstavljaju moderni komunikacijski uređaji.U međupoljima te priče nastupili su članovi knjigovnog pokreta otpora protiv takvoga stanja gubitka dodira, susreta i knjige u ruci: belomanastirka i višeknjigovna autorica fantasy žanra Ana Marija Posavec, Brođanin Ivan Lutz, autor znanstvenofantastičnih romana i knjiga priča, Danijel Bogdanović, troknjigovni hororist iz Pleternice, Vanja Hrvoje Dražić "kanđijaški" hiphoper i reper iz Našica te apsolutni rocker i skorašnji knjigovni pjesnik iz Osijeka i noiserske mašte Stjepan Pete File.

Goran Rem je autore pitao o spisateljskim prednostima takve pozicije, o književnim, medijskim i kulturalnim uzorima, o stručnoj i nestručnoj recepciji, o SF konvencijama, o aktivnostima brodske udruge Marsonikon... A. M. Posavec govorila je o odnosu tematske i žanrovske slobode i nužnosti čvrstoga nadziranja narativne strukture, posebice likova te o jeziku kao jednom od njoj najvažnijih područja stilizacijskoga užitka, D. Bogdanović pojašnjavao je spregu svoje hororske, ali i žanrovske književnosti uopće i horora zbilje, a V. H. Dražić publici je približio strategije pisanja hiphoperskih tekstova, proširujući egzistencijsko polazište i na medijsko iskustvo, uz napomenu kako je osječki reper Kandžija jedan od najutjecajnijih kada je u pitanju njegovo stihovanje. I. Lutz otkrio je kako tematske pokretače svojih proza nalazi u prekomjernoj zagađenosti svakodnevice tehnološkim besmislicama te naglasio neodvojivost pisanja od čitanja, imperativno predloživši zakonsku zabranu kreativnog pisanja bez prethodno pročitanog korpusa od najmanje 1000 knjiga! S. Pete File, jedini od prisutnih autora koji je u književnost krenuo iz glazbovnih tekstova, dakle iz medija glazbe, naveo je književnost Petera Handkea i filmografiju Wima Wendersa te Davida Lyncha kao najintenzivnije nagovarače svojih tekstova.

Slijedilo je čitanje autorskih tekstova te poziv publici u Slavonski Brod na 8. konvenciju znanstvene fantastike Erotika u fantastici u organizaciji Marsonikona. S obzirom na to da su predstavljeni autori i autorica pokazali kako se itekako ozbiljno bave književnošću, kako itekako znaju što rade, te da je scena nonmainstream književnosti generacijski, žanrovski, rodno i stilski vrlo bogata i raznolika, Goran je Rem program odjavio otvaranjem posve razložnoga pitanja o denotacijama i konotacijama programsko-naslovne sintagme književnost margine... no, publika ni nakon sat i pol književnoga programa nije pristajala na odlazak. Dapače, jedan se njen dio popeo na pozornicu i postao, dvama savršenim koncertima, osječko-grooverski Broj te našičko-kandžđijaški Našvil Frank. N.Vekić
Možda ste propustili...

PJEVAČKO DRUŠTVO SVETOGA JOSIPA OSIJEK NASTUPILO U CRKVI SVETOG KRIŽA U TVRĐI

Uskrsni koncert pred mnoštvom vjernika

GDK GAVELLA NAJAVIO SVOJU POSLJEDNJU OVOSEZONSKU PREMIJERU

“Medeja” zrcali naše društvo danas

Najčitanije iz rubrike