Hrvatska je u drugoj polovini prošle godine zabilježila najveći pad cijene plina za kućanstva među zemljama Europske unije, pokazalo je u utorak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda. U prosjeku su cijene struje za kućanstva u EU-u u drugoj polovini 2018. porasle za 3,5 posto u odnosu prema istom razdoblju godine ranije i iznosile su 21,1 euro za 100 kilovatsati, izračunali su u Eurostatu. Time su ostale gotovo nepromijenjene u odnosu prema najvišoj razini u prethodnih deset godina, dosegnutu u drugoj polovini 2015. godine. Među zemljama EU-a kretale su se u rasponu od 10 eura za 100 kWh u Bugarskoj do oko 30 eura u Danskoj, Njemačkoj i Belgiji. Cijene plina za kućanstva u EU u prosjeku su u drugoj polovini prošle godine porasle za 5,7 posto, na 6,7 eura za 100 kWh. Time su smanjene za pola eura u odnosu prema najvišoj razini u prethodnih deset godina, zabilježenoj u drugoj polovini 2014. godine. Među zemljama EU-a kretale su se u rasponu od nešto manje od četiri eura za 100 kWh u Mađarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj do oko devet eura za 100 kWh u Nizozemskoj, Španjolskoj, Danskoj i Italiji, te više od 12 eura u Švedskoj. Porezi i nameti u prosjeku su činili nešto više od trećine cijene struje za kućanstva - 37 posto. Njihov je udio u cijeni plina iznosio otprilike četvrtinu. Najviše je u drugoj polovini prošle godine porasla cijena struje iskazana u domaćoj valuti na Cipru, za 19,6 posto u odnosu prema istom razdoblju godinu prije. Slijede Španjolska s poskupljenjem struje za kućanstva za 13,8 posto, Nizozemska s 9,7 posto i Velika Britanija s 8,6 posto.
U Hrvatskoj je cijena struje za kućanstva iskazana u kunama u drugoj polovini prošle godine bila viša 2,4 posto nego u istom razdoblju godinu prije. Pad cijena struje za kućanstva iskazanih u domaćoj valuti bilježile su samo Latvija, za 4,5 posto, Poljska, za 2,5 posto, Njemačka, za 1,6 posto, i Litva, za 0,9 posto. H