Objavljeno 17. svibnja, 2019.
Investicija je vrijedna 55,9 milijuna kuna, rok za završetak je 20 mjeseci
GUNJA
U povodu 5. obljetnice katastrofalne poplave koja je pogodila županjsku Posavinu 17. svibnja 2014., jučer su na nasipu pokraj graničnog prijelaza Gunja-Brčko počeli radovi na modernizaciji lijevoobalnog savskog nasipa na potezu od Račinovaca do Nove Gradiške na dionici crpna stanica Konjuša – Topola.
Investicija je vrijedna 55,9 milijuna kuna, rok izvođenja projekta je 20 mjeseci, a financira se preko Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.”.
- Zaštitili smo područje Račinovaca, a sada krećemo u zaštitu Gunje i područja sve do Županje - rekao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković ocijenivši kako će započetim radovima poboljšati sigurnost građana uz rijeku Savu od mogućih poplava.
Podsjetio je kako je “pod udarnim opterećenjem” u katastrofalnoj poplavi koja je prije pet godina pogodila dio županjske Posavine bilo 210 kilometara savskog nasipa.
- Mi smo pregledali 237 kilometara nasipa na području Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije i ekspertizom utvrdili da treba obnoviti 172,5 kilometara - rekao je Đuroković, najavivši da do kraja godine kreće još natječaja vrijednih 130 milijuna kuna. Cijeli projekt jačanja lijevoobalnih nasipa u te dvije županije trebao bi završiti za dvije do tri godine, najavio je.
Upitan je li konačno utvrđeno tko je glavni krivac za puknuće nasipa prije pet godina kod Račinovaca i Gunje, s obzirom na optužbe iz lokalne vlasti na račun Hrvatskih voda, Đuroković je kazao kako nitko nije mogao predvidjeti katastrofu koja se spremala.
- Nažalost, nismo imali točne i pouzdane podatke iz Bosne i Hercegovine. Ono što je ovdje razorilo sustav obrane od poplava je rezultat prodora velikih voda Une, Vrbasa i Bosne - naveo je.
Na održanoj konferenciji Anto Gutić, načelnik općine Gunja, istaknuo je da je najveće posljedice u poplavi pretrpjela upravo Gunja.
- Svi mještani Gunje toga kobnog dana ostavili su poplavom opustjele domove i utočište našli na raznim stranama. Oko 70 osoba nije riješilo legalizaciju svojih objekata, ugašene su i dvije najveće tvrtke koje su poslovale u Gunji pa je 120 mještana Gunje zbog toga ostalo bez posla. Kad je riječ o obnovi društvenih objekata, stavili smo u funkciju Narodnu knjižnicu i čitaonicu u novom Društvenom domu koji je, uz nogometni stadion, jedan od dva novosagrađena objekta u općini - rekao je Gutić.
Načelnici općina Drenovci Jakša Šestić i Vrbanje Velimir Redl također su podsjetili na stanje tijekom poplave i sada te zatražili da se pomogne Cvelferiji.
Zadovoljstvo radovima kod Gunje izrazio je i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić ističući da su ulaganja u obranu od poplava u toj županiji stalna.
Stjepan Bogutovac/Hina
Gradnja nasipa počela 1926. godine
Povijest kazuje da je 1891. pokrenut državni projekt izgradnje savskog nasipa. Razrađen je 1910. savski nasip Gunja - Mitrovica. Gunjanac Antun Jaružanin pisao je Stjepanu Radiću 1908.: “Što bi Vam mogao preporučiti da zagovarate u Saboru, to bih mogao savski nasap, od našeg kolodvora Račinovaca do Mitrovice. Bude li ovako dugo bez njega, mogla bi mnoga bogata zadruga ostati bez svega. Si, ori po dva, tri puta na godinu, a ne beri ploda ni jedan put, kud ćeš goreg zla.” U župnim spomenicama piše da je 1924. bila poplava. Najstariji su kazali da je to najveća do tada. Sve je voda odnijela. Poslije poplave prišlo se opsežnijim pripremama za početak gradnje savskog nasipa. Nasip je građen od 1926. do 1932. uz velika plaćanja i rad onih koji nisu mogli platiti pa su odrađivali kirijajući zemlju vozili. U spomenici je zapisano: “Jako su siromašni seljani. Porezi, nameti, nasap, upropastilo ih je i stjeralo na prosjački štap. Glede plaćanja poreza, većina je sela u prvoj kategoriji (namet za nasap plaćao se po veličini posjeda)”.