Izvanredno velike količine oborina koje su se u svibnju slile nad Osijekom upozorile su još jednom na najveće boljke osječkih stambenih zgrada - lošu hidroizolaciju i kronično neodržavanje ravnih krovova.

Kako se kišni oblaci iznad Osijeka već danima ne pomiču, na sve strane građanima prokišnjavaju krovovi. O tomu izvještavaju iz osječkog Udruženja stanara koje upozorava kako su krovišta na višestambenim zgradama velik problem suvlasnika, posebice onih s nekretninom na posljednjim katovima.

"I inače, a posebno u ovakvim vremenskim uvjetima, bilježimo jako velik broj pritužbi suvlasnika stambenih zgrada u Osijeku na probleme s lošom hidroizolacijom. Najviše problema imaju suvlasnici u zgradama ravnog krova, a kojih je velik broj. U jednom je trenutku čini se bila ‘moda‘ da se u Slavoniji koja je kišovita i ima izrazitu kontinentalnu klimu grade zgrade takvog tipa krovišta, suprotno uobičajenoj praksi. Pretpostavljamo da je to bila neka jeftinija opcija gradnje. Problemi ljudi koji žive u zgradama s takvim krovovima su veliki, a ponajprije u kontekstu navike da se ljudi suprotstavljaju svemu što je zajedničko. Naime, problema s ravnim krovima imaju suvlasnici stanova na posljednjim katovima koji zbog loše izvedenih krovnih konstrukcija muku muče s vodom za kišnih dana. Troškovi popravaka ravnih krovova su veliki, a svi suvlasnici ne žele u njima sudjelovati iz pričuve, ili zgrada u pričuvi jednostavno nema dovoljno novca za takvu investiciju, a ne žele se svi kreditno zaduživati u tu svrhu", objašnjava Vlasta Auguštin, predsjednica Udruženja, te dodaje kako se u manjem opsegu u stambenim zgradama za ekstremno kišovitih dana stvaraju i problemi plavljenja podrumski prostorija.

"Riječ je uglavnom o slučajevima u kojima instalacije nisu dobro provedene. I to u starim zgradama, koje su građene prije stotinjak godina, poput onih duž Vukovarske ulice. Tu se problemi stvaraju u podrumskim stanovima", zaključuje Auguštin.

Iz Zavoda za stanovanje, kod kojega je pod upravljanjem najveći broj stambenih zgrada u Osijeku, napominju kako problemi s lošom hidroizolacijom nisu ništa novo. Na njih se aktivno upozorava već godinama, a posebice od kada je Zavod, u povodu Svjetskog dana stanovanja krajem 2017. godine, izradio analizu stambenog fonda i upozorio na porazni podatak - kako najveći broj višestambenih zgrada u Osijeku prokišnjava ili ih izjeda vlaga kao posljedica generalnog zanemarivanja i nebrige o instalacijama i krovištima. U ovome kontekstu najviše je problema u stambenim naseljima sagrađenim sedamdesetih i osamdesetih godina poput Sjenjaka, Vijenca Vladimira Nazora, Vijenca Gorana Zobundžije i njima slični. Mahom imaju ravne krovove, kojima propušta hidroizolacija.

No, kada su u pitanju problemi s krovovima, iz Zavoda ističu i nebrigu suvlasnika te neredovito održavanje.

"Krovovi su jedan od najvažnijih zajedničkih dijelova svake zgrade. Prije svega pružaju zaštitu zgradi od padalina, odnosno prokišnjavanja i izoliraju je od nepovoljnih temperatura - hladnoće zimi i prevelike topline ljeti. Krovovi se moraju pravilno održavati, čime se njihov vijek produžava. Ono što svakako preporučujemo korisnicima naših usluga su povremeni pregledi krovova te prema potrebi čišćenje krovova od lišća i drugih nečistoća kroz godišnje planove i programe zavisno od potreba same zgrade. Veće probleme na krovovima izaziva nakupljena nečistoća u odvodnim rinama ili slivnicima. Stanje krovova ovisi o dotrajalosti pokrova, vrsti pokrova, održavanju pokrova tijekom vremena i drugim utjecajima. Ako se radi o manjim popravcima, oni se obavljaju iz redovitih novčanih sredstava zajedničke pričuve, a veće popravke, odnosno sanacije krovova najčešće radimo putem kreditiranja suvlasnika uz sufinanciranje kamata od strane Grada i Županije. Svakako treba istaknuti da Zavod u okviru svoje naknade dodatno ne naplaćuje izradu troškovnika u ime i za račun suvlasnika za popravke i sanaciju krovišta na zgradama koje su na upravljanju kod Zavoda, odnosno obavlja besplatan nadzor nad predmetnim radovima, što suvlasnicima znatno smanjuje troškove radova", poručuje Bojan Bodražić, direktor Zavoda za stanovanje.