Ekonomija
STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA

Kreće li Hrvatska u umjerenu tranziciju, u smjeru proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije
Objavljeno 22. svibnja, 2019.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike s početkom tjedna u javnu raspravu uputilo je Nacrt prijedloga strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. te pozvalo sve zainteresirane da se uključe sa svojim primjedbama i mišljenjima, koja mogu dati u idućih mjesec dana, do 20. lipnja.

Ministarstvo u priopćenju podsjeća da je Energetski institut "Hrvoje Požar" prethodno izradio "zelenu" i "bijelu" knjigu, odnosno analitičke podloge koje prethode izradi same strategije, a za koje je provedeno javno savjetovanje. U skladu s tim, izrađen je Nacrt prijedloga strategije energetskog razvoja i strateška studija utjecaja na okoliš.

- Nacrtom prijedloga strategije redefinirani su optimalni energetski miks i razvojni energetski projekti radi osiguranja energetske neovisnosti Republike Hrvatske. Također, posebna je pozornost poklonjena sigurnosti opskrbe i održivosti te konkurentnosti energetskog sustava. Navedeno je usklađeno s ciljevima iz EU direktiva o pitanjima smanjenja potrošnje, smanjenja emisija stakleničkih plinova, održivosti energetskog razvoja, konkurentnosti energetskog sustava i pozitivnog investicijskog okruženja - ističu iz Ministarstva. Javno izlaganje o Strategiji, dokumentu na 70-ak stranica, najavljuju za 4. lipnja.

Predložena su tri scenarija hrvatske energetske tranzicije - Nulti scenarij (SO) koji predstavlja kontinuitet dosadašnje politike, prvi (S1) scenarij razradio je ubrzanu, a drugi (S2) umjerenu energetsku tranziciju.

Ipak, za kreiranje Strategije kao referentni određen je - drugi scenarij. Prema tom scenariju, ulaganja u energetsku obnovu zgrada i gradnju zgrada gotovo nulte energije procijenjena su na 183,7 milijardi kuna. Ulaganja u elektroenergetski sustav iznose 101 milijardu kuna, a ostala ulaganja odnose se na prometnu infrastrukturu, napredna biogoriva, toplinarstvo, sunčane toplinske sustave te ulaganja u infrastrukturu fosilnih goriva – plina, nafte i naftnih derivata.

U strukturi oblika energije smanjio bi se udio tekućih goriva (s 39,2 posto u 2017. smanjio bi se u umjerenom scenariju S2 na 35,8 posto u 2030. i na 24,2 posto u 2050. godini, a u ubrzanom scenariju S1 na 36,6 posto odnosno na 20,6 posto).

Procjenjuje se da bi padao i udio prirodnog plina - s 28,1 posto na 26,4 posto do 2030., da bi zatim blago porastao na 28,7 posto u 2050. godini u scenariju S2, a u scenariju S1 pao bi na 25,8 posto u 2030. i na 22,3 posto u 2050.

U Strategiji se navodi i da će sva ta ulaganja povećati vlastitu opskrbljenost i sigurnost opskrbe energijom, a cijene plina, sirove nafte i naftnih derivata bit će tržišno uvjetovane. Pritom su pri izradi Strategije uzeti demografski trendovi koji upućuju na postupno smanjenje broja stanovnika, i to na 3,27 milijuna 2051. godine. Uz to, očekuje se da će Hrvatska sa sadašnjih 60 posto do polovine stoljeća doći na 90 posto BDP-a EU-a. Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj će se pritom do 2050. smanjivati, a povećavat će se korištenje obnovljivih izvora energije (OIE). Tako bi se, prema drugom scenariju, ukupna potrošnja do 2030. smanjila za jedan posto, a do 2050. za 17 posto.

Dario Kuštro
OPSKRBLJENOST VLASTITOM ENERGIJOM
Vlastita opskrbljenost energijom RH (odnos ukupne proizvodnje energije i ukupne potrošnje energije je u 2017. godini iznosio 47,5 %) jedna je od komponenti sigurnosti opskrbe. Druge komponente su kvalitetna uključenost u međunarodno tržište energije, raspoloživost i dovoljni kapaciteti mreža i izvora. Diversifikacija dobavnih pravaca kao i dobavljača energije ključni su za poboljšanje sigurnosti opskrbe.

U Scenariju 2 vlastita opskrbljenost energijom najprije raste na 56 % u 2030. godini, a poslije pada na 51,7 % u 2050. godini. U Scenariju 1 vlastita opskrbljenost energijom stalno se povećava i s 47,5 % u 2017. godini dostiže 57,1 % u 2030. godini odnosno 61,9 % u 2050. godini. S obzirom na to da je u scenariju S1 konačna brutopotrošnja energije manja, udio domaće proizvodnje je veći na kraju razdoblja.
Možda ste propustili...

PROJEKCIJE BUNDESBANKE

Oporavak tek za dvije godine

HGK TRAŽI IZMJENU VINSKE OMOTNICE

Zalihe vina na najvišim su razinama od 2009.

IZRAŽENIJE POVEĆAN INTERES ZA NEKRETNINE I PRERAĐIVAČKU INDUSTRIJU

Najviše izravnih ulaganja iz Luksemburga

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PLAĆAJTE SIGURNO, PLAĆAJTE TELEFONOM!

Novi digitalni novčanici dostupni korisnicima Mastercard kartica

2

U 13 PEVEXOVIH TRGOVAČKIH CENTARA NEDJELJA POSTAJE NERADNI DAN

Rad nedjeljom 50 posto više plaćen

3

EUROPA NA DJELU: OPORAVAK I PRIPREMA ZA SLJEDEĆU GENERACIJU

Zeleni plan počinje lokalno