Magazin
KREATIVNA I KULTURNA INDUSTRIJA

Svaki je novi proizvod nekada bio slika u nečijoj glavi!
Objavljeno 11. svibnja, 2019.
IVANA NIKOLIĆ POPOVIĆ: CILJ JE IMATI GOSPODARSTVO VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI, NO IZGLEDA DA SE TOGA BOJIMO

Inicijatorica udruge Hrvatski klaster kreativnih i kulturnih industrija osnovane 2013. Ivana je Nikolić Popović, kojoj je od tada i na čelu. Diplomirala je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, pohađala godinu dana Accademia di belle Arti u Veneciji, diplomirala slikarstvo na ALU u Zagrebu. Kraće vrijeme živjela je i radila u Americi, pokrenula nekoliko poduzetničkih projekata, a trenutno uspješno vodi i vlastitu tvrtku. Na popularizacijskom simpoziju Kreativna riznica sudjelovala je i prije, a ove je godine i na panel-diskusiji o gospodarskim, znanstvenim i umjetničkim potencijalima kulturne i kreativne industrije - Kreativna budućnost.

Među članovima Skupštine HKKKKI-ja predstavnici su privatnoga i poslovnoga sektora, javnog sektora, profesionalnih organizacija i udruga te znanstveno-istraživačkoga sektora. Imate li suradnike iz Osijeka?

- Klaster je osnovan na inicijativu Ministarstva gospodarstva u okviru projekta osnivanja 12 klastera konkurentnosti radi umrežavanja javnoga i gospodarskoga sektora te znanstveno-istraživačkih i obrazovnih institucija. Mi smo pristupili vrlo entuzijastično i iznenadili smo sve ostale klastere svojom predanošću koja je bila razumljiva jer smo prvi put dobili priliku artikulirati u našem društvu što to znači kreativna i kulturna industrija. S obzirom na svoju nacionalnu pokrivenost, klaster je kontinuirano radio na projektima od nacionalnoga značaja, a inicijalno smo imali iznimno velik interes svih dijelova Hrvatske i postigli rast članstva u prvih par godina od 300 posto, te pokrenuli značajne studije i istraživanja. Osijek se s nekoliko institucija koje dolaze iz slavonskog područja uključio od samog početka, što je i razumljivo, s obzirom na to da smo mi zemlja premrežena različitim kulturnim i prirodnim dobrima i baštinom, a osnovna ideja našeg djelovanja bila je da se prepoznaju sva dobra i resursi u Hrvatskoj iz područja kreativnih i kulturnih industrija te da se pronađe model financiranja, gospodarenja i poticanja razvitka ovoga sektora, kao i svih kulturnih dobara koja ulaze u sektor kulturne baštine. Klaster je radi bolje pokrivenosti i angažmana, a i radi velikog interesa pokrenuo mrežu kreativnih gradova Hrvatske u koju se Osijek, kao grad velikog kreativnog i kulturnog potencijala, uključio prošle godine.

STRAH OD PROMJENA
Mapiranje kreativne industrije proveli ste u suradnji s Ekonomskim institutom iz Zagreba. Publikaciju ste objavili 2015. i omogućili joj otvoreni pristup te time i brojna citiranja. Imate li novije podatke, planirate li provesti slično istraživanje?

- Ovakva istraživanja su inače standard praćenja razvitka pojedinoga sektora, pa smo ga već trebali ponoviti, no kontinuitet u Hrvatskoj se stalno prekida promjenom vladajućih političkih opcija, što je i razlog zašto ne možemo postići nikakav stabilan razvitak. Rezultati Nacionalne studije mapiranja sektora KKI-ja ukazali su na značajan ekonomski potencijal kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj. Radi se o jedinom sektoru koji je u doba krize zabilježio rast. U 2012. kreativne i kulturne industrije iznosile su 2,3 % BDP-a, a krajem 2014. u njima je bilo zaposleno 8,9 posto od ukupnog broja zaposlenih, pri čemu treba spomenuti i značajan broj kreativnih djelatnika zaposlenih u ostatku gospodarstva. Danas možemo govoriti o novom pojmu - kreativnoj ekonomiji. Kada sagledate te brojke, jasno je zašto bi Hrvatska trebala ulagati u razvitak ovoga sektora, ali sve izgleda kao da čekamo da nam svi mladi kreativci koji zbog vrste posla nemaju ograničenje za rad u ostalim zemljama Europe jednostavno odu iz Hrvatske. Intenzivno radimo na tom da provedemo još jedno takvo istraživanje i nadam se da ćemo konačno doći do razine suverenih europskih zemalja, gdje je primjerice strategija razvitka dizajna iznad političkih odluka i promjena jer su shvatili koliko je važan za razvitak gospodarstva.

U posljednje dvije godine dogodilo se stagniranje procesa institucionaliziranja kreativne industrije u Hrvatskoj. Kako to tumačite? Što je potrebno učiniti da bi se kreativna industrija institucionalizirala?

