U kakofoniji sadržajne osječke subote, gdje smo imali priliku svjedočiti, primjerice Hodu za život u središtu, Večeri vina i umjetnosti u Tvrđi, pivskom festivalu Hombre na Pampasu i Zborovanju izviđača na lijevoj obali, dogodila se iznimno važna stvar kada je u pitanju kultura. U novim je prostorima, tik uz konkatedralu, svečano otvoren Odjel knjižnice Muzeja Slavonije.

Muzejska knjižna građa, čija vrijednost nadilazi nacionalnu razinu te je i u europskim razmjerima izrazito relevantna, u idućem će razdoblju biti smještena na Trgu Ivana Pavla Drugog kbr. 1, u prostoru koji će do uređenja knjižnice u Muzeju Slavonije u Tvrđi čuvati iznimno vrijednu kulturnu baštinu.


Navedeni prostor, u kojemu će biti smješten najveći dio građe, Muzej je dobio zahvaljujući Ministarstvu kulture. Preseljenje, doznajemo, nije bilo jednostavno. Preseljenje knjiga podrazumijeva reviziju. Svaki uvez i svaki naslov moraju biti zabilježeni, provjereni u inventarima. To je velik posao. O tome koliko je knjižnica Muzeja Slavonije važna svjedoči podatak da je ona najveća muzejska knjižnica u Hrvatskoj, kako nam je rekla voditeljica knjižnice Marina Vinaj.


- Ako znamo da je Osijek tek nakon Drugog svjetskog rata dobio knjižnicu, današnju Gradsku i sveučilišnu knjižnicu, važnost ove muzejske knjižnice iznimno je velik. Već krajem 19. stoljeća ta je knjižnica bila prepoznata kao važna i vrijedna, kao prostor u kojemu se treba prikupljati stručna građa, u to vrijeme najčešće arheološka i numizmatička, ali i sva ostala vrijedna spomenička građa - naglašava Vinaj.


Muzej Slavonije i njegova knjižnica čvrsto su vezani, posebno kada je riječ o spomeničkoj muzejskoj građi. Knjižnica ima funkciju muzejske priručne i stručne knjižnice, jedinstvenog muzejskog fonda u kojemu se već više od 50 godina međuknjižničnom razmjenom nabavlja literatura iz svih područja. Tamo se nalaze knjižnice brojnih institucija, poput gimnazija, društava i privatnih knjižnica poznatih osječkih obitelji.
- Ovdje se nalazi i beskrajno vrijedan fond novina, od polovice 19. stoljeća do današnjeg Glasa Slavonije, i upravo je taj fond novina inicirao otvaranje ovog prostora i prije nego što smo to trebali i mogli. Veliki broj korisnika, istraživača, znanstvenika, studenata, ali i svih zaljubljenika u grad koji tragaju za prošlošću, bili su naši dragi gosti i prijatelji - dodaje Vinaj, uz zahvalu kolegama iz Klasične gimnazije koja je nekoć čuvala knjižnu građu Muzeja Slavonije.