Magazin
TRAGOM BOBA DYLANA

Papa Franjo je bio jasan, slučaj Stepinac ide u ladicu!
Objavljeno 11. svibnja, 2019.

Sasvim je logično i u redu da su Svetog Oca Papu na njegovu "putešestviju" po Balkanu zapahnuli različiti mirisi. Čovjek je Argentinac, došao s drugog kraja svijeta, i na tome apostolskom putovanju sve mu je bilo novo i egzotično. Zato i ne čudi da mu je najneobičniji bio miris jedinog Hrvata u papinskom zrakoplovu, dopisnika jednog hrvatskog dnevnog lista.
Moramo ovdje citirati nadrealni i nesvakidašnji dijalog koji je u svome novinskom izviješću zabilježio naš rimski kolega Silvije Tomašević. "'Vi ste Hrvat?', pita papa. Na potvrdni odgovor kazao je uz osmijeh: 'Činilo mi se da osjećam miris Hrvatske', i ponovio 'miris Hrvatske'".

VELIKI PATRIJARH

Iako je papa Franjo za svog posjeta Bugarskoj i Makedoniji izrekao puno zanimljivih i poticajnih misli, hrvatsku javnost najviše je zanimao pontifeksov odgovor na pitanje - što je sa zastojem u procesu kanonizacije hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca, odnosno je li istina da je njegov predmet iz tajanstvenih razloga završio u nekakvoj prašnjavoj vatikanskoj ladici? Sveti Otac nije škrtario s objašnjenjem rekavši: "Stepinac je bio krepostan čovjek, stoga ga je Crkva proglasila blaženim. No, u određenom trenutku u procesu kanonizacije postoje nejasne točke. Molio sam se, promišljao sam to, tražio sam savjet i vidio da trebam zatražiti pomoć (patrijarha SPC-a) Irineja. On je veliki patrijarh. Irinej je pomogao, napravili smo zajedničko povijesno povjerenstvo i surađivali smo. I Irineju i meni jedini je interes istina. I da ne pogriješimo. Čemu bi služilo proglašenje sveca, ako tu istina nije jasna? Nikome to ne bi služilo". Papa je bio više nego jasan. Samo dan prije 121. obljetnice Stepinčeva rođenja (ova podudarnost je vjerojatno slučajna) objasnio je pred svjetskom javnošću, da ne kažemo "urbi et orbi", kako je odlučio njegovu kanonizaciju "uladičiti" do daljnjega što je plod dogovora sa srpskim pravoslavnim patrijarhom Irinejem. Posljednji koji je Svetom Ocu donio najnoviju poruku iz Beograda bio je predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik. On je u Vatikanu prije nekoliko dana primljen uz velika zvona. Uoči odlaska u Rim Dodik nije skrivao da će jedna od najvažnijih tema razgovora s Papom biti sprječavanje kanonizacije kardinala Stepinca. To što je Milorad Dodik jedan od najžešćih srpskih ultranacionalista, a patrijarh Irinej vrhovni žrec svetosavske sekte koja je odavno izašla iz teoloških okvira kršćanstva, zbog toga se u Vatikanu baš nitko nije previše uzbuđivao. Čini se da bi zaustavljanje Stepinčeve kanonizacije moglo potrajati sve do svršetka Franjinog pontifikata, a tko zna možda i duže, ako na Petrovu stolicu zasjedne kakav ideološki klon sadašnjeg pape.
Za mnoge koji ne znaju ništa o nevjerojatnom zahladnjenju odnosa između Vatikana i mjesne hrvatske Crkve, ovaj Papin istup zazvučao je kao sablazan. Baš kao i pohvale izrečene na račun patrijarha Irineja, kojeg ni najzagriženiji sljedbenici u njegovoj Crkvi ne nazivaju "velikim". Zahvaljujući tzv. otvorenosti pape Franje, Srpska pravoslavna Crkva dobila je ekskluzivno pravo stavljanja veta na kanonizaciju jednog katoličkog svetca što je slučaj bez presedana u povijesti! Papa se ovdje elegantno poslužio "outsourcingom", a Irinej je Vatikanu poslužio kao dodatni advocatus diaboli. Zanimljivo, takvu vrstu tankoćutnosti Papa nije pokazao 2015. u slučaju kanonizacije kontroverznog katoličkog misionara Junipera Serre i Ferrera koji je u Kaliforniji u 18. stoljeću širio kršćanstvo ognjem i mačem zbog čega su glasno prosvjedovali aktivisti iz redova američkih Indijanaca. Franjo tada nije sazivao nikakva povjerenstva niti je podvio rep. Možda takvo stajalište potječe i iz rasističke kulture koja postoji u Argentini kada je riječ o indijanskim domorodcima kojoj se očito ni ljudi iz Crkve ne mogu othrvati.
Nema nikakve sumnje da je šarmiranje Srpske pravoslavne Crkve žrtvovanjem Stepinca pomno odabrana gesta koja bi trebala otvoriti mogućnost Papinog posjeta Rusiji i susret s ruskim patrijarhom Kirilom. To je jedna od ključnih želja pape Franje, pomaknuti zamrli ekumenizam s mrtve točke i ući u povijest kao prvi papa koji se slikao na Crvenom trgu u Moskvi! No, u Vatikanu olako prelaze preko činjenice kako Ruskoj pravoslavnoj Crkvi kardinal Stepinac ne znači baš ništa. Ono što zanima mrzovoljnog Kirila jest raspuštanje unijatske Ukrajinske grkokatoličke Crkve (taj trn u peti pravoslavlja spomenut je u zajedničkoj izjavi pape Franje i patrijarha Kirila usuglašenoj u kubanskoj zračnoj luci u Havani u rujnu 2015.) kao i gašenje pastoralnih aktivnosti Katoličke Crkve u Rusiji, koja trenutno skrbi o pola milijuna katoličkih Rusa te još toliko manjinskih Nijemaca, Armenaca, Bjelarusa, Ukrajinaca, Korejaca, Kabardinaca, Baškiraca, Poljaka, Baltijaca i drugih. Ruska pravoslavna Crkva ima čvrsto stajalište kako kojekakvi uljezi nemaju što raditi na njezinu "kanonskom ozemlju" koje se prostire izvan granica Ruske Federacije te uključuje još i Ukrajinu, Moldovu i Estoniju.
LATINSKA HEREZA