- Prvo, najveći strah svih ljudi je strah od promjene i strah od pogrješke. Nove paradigme gospodarstva mijenjaju iz temelja načine kako stvari funkcioniraju, tako da nije čudno zašto proces razvitka kreativnih industrija toliko zastajkuje. Nama je u cilju ne izvoziti trupce i fosne, već vrhunski dizajniran naš hrvatski namještaj. Nije nam u cilju šivati za velike europske brendove, već imati razvijene svoje brendove koji će se prodavati svugdje po svijetu. A gdje će se proizvoditi? Može i u Hrvatskoj. Zato smatram da je Bakić poduzeo iznimno hrabar potez s Varteksom, ali nisam sigurna da zna što radi. Zalažemo se da ne izvozimo maslinovo ulje u cisternama, nego prodajemo kvaliteto brendirane gotove proizvode s markicom hrvatske kvalitete, kao i da ne iznajmljujemo samo prirodne i kulturne resurse za snimanje filmova, nego imamo suverenu produkciju i postprodukciju ovdje u Hrvatskoj. Cilj je imati gospodarstvo visoke dodane vrijednosti, a sve izgleda kao da se toga bojimo i želimo ostati potlačeni mali narod dok nas kompletno ne isele iz Hrvatske.

Drugo, nama nije ideja kreativnu i kulturnu industriju institucionalizirati, nego definirati strategiju razvitka s pripadajućim akcijskim planom i svim poticajima razvitka sektora te postaviti kontinuitet praćenja. Rekla bih prije da je iznimno važno pokrenuti i otvoriti različite odjele, urede, sektorske odjele i sl. pri državnim i gradskim upravama koji bi bili podrška razvitku sektora. Najveća prepreka većem rastu i razvitku toga sektora trenutačno su ograničavajući propisi i neprepoznavanje ovih industrija kao važnih gospodarskih čimbenika pa bi takva tijela bila vrlo koristan čimbenik u razvitku tih alata za razvoj. Kreativci su sigurno vrlo entuzijastični i dokazali smo da možemo stvari pokrenuti s mrtve točke, ali da bi se razvio jedan sektor, moramo imati podršku i sinergiju s upravnim tijelima države i jedinica lokalne samouprave. Kontinuitet je prekinut upravo zato što smo bili samo na korak do toga da se formaliziraju provedbena tijela u upravnim institucijama i onda se promijenila politička opcija. Od Vlade smo dobili vrlo neshvatljiv odgovor kako njih ne zanima ništa što je dogovorila prethodna vlada, jer oni valjda kreću iz početka.

Sudjelovali ste na panelu Kreativna budućnost na popularizacijskom simpoziju Kreativna riznica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Što biste istaknuli?

- Uvijek mi je važno istaknuti kako je ključna inovacija čovjeka simboličko izražavanje i da ideju u glavi pojedinca na kojoj su bazirane inovacije ne može prenijeti samo matematika. Ideja je slika u glavi vizionara. Sve ostalo su samo statistike i brojke, ali ako ne možemo sanjati i maštati, onda nema ni inovacija. Svaki je novi proizvod nekada bio slika u nečijoj glavi. To je nešto što uvijek volim istaknuti kako bi se osvijestila važnost likovnoga odgoja i razvitka kreativnosti od samih početaka obrazovanja, a koji je trenutačno jako zanemaren u Hrvatskoj.

NAPREDNO SVEUČILIŠTE
Je li panel Kreativna budućnost donio korisne zaključke za kreativnu industriju? Koliko je važna proaktivna uloga osječkog Sveučilišta u budućim procesima institucionaliziranja kreativne industrije?

- Kada se na jednom mjestu nađe mnogo pametnih angažiranih glava, onda su čuda moguća. Tako smo i mi na panelu donijeli zaključak kako ćemo zajedničkim snagama pokrenuti pozitivne promjene u smjeru razvitka sektora kreativnih i kulturnih industrija i odredili sljedeće korake u tom smjeru. Osječko je Sveučilište općenito vrlo napredno sveučilište i već dugi niz godina njeguje ideju kreativnosti u poduzetništvu i ideju kreativnih i kulturnih industrija, pa je korak suradnje upravo s osječkim Sveučilištem bio logičan. Upravo kako smo i mi u klasteru povezali znanstveni, poslovni, civilni i javni sektor, tako i suvremeno društvo to prepoznaje kao nužan alat za razvitak bilo kojega dijela društva i gospodarstva.

Model međuresornoga povezivanja u promišljanju problema suvremenoga društva je nužan za postizanje kvalitetnih rezultata pa ćemo se i mi predvoditi tom idejom i tim modelom. Primjerice, Austrijanci koje često navodim jer su nam blizu i bliski, imaju spojena ministarstva gospodarstva, turizma, kulture i Europske unije te tako pristupaju svemu projektno s više aspekata. To su modeli koji donose rezultate, što je i evidentno.

