Demografski procesi snažno će utjecati na sve što planiramo u jednom prostoru - od gospodarstva, prometa, infrastrukture i drugog. Rekao je to u utorak na KBF-u u Đakovu demograf dr. sc. Dražen Živić s Instituta Ivo Pilar Vukovar, davši uvod u temu konferencije "Doprinos jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave demografskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema". Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u partnerstvu s lokalnim samoupravama planira održati niz konferencija u 2019. i 2020., a cilj su smjernice demografskog oporavka. Konferencija je ciljano planirana za ovu regiju zbog ratnih stradanja, a to je utjecalo na slabiji demografski rast i razvoj, s tim da je ona i veliki "iseljenički bazen", no, naglasio je zamjenik osječko-baranjskog župana Petar Lagator, proces iseljavanja polako se zaustavlja i pretvara u povratak.

Demografska kriza i demografski izazovi u Hrvatskoj svojim uzrocima, naglasio je Živić, sežu u vrijeme još prije 150 do 200 godina, no statistički se mogu registrirati unazad nešto više od pola stoljeća.


- Istočna Hrvatska regija je s trenutačno najnepovoljnijim demografskim kretanjima u zemlji. Od obećane zemlje postala je prostor izrazite i duboke depopulacije i demografskog starenja. Svi su uzročnici djelovali sinergijski, a ratna razaranja i iseljavanje točka su na "i" - rekao je Živić. Prvo razdoblje smanjenja broja stanovnika ova regija ima 1971. i 1981. "Već se tada upozoravalo na loš demografski put kojim ovaj prostor ide", rekao je Živić.


Ocjenjujući demografsko stanje regije alarmantnim, dekan KBF-a u Đakovu dr. sc. Vladimir Dugalić naglasio je da Crkva u revitalizacijskim procesima može značajno pridonijeti duhovnom dimenzijom.


- Trendovi u Osječko-baranjskoj županiji sada su takvi da je više zaposlenih, i to 2000 novozaposlenih, također je više poduzetnika i obrtnika, njih 500, a porasla je i prosječna plaća, no u zadnjih 10 do 15 godina ovdje je gotovo 10.000 djece manje upisano u osnovne škole. U 30-ak naselja manje je od deset upisanih učenika, a u osam sela uskoro neće biti ni jednog prvašića - upozorio je Lagator.


Gradonačelnik Đakova Marin Mandarić nabrojio je sve gradske mjere koje trebaju rezultirati boljom demografskom slikom te ustvrdio kako postoji neusklađenost na najvišoj i lokalnim razinama.


- Koja je od svih mjera najbolja? Vjerujem da je to miks svih njih - neka država, odnosno ministarstvo kažu koji je to najbolji miks mjera. Volio bih da ove konferencije rezultiraju katalogom mjera za demografsku revitalizaciju - poručio je Mandarić. S obzirom na novu raspodjelu poreza na dohodak koji praktično sav ide lokalnim sredinama, one imaju dodatni vjetar u leđa da financijski mogu bolje pristupiti mjerama pod demografskim kišobranom. Jer, u ovom desetljeću regija je izgubila 105.000 stanovnika.
- Demografska situacija u Slavoniji u odnosu na hrvatski prosjek nešto je lošija, no vidimo veliki potencijal kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Projekti koji se ovih dana ugovaraju premašili su deset milijardi kuna. Time se stvaraju bitni preduvjeti za ostanak i povratak mladih. Vjerujemo da svim mjerama koje Vlada poduzima, poput gradnje 500 vrtića, značajnim povećanjem rodiljnih naknada, doplatka za djecu, rastom prosječne plaće i drugog, idemo prema demografskom oporavku. Konferencijom smo željeli pokazati da gradovi, općine i županije, s državnom razinom, čine iskorake u vezi s pitanjem demografskih mjera za zadržavanje populacije. Raduje i što je u ovdašnjim bolnicama lani rođeno više djece nego 2017. Svih 20 županija te gradovi provode demografske mjere, kao i većina općina - rekao je pomoćnik ministrice za demografiju Ivica Bošnjak. S.Župan