LOVAS

Projekt asocira na brazdu, odnosno bijeli "ožiljak" na površini hrvatske zemlje, a sam oblik križa na oprost i kršćansku tradiciju Lovasa. Cjelina te kiparsko-arhitektonske intervencije u sebi nosi asocijacije na križni put ratnog stradanja lokalnog stanovništva.

Prisutnost posjetitelja na spomen-obilježju - otvorenoj šetnici s navedenim imenima svih tragično preminulih, nevinih ljudi - dodatno naglašava ogoljelost, izloženost i ranjivost pojedinca u odnosu prema tragičnoj povijesti te lokacije. Mjesto patnje kroz ovaj projekt postaje mjesto sjećanja, uvjetovano kretanjem kroz svojevrsne postaje do središnjeg mjesta komemoracije i poštovanja - kratak je to opis prvonagrađenog rada - od pristigla 33 - na natječaju za izradu idejnog rješenja za spomen-područje "Minsko polje" u Lovasu.


U srijemskom selu Lovasu u znak sjećanja na mještane poginule u Domovinskom ratu na mjestu gdje je 1991. počinjen jedan od najokrutnijih zločina u agresiji na Hrvatsku bit će uređeno spomen-područje. Dogodilo se to 18. listopada, kada su pripadnici lokalne Teritorijalne obrane i paravojne postrojbe "Dušan Silni" natjerali 51 mještanina Lovasa - koristeći ih kao živi štit - da na ulazu u selo "očiste" polje djeteline od mina koje je prethodno postavila tadašnja JNA. Rekli su im da idu "brati grožđe", što je poslije nazvano "krvavom berbom grožđa". Od eksplozije mina stradalo je 20 mještana, a njih 14 bilo je ranjeno.


- Lovas je podnio veliku žrtvu tijekom rata - smrtno je stradalo 87 mještana, što je 5,5 posto ukupnog broja Hrvata koji su živjeli u selu - podsjetit će općinska načelnica Tanja Cirba, dodajući da je u listopadu i studenome ‘91. u okupiranom selu ubijeno 70-ak mještana, uglavnom hrvatske nacionalnosti.


Općina Lovas je i raspisala natječaj za izradu idejnog rješenja za spomen-područje "Minsko polje" sa spomenikom i interpretacijskim centrom, a za organizaciju i provedbu natječaja, s naznakom da je riječ o likovnom i arhitektonsko-urbanističko-krajobraznom projektu, određeno je Društvo arhitekata Varaždin. Upravo su objavljeni i rezultati natječaja, a iza prvonagrađenog stoji skupina autora/arhitekata - Bernarda Silov, Božica Dea Matasić, Kristina Rogić i Davor Silov. Načelnica Cirba kaže kako će u sljedećih 20-ak dana u Lovasu biti izložena sva 33 rada, među kojima i tri nagrađena.

Cirba navodi i kako je Općina, u čijem su sastavu Lovas i Opatovac, u projekt ušla u suradnji s Ministarstvom braniteljima, a zbog složenosti zadataka projekt je podijeljen u tri faze.


- To je tako i zbog mogućnosti financiranja, ali i značenja stradanja na nacionalnoj razini, koje treba dostojanstveno zabilježiti u prostoru kao trajno sjećanje - rekla je.


- Prva je faza, s cijenom od 1,6 milijuna kuna (plus PDV), spomen-obilježje, a slijedila bi gradnja interpretacijskog centra i uređenje cijelog prostora - dodaje Cirba. Sada, pak, slijedi ugovaranje projektiranja s autorima provonagrađenog rada, što će stajati 300-tinjak tisuća kuna, a izvedba spomen-područja počela bi u 2020. godini.


- To je križ ugrađen u zemlju, a penje se uz brdašce, u centralnom dijelu se može zaustaviti, moliti, položiti vijenac ili upalii svijeću. I klupe su za odmor tu, i infotable na kojima će biti informacije o stradanju Lovasa i Opatovca - opisuje rad načelnica, koja je bila i među članovima ocjenjivačkog suda, na čelu s arhitektom Antoniom Grgićem.
Općina je projekt prijavila na Ministarstvo branitelja, i Tanja Cirba kaže da očekuju potporu u financiranju, uz obrazloženje da je "minsko polje" jedan od najstrašnijih zločina u agresiji na RH, a Lovas je mjesto i druge najveće grobnice po veličini. Inače, parcela nekadašnjeg minskog polja u vlasništvu je Općine Lovas, površine je 16.543 kvadrata i nalazi se na istočnoj granici sela uz prilaznu cestu, Ulicu bana Jelačića (županijska cesta Ž-4174), s njezine sjeverne strane.