Razgovarala: Narcisa VEKIĆ
Poticate hrvatske inovatore
Kako vidite ulogu Europske unije u budućim procesima zaživljavanja kreativne industrije u Hrvatskoj? Što mislite da je potrebno učiniti kako bi se kreativna radna snaga Republike Hrvatske projektno osnažila? Recite nam nešto više o Vašim planovima?- Europska unija kroz svoju raznolikost pruža nebrojene mogućnosti za edukaciju mladih ljudi, kao i stjecaje iskustva radom u projektima. Upoznavanje različitih običaja i kultura te načina rada iznimno je važno za unaprjeđenje naših lokalnih mogućnosti i sustava rada. Raznolikosti se ne treba bojati, već pronaći načine kako iz tolikoga nasljeđa, zrelih ekonomija i praksi drugih država naučiti i unaprijediti naše domaće modele funkcioniranja, poslovanja i gospodarenja resursima. Naravno, pružiti ostalim zemljama Europe da uče iz naših primjera, znanja i talenata. Iskoristiti kohezijski moment za povećanje ukupne kvalitete života svih građana Europe i Hrvatske sukladno europskim standardima, europskom iskustvu, sredstvima, fondovima i regulativama. Do sada se nismo uspjeli izboriti za to da imamo jednake pozicije u Europi u koju smo ušli 2013. Svjesna sam da to i nije toliko jednostavno, ali ako odustanemo pred svakim malo težim zadatkom, nećemo doći do cilja. U gospodarstvu općenito to znači da potičemo istraživanje, razvitak, inovacije i nove tehnologije, a to je najlakše iz EU fondova koji sada nisu jednako i ravnopravno raspodijeljeni. Stoga je Europska komisija važna, da na licu mjesta gdje se kroji proračun EU-a imamo ljude koji na to mogu utjecati. Poticanjem inovacija i novih tehnologija stvaramo pretpostavke da se mladi, obrazovani i poduzetni ljudi ne iseljavaju iz Hrvatske, jer u okviru takvih poslova mogu raditi i ovdje, a prodavati svoje proizvode i usluge diljem svijeta. Europska komisija je važna i zbog utjecaja na politiku jednakih prava za sve u EU-u, tako da Hrvatska ne bude samo još jedno tržište za proizvode razvijene Europe i jeftinija radna snaga od tamošnje industrije za slabo plaćene poslove, nego ravnopravan partner. Sve države Europe nisu iste iz nebrojeno razloga, ali su jednako vrijedne kao i ljudi koji žive u njima. Kreativnost, kultura i inovacije glavni su proizvod i konkurentnost Europe, a mi moramo postati svjesni svojih potencijala, a ne nastojati biti nešto što definitivno nismo. Samo da bude jasno i da to netko na glas kaže, mi nismo Kina i ne možemo im konkurirati jeftinijom radnom snagom, bržom i kvalitetnijom proizvodnjom! Upravo nas je Kina prepoznala kao zemlju s velikim potencijalom u segmentu kreativnih i kulturnih industrija, a mi i dalje mislimo da bi mogli pokrenuti davno usahnulu metaloprerađivačku industriju. Hrvatska sve to još nije ni osvijestila ni iskoristila, a to je jedini način da zemlja s četiri milijuna stanovnika u globaliziranom svijetu živi dobro!
Za izbore spremna
Vaša je kandidatura za Europski parlament. Zašto ste se odlučili za HNS-ovu listu?- Kažu da treba preuzeti odgovornost i dati najbolje od sebe u svom području za ono u što vjeruješ. Mnogi prijatelji me zovu ludom, ja bih rekla da sam hrabri idealist jer i dalje vjerujem da se stvari mogu promijeniti iako moje iskustvo djelovanja u Hrvatskoj nije malo. Smatram također da je preuzeti odgovornost puno važnije i časnije od vječnog kritiziranja i ignoriranja. Znam puno ljudi koji uopće ne izlaze na izbore jer smatraju da ništa ne mogu promijeniti. Poručila bih im da kada bi malo više vjerovali u ovaj život ovdje i sada i dali najbolje od sebe, onda bi se stvari i promijenile. Iz svih tih razloga sam se i kandidirala kao nezavisna kandidatkinja HNS-ove liste broj 11 na izborima za Europski parlament. Zašto HNS? Oni su jedini prepoznali i napravili strategiju i plan razvoja kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj, prepoznali smo međusobne zajedničke interese u borbi za jačanje ovoga sektora i, naravno, dopustili mi da budem ono što jesam, neovisni kreativac.
Osječko je Sveučilište općenito vrlo napredno sveučilište i već dugi niz godina njeguje ideju kreativnosti u poduzetništvu i ideju kreativnih i kulturnih industrija.
Nama nije ideja kreativnu i kulturnu industriju institucionalizirati, nego definirati strategiju razvitka s pripadajućim akcijskim planom i svim poticajima razvitka...
Klaster je radi bolje pokrivenosti i angažmana, a i radi velikog interesa pokrenuo mrežu kreativnih gradova Hrvatske u koju se Osijek uključio prošle godine.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana