ŽUPANJA

Dolaskom toplijih dana zmije se bude iz zimskog sna i kreću u potragu za hranom, u što su se protekle nedjelje uvjerili i stanovnici zagrebačkih naselja Prečko i Vrapče, koji su osjetili nelagodu kada su dugačke zmije ugledali u dvorištu, ali i na drvetu. Ministarstvo zaštite okoliša dalo je preporuke za postupanje u slučaju susreta sa zmijama, između ostalog i nošenje odgovarajuće odjeće i obuće. Napominju da će zmije pokušati ugristi jedino ako se osjećaju ugroženo i prestrašeno. U Hrvatskoj je ukupno 15 vrsta zmija, od čega su tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug), a strogo je zaštićeno 12 vrsta.

Najpoznatiji hrvatski zmijolovac Darko Karamazan (55) iz Šumeća kod Slavonskog Broda već je kao 12-godišnjak s ocem hvatao riđovke za Imunološki zavod i Plivu, koji su ih otkupljivali radi proizvodnje seruma. Tim se poslom bavio više od 30 godina. I nakon što je prije desetak godina prestao, uznemireni i uplašeni građani i dalje ga zovu kada u kući, automobilu ili pomoćnim prostorijama ugledaju zmiju.


Intervencije je imao diljem Hrvatske. Zvali su ga i lani u rujnu kada su se pojavile zmije u dječjem vrtiću u Makarskoj, na čijoj je ogradi osvanuo natpis "Molimo na oprez zbog uočenih zmija", što je šokiralo roditelje. Utvrđeno je ipak da se radilo o neotrovnoj šari poljarici, koja se s cijelim leglom preselila na ljuljačke i tobogane.


- U Ministarstvu su sve lijepo napisali, ali u njihovim preporukama nedostaje ono najvažnije – tko će situaciju riješiti na terenu i tko će iznijeti zmiju iz vaše kuće! - upozorava Darko. Ističe da je veliki problem nepostojanje ikakve dežurne službe koja je dužna pronaći i uhvatiti zmiju, i na tu činjenicu, kaže, bezuspješno upozorava već godinama. A potreba za intervencijama sve je više.


- Vjerujte mi da sam se već umorio. Već više od osam godina radim džabe, ostavljam svoj posao kod kuće i odlazim na teren, a troškove mi nitko ne nadoknađuje. Žao mi je ljudi kada se nađu u takvoj situaciji jer ni ja nikada ne bih mogao prenoćiti u kući u kojoj je zmija, ali pitam se dokle ću moći ovako - priznaje.


Ovih je dana već imao pozive građana i nekoliko intervencija, a najezdu zmija tek očekuje. Zemlja je još uvijek poprilično hladna i čim zagrije, zmije izlaze van i griju se na suncu. U svibnju im počinje parenje, jedne druge traže i tada su najaktivnije.

- Trebalo bi ih odmah pokupiti dok se sunčaju i vratiti u prirodu, što dalje od naseljenog mjesta jer kada naraste trava i izraste raslinje, i onda ih je teško pronaći. Zmije ne vole jako sunce i zavuku se u travu - pojašnjava Karamazan. Smatra da bi država trebala plaćati usluge hvatanja zmija jer one su "njezino vlasništvo".


- Ako je država vlasnica životinja, ako je zaštitila zmije i propisuje i naplaćuje kazne za njihovo usmrćivanje, onda je obvezna zmiju i iznijeti iz kuće privatnoga vlasnika - kaže.


- U kući nađem riđovku pod krevetom. Nitko od ukućana se ne usudi pomoći mi, a kako da sam podignem ležaj i istovremeno uhvatim zmiju? Bez pomoćnika je to jako teško. Ljudi me zovu i noću, najviše je intervencija u automobilu ili garaži. Provedu dan u prirodi, zmija im se zavuče u automobil, tamo joj je toplo, ljudi je dovezu kućama i onda nastaje problem – priča Karamazan.


Najbolje za sve je, napominje, kada dođe i uhvati je za 15-ak minuta. A često satima pregledava kuću i sve mora prevrnuti jer su zmije vrlo vješte u sakrivanju. Većina zmija koje je uhvatio u kućama uglavnom su bile bjelice, a otprilike 20 posto otrovnice. Prije nekoliko godina je, kaže, dvije riđovke i jednu bjeloušku uhvatio uz ogradu dječjeg vrtića u Slavonskom Brodu.
Pojašnjenje smo zatražili i u Ministarstvu zaštite okoliša, ali do zaključenja ovog broja nije stiglo.