Na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) dr. sc. Ivona Škreblin Kirbiš od 2005. godine provodi istraživanja i predaje u području primjene psihologije u managementu na Katedri za management, poduzetništvo i digitalnu transformaciju. Programski je direktor studija MBA Management i vodi projekte razvoja karijere studenata za Career centar ZŠEM-a. Također sudjeluje u programima edukacije za tvrtke.

Za početak, nešto o istraživanju ponašajnih stilova i motivacije za posao studenata svih godina, uključujući i MBA studente. Zanimljiva mi je natuknica iz Vaših materijala da je to rađeno i u svrhu razvoja samosvijesti...

- Prije nekoliko mjeseci u okviru Career centra Zagrebačke škole ekonomije i managementa pokrenuli smo projekt koji je imao za cilj istražiti profesionalne interese naših studenata te doznati njihove psihološke karakteristike u kontekstu tržišta rada. Pri tome smo željeli našim studentima ponuditi kvalitetan alat profesionalnog razvoja i pomoć u razvoju njihove samosvijesti jer ispunjavanjem normiranog profesionalnog testa samoprocjene studenti dobivaju vrijednu individualiziranu informaciju o svojim snagama i slabostima.

Kroz anketu o profesionalnim interesima doznali smo da više od 50 % studenata želi raditi u privatnom sektoru, zatim ih čak 35 % na preddiplomskom i 23 % na MBA studiju želi osnovati vlastitu tvrtku. Njih oko 20 % želi raditi u javnom sektoru, a između 8 i 15 % ih želi raditi u vlastitoj obiteljskoj tvrtki. Na skali od 1 do 5 zainteresirani su kako za rad u Hrvatskoj (3,95) tako i za rad u inozemstvu (3,54), s time da su nešto više orijentirani prema radu u Hrvatskoj.

Ono što u najvećoj mjeri motivira ZŠEM-ove studenata preddiplomskog studija su organiziranje, poduzetništvo i učenje, pri čemu iskazuju ponašanja usmjerena na razvoj drugih, adaptabilnost i otpornost na stres te želju za postignućem. Studenti našeg MBA studija motivirani su u najvećoj mjeri željom za učenjem, organiziranjem, aktivizmom i vodstvom, pri čemu iskazuju ponašanja usmjerena na želju za postignućem i analitički pristup rješavanju problema.

Spomenuto istraživanje umnogome potvrđuje "tezu" da je najveći potencijal Hrvatske mlada inteligencija, napose studenti. Vaš komentar?

- Apsolutno se slažem da je najveći potencijal kako neke tvrtke tako i neke države onaj ljudski. Pri tome posebno važnu ulogu imaju mladi obrazovani ljudi, naročito ako uz stručna znanja i vještine imaju i niz poželjnih psiholoških karakteristika. Tada oni kreiraju (mijenjaju) kulturu društva te tako mogu biti pokretač promjena i nadam se uspostaviti neka nova pisana i nepisana pravila igre. Inače, u svijetu se kroz Deloitteovo istraživanje Human Capital Trends kao jedan od trendova u ljudskom kapitalu naglašava sve veća orijentacija na društvenu odgovornost tvrtki na jedan nov način. Prema tom istraživanju, ljudi danas imaju manje povjerenja u političke i društvene institucije te očekuju od tvrtki da povedu cjelokupno društvo u pozitivnom smjeru i preuzmu vodstvo. Zbog toga se od tvrtki u sve većoj mjeri očekuje briga za zajednicu i napredak društva. Baš zato me izrazito veseli vidjeti visoko izražen motiv aktivizma i vodstva kod naših MBA studenata.

Na tragu prethodnog pitanja: u nekom sveobuhvatnom zaključku, koje su najvažnije i najznačajnije odlike studenata ZŠEM-a?

- Pa izdvojila bih nekoliko rezultata našeg istraživanja koji upućuju na velik potencijal i pokretačku snagu za pozitivne promjene u gospodarstvu i društvu. Svi naši studenti u prosjeku su snažno motivirani željom za učenjem, odnosno žele se razvijati i postati stručni u svom području. Zatim je kod studenata preddiplomskog studija tu i velika želja za poduzetništvom, odnosno želja da nove poslovne ideje pretoče u praksu uz naglasak na komercijalni uspjeh i stvaranje profita. Pri tome ih karakterizira otpornost na stres i prilagodljivost. Zatim, važna motivacija naših MBA studenata su vodstvo i aktivizam, što znači da ih motivira uloga vođe i da žele ostvariti pozitivan utjecaj na svijet pri čemu su oni izrazito analitički orijentirani.

Predajete i provodite istraživanja iz područja primjene psihologije u managementu, pri čemu naglašavate da je samosvijest centralni koncept u razvoju karijere. Što nam još o tome možete reći, kakvo je o tom pitanju stanje u RH i što u tom pogledu znače obrazovni procesi koji se provode u ZŠEM-u?

