Regija
U POTRAZI ZA HRANOM STIŽU I U NASELJA

Kada u kući ili vozilu nađu zmiju, građani panično zovu Darka
Objavljeno 14. svibnja, 2019.
U preporukama Ministarstva zaštite okoliša nedostaje ono najvažnije - tko će iznijeti zmiju iz vaše kuće, kaže Karamazan
ŽUPANJA

Dolaskom toplijih dana zmije se bude iz zimskog sna i kreću u potragu za hranom, u što su se protekle nedjelje uvjerili i stanovnici zagrebačkih naselja Prečko i Vrapče, koji su osjetili nelagodu kada su dugačke zmije ugledali u dvorištu, ali i na drvetu. Ministarstvo zaštite okoliša dalo je preporuke za postupanje u slučaju susreta sa zmijama, između ostalog i nošenje odgovarajuće odjeće i obuće. Napominju da će zmije pokušati ugristi jedino ako se osjećaju ugroženo i prestrašeno. U Hrvatskoj je ukupno 15 vrsta zmija, od čega su tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug), a strogo je zaštićeno 12 vrsta.


Najpoznatiji hrvatski zmijolovac Darko Karamazan (55) iz Šumeća kod Slavonskog Broda već je kao 12-godišnjak s ocem hvatao riđovke za Imunološki zavod i Plivu, koji su ih otkupljivali radi proizvodnje seruma. Tim se poslom bavio više od 30 godina. I nakon što je prije desetak godina prestao, uznemireni i uplašeni građani i dalje ga zovu kada u kući, automobilu ili pomoćnim prostorijama ugledaju zmiju.

Već imao intervencija

Intervencije je imao diljem Hrvatske. Zvali su ga i lani u rujnu kada su se pojavile zmije u dječjem vrtiću u Makarskoj, na čijoj je ogradi osvanuo natpis "Molimo na oprez zbog uočenih zmija", što je šokiralo roditelje. Utvrđeno je ipak da se radilo o neotrovnoj šari poljarici, koja se s cijelim leglom preselila na ljuljačke i tobogane.


- U Ministarstvu su sve lijepo napisali, ali u njihovim preporukama nedostaje ono najvažnije – tko će situaciju riješiti na terenu i tko će iznijeti zmiju iz vaše kuće! - upozorava Darko. Ističe da je veliki problem nepostojanje ikakve dežurne službe koja je dužna pronaći i uhvatiti zmiju, i na tu činjenicu, kaže, bezuspješno upozorava već godinama. A potreba za intervencijama sve je više.


- Vjerujte mi da sam se već umorio. Već više od osam godina radim džabe, ostavljam svoj posao kod kuće i odlazim na teren, a troškove mi nitko ne nadoknađuje. Žao mi je ljudi kada se nađu u takvoj situaciji jer ni ja nikada ne bih mogao prenoćiti u kući u kojoj je zmija, ali pitam se dokle ću moći ovako - priznaje.


Ovih je dana već imao pozive građana i nekoliko intervencija, a najezdu zmija tek očekuje. Zemlja je još uvijek poprilično hladna i čim zagrije, zmije izlaze van i griju se na suncu. U svibnju im počinje parenje, jedne druge traže i tada su najaktivnije.
Država odgovorna

- Trebalo bi ih odmah pokupiti dok se sunčaju i vratiti u prirodu, što dalje od naseljenog mjesta jer kada naraste trava i izraste raslinje, i onda ih je teško pronaći. Zmije ne vole jako sunce i zavuku se u travu - pojašnjava Karamazan. Smatra da bi država trebala plaćati usluge hvatanja zmija jer one su "njezino vlasništvo".


- Ako je država vlasnica životinja, ako je zaštitila zmije i propisuje i naplaćuje kazne za njihovo usmrćivanje, onda je obvezna zmiju i iznijeti iz kuće privatnoga vlasnika - kaže.


- U kući nađem riđovku pod krevetom. Nitko od ukućana se ne usudi pomoći mi, a kako da sam podignem ležaj i istovremeno uhvatim zmiju? Bez pomoćnika je to jako teško. Ljudi me zovu i noću, najviše je intervencija u automobilu ili garaži. Provedu dan u prirodi, zmija im se zavuče u automobil, tamo joj je toplo, ljudi je dovezu kućama i onda nastaje problem – priča Karamazan.


Najbolje za sve je, napominje, kada dođe i uhvati je za 15-ak minuta. A često satima pregledava kuću i sve mora prevrnuti jer su zmije vrlo vješte u sakrivanju. Većina zmija koje je uhvatio u kućama uglavnom su bile bjelice, a otprilike 20 posto otrovnice. Prije nekoliko godina je, kaže, dvije riđovke i jednu bjeloušku uhvatio uz ogradu dječjeg vrtića u Slavonskom Brodu.
Pojašnjenje smo zatražili i u Ministarstvu zaštite okoliša, ali do zaključenja ovog broja nije stiglo.


Marija Lešić Omerović
Spreman je organizirati dežurstvo
Karamazan ima obrt koji je registriran i za hvatanje zmija i posjeduje potrebno rješenje. Predlagao je da obuči nekolikor ljudi, organizira dežurstvo i da 24 dnevno budu na raspolaganju. Uz određenu naknadu koja će pokriti troškove odlazili bi na intervencije. A bavili bi se i uništavanjem gnijezda jednako opasnih stršljenova i hvatanjem rojeva pčela. Morali bi imati i vozilo s rashladnim uređajem, poštovati svu propisanu proceduru - kada uhvate zmiju, javiti se inspektoru, napraviti zapisnik i zmiju pustiti u prirodu, u najbližu državnu šumu, nikako u privatnu. Zmije su zaštićene, ne smiju se dirati ni ubijati.
Najotrovnija riđovka
Ljudi bacaju hranu, miševi se kote, otrovnice se njima hrane i tu si stvaraju staništa i razmnožavaju se. Najotrovnija zmija na koju nailazi na terenu je riđovka, a rašireni su i smukovi i bjelice, šarene zmije s trokutastom glavom podsjećaju na riđovku, ali neće ugristi.
vrste u Hrvatskoj
OD UKUPNO 15, TRI SU OTROVNICE
Možda ste propustili...

SJAJNA PRIČA IZ HRVATSKE! BARANJAC SVOJOM GESTOM ODUŠEVIO CIJELU ZEMLJU

Baranjac velikog srca pripremio je udomljenoj djeci prave poslastice

FISKALNO IZRAVNANJE OŽIVILO LOKALNE PRORAČUNE

Gutić: Općina koja ni sada ne može funkcionirati, nema svrhe

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana