"Stoljeće velike zablude; nacionalni i religiozni identitet Hrvata u Jugoslaviji" naziv je znanstvenog simpozija koji se u organizaciji KBF-a održava u Đakovu. U središtu je predavanja u tri cjeline, s predavačima iz Zagreba, Osijeka, Slavonskog Broda i Đakova, vrijeme od 100 godina od prve Jugoslavije i države tijekom tog stoljeća kao višenacionalne zajednice koje su nakon nje slijedile te položaj Hrvata u njima. "Hrvati su živjeli u Austro-Ugarskoj Monarhiji kao višenacionalnoj zajednici i s njezinim raspadom postavilo se pitanje kako dalje. Na žalost, i tada geopolitičke okolnosti nisu bile povoljne za Hrvate i sile pobjednice nisu dopustile stvaranje samostalne Hrvatske te su se njezini političari našli pred dilemom što i kako dalje. Često zaboravljamo da je nakon toga prvo osnovana država Srba, Hrvata i Slovenaca, no nije bila međunarodno priznata, i da se narodno vijeće koje je vodilo državu prilično razilazilo u mišljenjima, gdje su jedni bili unitaristi, drugi - kao Radić - za konfederaciju, no s odgodom, treći federalisti, a četvrti suverenisti. U toj različitosti na kraju je pobijedila unitaristička linija, tako da je i samo stvaranje te prve Jugoslavije bilo popraćeno kontroverznim stvarima, jer Hrvatski sabor nije odobrio akt stvaranja nove države, nego su petoprosinačke žrtve pokazale svu okrutnost tog novog režima, tako da se od samog trenutka stvaranja prve Jugoslavije zapravo počelo pitati - koji je onda vjerski i nacionalni identitet Hrvata u takvoj višenacionalnoj zajednici", rekao je dekan KBF-a u Đakovu, izv. prof. dr. Vladimir Dugalić.

Polazeći od ocjene da su Hrvati većinom bili idealisti - pomalo na tragu ilirske ideje, a, s druge strane, u strahu od mađarizacije i germanizacije, nastavio je Dugalić, mislili su da će sa slavenskim narodima puno lakše izići na kraj. "S treće strane, Italija je pritiskala i prijetila oduzimanjem Dalmacije, Istre, otoka, pa su mnogi mislili da je to najbolje rješenje. No iskustvo života u višenacionalnoj zajednici pokazalo se lošim jer jednostavno nismo našli način za suživot", rekao je Dugalić, uz poruku da, dok god se jedan narod smatra većim od drugoga - takva zajednica ne može opstati. S.Župan