Način na koji je papa Franjo okrenuo leđa tzv. podzemnoj Katoličkoj Crkvi u Kini izručivši je komunističkoj agenturi govori kako je sve moguće. Put koji treba prevaliti još je velik jer papa Franjo, kao prvi čovjek "latinske jeresi" odnosno rimske Crkve, trenutno kotira prilično loše u pravoslavnom svijetu. Bugarska pravoslavna Crkva odbila je zajedničku ekumensku molitvu i međusobnu nazočnost na bogoslužju, a patrijarh Neofit bio je prilično jasan rekavši: "Mi, Bugarska pravoslavna Crkva, čvrsto smo uvjereni da ne može i ne smije biti kompromisa u pogledu vjere". Dakle, nema miješanja s hereticima! S druge strane, srpski puk je papom Bergogliom oduševljen. Evo komentara jednog čitatelja na portalu B92: "Papa Francisko je nešto najbolje što se dogodilo hrišćanima zadnjih nekoliko vekova. Pravoslavac sam, ali ovom čoveku verujem kao da mi je rod najrođeniji. Ne znam zašto". U potpisu piše: Slobo.
Vratimo se Papinom izričaju da je "osjetio miris Hrvatske" u svome zrakoplovu kada je shvatio da će hrvatskom novinaru morati odgovarati na pitanje o kardinalu Stepincu. To nas neodoljivo podsjeća na sličnu izjavu Boba Dylana u časopisu Rolling Stone iz listopada 2012. On je tada rekao kako američki Crnci mogu osjetiti rasiste "baš kao Židovi naciste, a Srbi Hrvate". Taj istup slavnog rokera sablaznio je mnoge i izazvao sudski spor. Hrvati se i u 21. stoljeću moraju ispričavati i objašnjavati kako nisu narod ustaša te kako je Stepinac sustavno bio klevetan u doba komunizma. No, ovaj puta u tome neće imati potporu Vatikana.

Piše: Draško CELING

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

REPORTAŽA: BICIKLIMA OD OSIJEKA KROZ MAĐARSKU DO UKRAJINE (2)

Ulaz u Ukrajinu iz
četvrtog pokušaja!

2

PODZEMNI LABIRINT RAVNE

Svjedoci pozitivnog zračenja iz bosanskih piramida: Nakon 25 godina ponovno čuje!

3

WILLIAM KLINGER I DENIS KULJIŠ: TITOV TAJNI IMPERIJ

Predator iz visokog dvorca