Objavljeno 8. svibnja, 2019.
U prva tri mjeseca novoregistrirano je 314 traktora, dvostruko više nego u istom razdoblju lani
Prema svemu sudeći, hrvatsko bi tržište moglo zadržati vodeću poziciju u povećanju prodaje traktora u odnosu prema drugim europskim zemljama i ove godine. Podsjetimo, prošle smo godine prodali 1229 traktora, što je povećanje prodaje u odnosu prema 2017. (kada su prodana 854 traktora) za rekordnih 43,9 posto. Dobra je vijest da se rast prodaje nastavlja i u prvim mjesecima ove godine.Naime, statistika Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme RH pokazuje kako je u prva tri mjeseca ove godine u Hrvatskoj novoregistrirano 314 traktora, što je dvostruko više (da budemo precizni 51,7 posto više) nego u istom razdoblju prošle godine, kada je prodano 207 traktora.
- To je i 8,3 puta više prodanih traktora u odnosu prema prvom kvartalu 2015. godine kada je bilo najmanje novoregistriranih traktora, samo 38. Ipak još nismo dostigli brojke iz prvih kvartala 2007. odnosno 2009. godine - komentirao je u ime Udruge Franjo Dominković, direktor tvrtke Poljoopskrba Međunarodna trgovina d.o.o.
Najprodavaniji brendovi u prvom tromjesečju su John Deere, Lamborghini, Deutz, Case, New Holland i Carraro. Veliki porast prodaje u odnosu prema istom razdoblju lani ostvarili su Valtra, Steyr, Claas i Lamborghini. Jedino je Deutz za jedan komad prerastao svoju najveću prodanu količinu u prvom kvartalu 2009. godine, a Valtra je gotovo dostignula svoju najprodavaniju količinu traktora u prvom kvartalu iste godine kada ih je novoregistrirano 13. Riješen je i ‘slučaj Belarus‘ na koji su upozoravali iz Udruge.
Slučaj Belarus
- U tablici prodaje evidentiran je i Belarus s 53 traktora, 41 više nego lani. Ta količina zabilježena je u siječnju ove godine. Tada su stupile na snagu nove uredbe Pravilnika o uvozu novih, ali rabljenih traktora u RH, pa nije više bilo uvoza traktora iz Bjelorusije - istaknuo je Dominković pojašnjavajući kako se po tom novom pravilniku traktor više ne može uvoziti kao rabljeni na način da se registrira u Orašju ili Šidu s napravljenih 50 sati rada.
- To znači da je sve što je u prošloj godini prije novog pravilnika bilo na taj način uvezeno rabljenih traktora bilo nepoštovanje europskih pravilnika. Po novome se pravilniku može uvesti rabljeni traktor, ali iz zemalja EU-a s 50 i više sati rada - rekao je Franjo Dominković.
Podsjetimo kako se prodaja traktora kretala prošle godine na hrvatskom tržištu. U Hrvatskoj je 2018. godine ukupno novoregistrirano 1229 traktora, ne uključujući 605 quadova (motora na četiri kotača) koji se kod nas nalaze na listi traktora.
Među 1229 novoregistriranih traktora je 81 traktor domaće proizvodnje (Labinprogres 54 i Hittner 27 komada), a razlika je broj uvoznih brendova. Statistiku uvezenih traktora poremetio je ‘slučaj Belarus‘ s 292 uvezena traktora za koja je Udruga prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH sumnjala da su, nakon registracije u RH, u najvećem broju završili na mađarskom tržištu, što se, prema njihovu mišljenju, protivi pravilima EU-a.
- Prošle je godine prodano 44 % više traktora nego u 2017. godini kada su novoregistrirana 854 komada, odnosno 342 % više nego u 2015. godini kada je zabilježena najniža realizacija traktora u RH – samo 278 traktora. Istovremeno realizacija u 2018. godini još je uvijek za 891 traktor manja nego što je zabilježena realizacija u 2008. godini u kojoj je najviše na godišnjem nivou zabilježena prodaja od 2120 komada - komentirao je u ime Udruge Franjo Dominković. Analizirajući nadalje prodaju traktora prema jačini motora navodi da je u 2018. godini novoregistrirano 239 traktora snage motora ispod 36 kW (bez IMT-a i JINMA-e a sa 2 Fotona) i 668 traktora (Belarus 270, Zetor 8) snage motora od 36 do 80 kW, što znači da je u 2018. godini novoregistrirano (bez 270 Belarusa) ukupno 637 traktora snage motora ispod 80 kW, što je za 926 komada manje nego u 2008. godini, tj. 60 % u odnosu na 1563 traktora snage do 75 kW uvezenih te godine. Istovremeno je u 2008. godini prodano 98 traktora snage motora iznad 130 kW, što je 19 komada manje nego u 2018. kada je prodano 117 traktora snage motora iznad 117 kW.
