Objavljeno 18. svibnja, 2019.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) objavila je rezultate istraživanja potreba, očekivanja, vrijednosti i stavova studenata o samom studiranju. Istraživanje "Studirati u Hrvatskoj" obuhvatilo je generaciju studenata upisanih u akademskoj godini 2012./2013. na preddiplomske, diplomske i integrirane studijske programe. Pitalo ih se o zadovoljstvu nastavom i nastavnicima, praksom, mobilnosti, pripremi za tržište rada, bi li danas upisali drugi studij...
Dok više od polovine (56,65 %) ispitanika smatra da su kompetencije koje se stječu odabranim studijem povezane s potrebama tržišta rada, gotovo trećina studenata s time se u većoj ili manjoj mjeri ne slaže. Čini se da upravo zbog toga 65,78 % ispitanika, uz ispunjavanje obveza na studiju, kontinuirano uči i razvija se u područjima koja su im potrebna za daljnji profesionalni razvoj.
Poražavajući je podatak da polovina (50,49 %) studenata javnih visokih učilišta smatra da se nastavnici ne trude dovoljno kako bi motivirali svoje studente, a, s druge strane, čak 65,91 % studenata privatnih visokih učilišta smatra da ih njihovi nastavnici motiviraju u dovoljnoj mjeri. Primjerice, s tvrdnjom "nastavnici su entuzijastični i jako se trude gradivo učiniti zanimljivim" u nekom se obliku slaže čak 72,3 % studenata privatnih visokih učilišta, a samo 44,4 % studenata na javnim visokim učilištima. No s tvrdnjom "moji su nastavnici iznimno dobri u izlaganju i pojašnjavanju gradiva" u višem se postotku slažu studenti javnih visokih učilišta od onih privatnih.
Poticanjem studenata na uključivanje u programe međunarodne mobilnosti 60 % ispitanika gotovo je zadovoljno, no 16,03 % odgovara da na svom visokom učilištu ne može dobiti informacije o mogućnostima studiranja u inozemstvu. Ipak, 73,6 % studenata zadovoljno je odabirom studijskog programa i opet bi ga upisalo na istom visokom učilištu, a dio ispitanika (26,3 %) vjerojatno to ne bi ponovio. Većini je ispitanika najvažniji element studentskog iskustva sadržaj i struktura studija, a u velikom broju smatraju da im se promjene u organizaciji studija ili nastave ne prezentiraju na odgovarajući način.
Kada je riječ o ukupnom zadovoljstvu studijem i analizi vlastitih obrazovnih odabira, 73,7 % ispitanika izrazilo je neki oblik zadovoljstva studijem, a dio ispitanika (18,7 %) izrazio je neki oblik nezadovoljstva - od kojih 2,2 % potpuno nezadovoljstvo. Čak 96,2 % ispitanih studenata namjerava završiti upisani studij. S druge strane, 3,8 % izjasnilo se suprotno. Od ispitanika koji se namjeravaju ispisati, drugi studij namjerava upisati njih polovina, a njih 35 % planira tražiti posao.
Najvećem broju ispitanika najvažniji čimbenik pri odabiru studija su roditelji i obitelj (22,2 %), a onda iskustvo starijih studenata (13,8 %), a najmanje su važni čimbenici stručno savjetovanje (2,7 %) i pomoć Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) (2,7 %).
J.Pejaković
DODATNI ANGAŽMAN
Kako navodi AZVO, istraživanje je provedeno po uzoru na druge europske zemlje i pokazatelj je usmjerenosti AZVO-a na kontinuirano unaprjeđivanje sustava visokog obrazovanja u čijem su središtu studenti. Ciljevi su istraživanja bili utvrditi stupanj općeg zadovoljstva studiranjem, percepciju pojedinih aspekata studiranja, očekivanja od studija, potencijalni stupanj i razloge napuštanja i/ili promjene studija te prikupiti konkretne prijedloge za unaprjeđivanje procesa podrške studentima. “Rezultati su pokazali kako su studenti u Hrvatskoj većinom zadovoljni iskustvom studiranja, no upozorilo je i na određene aspekte u kojima visoka učilišta trebaju uložiti dodatni angažman kako bi zadovoljstvo studenata podigla na višu razinu”, zaključuju u AZVO-u.