TvObzor
NEKADA SLAVNA HOLIVUDSKA GLUMICA I PJEVAČICA PREMINULA JE U 98. GODINI

Stoljeće Doris Day
Objavljeno 17. svibnja, 2019.

Zamalo je doživjela stotu godinu. Možda smo sve ove godine uspjeli zaboraviti na Doris Day pomišljajući da čim o sebi ne daje glasa više nije među živima. Zato je mnoge iznenadila vijest da je ova nekada vrlo popularna holivudska glumica i pjevačica koja je bila ljubimica naših roditelja, djedova i baka preminula u 98. godini od posljedica upale pluća.

Karijeru je počela još prije Drugog svjetskog rata 1939. kao pjevačica koja nastupa uz big band, a probila se s pjesmom “Sentimental Journey” iz 1945. koja je postala himnom američkih vojnika jer je aludirala na njihov povratak doma. Tu pjesmu koju su napisali Les Brown I Ben Homer (glazba) te Bud Green (tekst) još 1944. odmah po okončanju poznatog glazbeničkog štrajka koji se odvijao usred Drugog svjetskog rata (razlog su bili beriva), 1942.-1944., snimila je tada mlada i ne baš poznata pjevačica Doris Mary Ann Kappelhoff, Amerikanka njemačkih korijena, s velikim orkestrom Les Brown and His Band of Renown. Sve ostalo je legenda jer će s tom pjesmom buduća Doris Day osvojiti prvo mjesto ljestvice najslušanijih pjesama, ali i srca slušatelja. Riječ je o tipičnoj američkoj baladi tog vremena napisanoj po svim pravilima tada popularnog swinga. Upravo će ta činjenica dovesti do toga da će tu pjesmu snimati brojni poznati glazbenici, među njima i glasovita pjevačica jazza Ella Fitzgerald, i to samo dvije godine kasnije. Doris Day je postala pjevačicom zapravo slučajno. Oporavljajući se nakon prometne nesreće koja je uništila njezin san da postane profesionalna plesačica, Doris Day je vrijeme kratila pjevušeći pjesme koje je slušala na radiju. Najviše joj se, kako je rekla, sviđao glas upravo Elle Fitzgerald. Nekoliko godina kasnije, velika pjevačica jazza mogla je biti sretna da može pjevati pjesmu pet godina mlađe Day kojoj je bila uzor.

Njezina druga velika glazbena uspješnica bila je pjesma “Que Sera, Sera (Whatever Will Be, Will Be)” iz 1956. skladatelja Jaya Livingstona i tekstopisca Raya Evansa koja se prvi puta pojavila u holivudskom filmu “Čovjek koji je previše znao” redatelja Alfreda Hitchcocka. Ova sladunjava balada, koja zajedno s prethodnom pjesmom zacijelo spada među najpoznatije skladbe popularne glazbe prošloga stoljeća, u potpunoj je opreci s jezovitim ozračjem Hitchcockovog špijunskog trilera. Iako se taj film smatra remek-djelom filmske umjetnosti jedini Oscar odnijela je upravo Doris Day i to za izvedbu dotične pjesme. Spomenuti autorski dvojac prije toga osvojio je dva Oscara za filmske teme, među kojima je i “Mona Lisa” koju je u špijunskom film noiru “Captain Carey, U.S.A.” iz 1950. izvorno izveo Charlie Spivak i njegov orkestar (pjevao je Tommy Lynn), a iste godine proslavio Nat King Cole.

Spivak čije ime na ukrajinskom znači pjevač, rođen je 1907. u Kijivu. Gore spomenuti Ben Homer rodio se kao Benjamin Hozer. Pokopan je na židovskom groblju, u Meridenu u Connecticutu. Bud Green rođen je u Ukrajini 1897. kao Moses David Grün. Židovskog podrijetla su i hitmejkeri Jay Livingston (rođen kao Jacob Harold Levinson) te Ray Evans (po majci Lipsits). Naposljetku i Doris Day alias Kappelhoff morala je frizirati svoje njemačko podrijetlo kako bi mogla ostvariti svoju američku karijeru. Često se zaboravlja da se iza olako izgovaranog pojma “melting pot” koji označava način na koji je nastala slavna američka nacija često skriva dobrovoljna asimilacija nastala zbog pritiska anglosaksonske većine.

Doris Day je ipak poznatija kao glumica. Njezini najpoznatiji filmovi su “Šaputanja na jastuku”, “Ljubimica Divljeg zapada”, “Čovjek koji je previše znao”, “Romansa na moru”, “Čaj za dvoje” i “Voli me ili ostavi”. Najčešće je glumila u glazbenim filmovima, melodramama i komedijama. Bila je jedna od najpopularnijih američkih glumica tijekom pedesetih i početkom šezdesetih godina gradeći javnu predodžbu o sebi kao tipične “djevojke iz susjedstva”. No, s dolaskom seksualne revolucije njezina filmska čednost postala je uteg. Ubrzo je došla na zao glas kao “najstarija djevica na svijetu”. Šansu da popravi svoju reputaciju propustila je odbijajući zavodničku ulogu Mrs. Robinson u filmu “Diplomac” koju je naposljetku dobila Anne Bancroft. Privatni život Doris Day bio je sve samo ne čedan. Brojni muškarci i pobačaji bili su njezina sudbina. Posljednjih desetljeća posvetila se zaštiti životinja, a priopćenje o njezinoj smrti objavila upravo njezina zaklada Doris Day Animal Foundation.

Draško Celing