- Samosvijest se definira kao relativno cjelovita i točna percepcija vlastitih kvaliteta i našeg okruženja. Odnosi se na traženje informacija o vlastitim interesima, vrijednostima, talentima, sposobnostima, slabostima, stavovima, životnom stilu - i to ne samo vezano uz posao. Iako većina ljudi sebe smatra samosvjesnima, prema nekim istraživanjima samo ih je 10 - 15 % uistinu samosvjesno. Istraživanja pokazuju da kada sebe doživljavamo jasno, tada: imamo više samopouzdanja, kreativniji smo, donosimo bolje odluke, gradimo snažnije odnose s drugima, učinkovitije komuniciramo, manje smo skloni laganju, krađi i varanju, uspješniji smo vođe sa zadovoljnijim zaposlenicima i profitabilnijim tvrtkama. Važno je naglasiti ključnu ulogu traženja povratne informacije u svrhu razvoja samosvijesti jer tek tada možemo sebe sagledati cjelovito i točno u kontekstu našeg okruženja. Mislim da je upravo zato od velike važnosti da kao roditelji potičemo razvoj samosvijesti naše djece od malena, te da odgojne i obrazovne institucije kreiraju okruženje i procese koji će to poticati. Mi na ZŠEM-u sustavno pružamo studentima podršku u razvoju samosvijesti kroz redovnu nastavu, davanje zadataka koji traže samorefleksiju, mnoštvo prilika za davanje i primanje povratne informacije, učenje kako dati i kako biti otvoren za povratnu informaciju, dodatne radionice na takve i slične teme, kvalitetne instrumente samoprocjene, individualno savjetovanje te mnoštvo prilika za izvannastavna iskustva. Mislim da je jako važno da to bude utkano kroz cijeli obrazovni proces, a ne trud pojedinaca.

Pretpostavljajući da prosječnom čitatelju nije baš posve jasan pojam Grit, odnosno psihološke "Grit skale", ne bi bilo zgorega da i to malo šire pojasnite. Naime, koliko vidim iz materijala, procjenu ponašajnih stilova i motivatora proveli ste na široj skupini - na studentima završnih godina i drugih fakulteta te je o toj temi objavljen i izvještaj pod nazivom The incoming Workforce Report. O čemu se radi, što pokazuju rezultati?

- Grit International je tvrtka s kojom smo surađivali prilikom procjene psiholoških karakteristika naših studenata. Kao psiholog tražila sam neko vrijeme kvalitetan instrument samoprocjene koji bismo mogli ponuditi našim studentima i baš u to vrijeme kolegica, dr. sc. Tina Lee Odinsky Zec, spojila me s psihologinjom Idom Banek podrijetlom iz Hrvatske koja od 2016. godine u Švicarskoj vodi vlastitu tvrtku Grit International, konzultantsku tvrtku za rješenja u području upravljanja ljudskim potencijalima. Ida je željela u suradnji sa ZŠEM-om primijeniti Gritov instrument i istražiti psihološke karakteristike nadolazeće radne snage. Tako smo se spojili i upustili u zanimljiv projekt s mnoštvom benefita za sve.

Rezultati procjene ponašajnih stilova i motivatora na studentima završnih godina nekoliko fakulteta u Hrvatskoj objavljeni su u izvještaju pod nazivom The incoming Workforce Report. U izvještaju stoji da više od 75 % sudionika već ima vlastiti profil na poslovnim društvenim mrežama poput Linkedina. Vezano za njihova očekivanja od radnog mjesta - najvažnije su im mogućnosti učenja i razvoja (50 %), a tek zatim znatno manje važne su im dobra financijska naknada (16 %), fleksibilno radno vrijeme (12 %) i priznanje za rad (12 %). Zanimljiv je podatak da između muškaraca i žena postoji statistički značajna razlika u motivaciji za vodstvom (i to prije ulaska na tržište rada) što upućuje na važnost dodatnog istraživanja ove teme želimo li veću raznolikost radne snage u svim hijerarhijskim strukturama.

Za kraj, koji su Vam planovi do kraja godine, neka nova istraživanja ili se neka već rade, koji su dugoročni planovi?

- Osim akademskih istraživanja u različitim sferama, vezano za moj rad u području razvoja karijere mladih na ZŠEM-u, planiram nastaviti s ovim istraživanjima, vjerojatno na godišnjoj razini ili kroz svake dvije godine. Zatim planiramo nastaviti i obogatiti istraživanja na našim alumnima i poslovnoj zajednici kako bismo dobili vrijednu povratnu informaciju o najvažnijim vještinama i znanjima na tržištu rada. Veseli me raditi u području razvoja karijere mladih jer su oni naš najveći potencijal, a podatci koje kroz ovakva istraživanja dobijemo koriste nam za donošenje boljih odluka u kreiranju kvalitetnih obrazovnih procesa. (D.J.)