Gledajući statistiku prodaje po županijama, zahvaljujući Belarusu, najviše je traktora prodano u Vukovarsko-srijemskoj županiji (249), potom slijedi Osječko-baranjska sa 161 traktorom, Zagreb i Zagrebačka sa 115 komada, zatim Istarska sa 84 te Virovitičko-podravska sa 79 traktora.
- Uz IMT, kojeg zbog stečaja nema na popisu novoregistriranih traktora, u RH već četiri godine, s liste u 2018. godini otpao je i Hürlimann, a ukupno je porasla prodaja traktora manjih snaga kao npr. Labinprogres, Lamborghini, Same, Tafe, YTO, Kubota, Armatrac, vjerojatno zbog potpora za male poljoprivrednike. Dok je kod standardnih traktora kao kod Johna Deerea, Deutza i Zetora zabilježen pad prodaje u odnosu prema 2017. godini, većina je ostala na nivou prodaje u 2017. godini među kojima su McCormick, Claas, Valtra i Styer, a porasla je prodaja kod Casea i New Hollanda - istaknuo je Dominković.
Udvostručena prodaja
A evo gdje smo to mi bili prošle godine u odnosu na 20 europskih zemalja za koje smo podatke o prodaji traktora u 2018. godine prikupili razmjenom s članovima žirija izbora ‘Tractor of the Year‘, čiji će novi krug izbora, usput rečeno, započeti ovog mjeseca, te zahvaljujući talijanskom novinaru Francescu Bartolozziju uz poseban angažman kolege Marjana Dolenšeka iz Slovenije.
Statistika pokazuje kako je prošle godine u ovim zemljama prodano ukupno 140.097 traktora, što je 17.253 manje nego u 2017. godini. Podsjetimo usput da je u 2017. godini prodano 13 posto više traktora nego u 2016. No vratimo se na prošlu godinu, kada je prodaja prosječno smanjena za 11 posto. U većini zemalja prodaja se smanjila u prosjeku za 15,8 %, a u samo pet zemalja porasla (u prosjeku za 14 posto) - Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Norveškoj, Češkoj, Sloveniji i Hrvatskoj. Pojedinačno gledano, rekorder u povećanju prodaje prošle godine je, podsjetimo, Hrvatska! Zabilježili smo povećanje od 43,9 posto u odnosu prema pretprošloj godini. S druge strane, najveći pad prodaje (-49,3 %) evidentiran je na srpskom tržištu traktora, a slijedi ga Litva s -28,2 posto. Relativno jači pad (za više od 15 posto) zabilježen je i u nekim razvijenim tržištima, poput Danske, Austrije, Finske, Italije, Njemačke i Poljske. Renata PRUSINA
Prednjače zemlje s malo obradive zemlje
Broj prodanih traktora uglavnom je razmjeran veličini zemlje, pa je tako najviše traktora prodano u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Poljskoj, dok je na dnu tablice apsolutnih brojki prodaje Slovenija, Danska, Bugarska, Finska, Hrvatska i Srbija. No zanimljivu sliku daje i statistika prodanih traktora po milijun stanovnika. Prosječno je prošle godine u Europi prodano oko 300 traktora na milijun stanovnika. Interesantno, ali s više od 500 prodanih traktora na milijun stanovnika prednjače zemlje s relativno malo obradive zemlje - Slovenija, Norveška, Portugal, Austrija, dok se na dnu ove ljestvice nalaze Srbija i Bugarska s manje od 200 traktora na milijun stanovnika, unatoč razmjerno velikim poljoprivrednim površinama, ali zbog još uvijek relativno slabe kupovne moći poljoprivrednika.