Na konferenciji za novinare na kojoj je u četvrtak u zgradi Hrvatske biskupske konferencije (HBK) bilo riječi o temama 58. plenarnoga zasjedanja novinari su postavili više aktualnih pitanja, poput stajališta Katoličke Crkve o komemoraciji na Bleiburgu te o izjavi pape Franje o kanonizaciji bl. Alojzija Stepinca. Na pitanja su odgovarali varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak, šibenski biskup, mons. Tomislav Rogić, i nadbiskup đakovačko-srijemski, mons. Đuro Hranić.

Na novinarsko pitanje je li HBK razmatrao prijedlog gospićko-senjskoga biskupa u miru, mons. Mile Bogovića, da se komemoracija za žrtve Križnoga puta premjesti s Bleiburga na Udbinu, biskup Rogić odgovorio je potvrdno, ali i izvijestio kako se sigurno ove godine komemoracija neće seliti na Udbinu, nego će biti na Bleiburgu. Na potpitanje hoće li se to dogoditi iduće godine, kratko je odgovorio - vidjet ćemo.


Novinare je zanimalo i kako biskupi gledaju na činjenicu da nitko od najviših hrvatskih dužnosnika neće biti ove godine na komemoraciji u Bleiburgu, a glasnogovornik HBK-a Zvonimir Ancić rekao je kako to uopće ne žele komentirati jer je riječ o komemoraciji za žrtve Križnoga puta za koje će i ove godine biti slavljena misa zadušnica. Podsjetio je da HBK nije organizator komemoracije na Bleiburgu, te da je jedina zadaća HBK-a do sada bila da na najdostojanstveniji mogući način organizira misu zadušnicu. Primjedbu novinara kako ni Katolička Crkva neće na Bleiburgu biti prisutna na dosadašnji način te da očito postoji nerazumijevanje između hrvatskih i austrijskih biskupa, biskup Mrzljak komentirao je da su austrijski biskupi prigovorili na neke provokacije te nacističke i ustaške oznake kojih je bilo i podsjetio kako je osobno predvodio misu 2006. kada je svjedočio vjerničkim osjećajima jer je, dodao je, Bleiburg prva postaja Križnoga puta. Rekao je kako tamo nije poginulo puno ljudi nego su tu ljudi bili osuđeni na smrt, od tamo je krenuo Križni put pa je Bleiburg, istaknuo je, početak, simbol i memorija, a o tomu se u Jugoslaviji uopće nije smjelo govoriti. Biskup Mrzljak izvijestio je kako će 18. svibnja misu na Bleiburškom polju predvoditi ravnatelj Hrvatske katoličke mreže i Hrvatskoga Caritasa, mons. Fabijan Svalina, a na novinarsko pitanje tko će propovijedati, kratko je rekao - vidjet ćete.


Kada je pak riječ o izjavi pape Franje vezanoj za kanonizaciju kardinala Stepinca koja je, primijetio je novinar, izazvala veliko ogorčenje kod hrvatskih vjernika, Mrzljak je ustvrdio kako sada "moramo pokazati Stepinčevu vjeru." Objasnio je kako Stepinčeva vjera znači - jedinstvo Crkve i poštovanje prema papi do krajnjih granica.
Biskup Mrzljak, jedini hrvatski biskup koji je i osobno znao Stepinca, podsjetio je kako je Stepincu bilo ponuđeno da ode u Rim i "riješi se svega‘, ali je on tada rekao kako ne ide nikuda i ostaje sa svojim narodom, te da bi se svim silama odupro kada bi ga Papa nagovarao, ali kada bi Papa rekao - moraš ići - išao bi. To je, objasnio je Mrzljak, ta Stepinčeva poslušnost i vjernost Crkvi koju i mi želimo prepoznati u svakome trenutku, pa tako i u ovom koji je, kako je rekao, "možda malo težak." Apelirao je na vjernike da budu vjernici, rekao da su emocije nešto drugo te da sada treba biti hladne glave. "Čini mi se da je to što se malo odugovlači s proglašenjem Stepinca svetim tako pogodno i dobro, gotovo dragocjeno vrijeme da se Stepinca upozna ne samo površno već da se sve više prodire u istinu o njemu i otkrivaju pisma koja je on pisao iz Krašića onda kada je šutio i kada se njegov glas nije mogao čuti", rekao je. H