Novosti
POPULIZAM UMJESTO OZBILJNE RASPRAVE

Novo zaduživanje i manje mirovine ili održivi sustav?
Objavljeno 30. travnja, 2019.
HUP: Ni jedan poslodavac neće osobe od 67 godina tjerati na težak fizički posao

Referendumska inicijativa "67 je previše" organizirana u vrijeme kampanje za izbore u Europski parlament očekivano je izazvala uključivanje u nju političkih stranaka iz parlamentarne oporbe. Sindikati su tvrdili kako je organizacija prikupljanja potpisa za referendum o dobnoj granici za odlazak u mirovinu u isto vrijeme kada traje i izborna kampanja - slučajno, ali je ipak očiti pokušaj prikupljanja političkih poena u redovima SDP-a, Mosta i Živog zida na račun sindikalnih zahtjeva vezanih uz mirovinsku reformu.

Najvažnije pitanje

Iz Vlade i HDZ-a u isto vrijeme stižu poruke kako je inicijativa "67 je previše" ispolitizirana. Također, ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, kao i ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović upozoravaju građane da će eventualna realizacija sindikalnih zahtjeva stajati državni proračun 45 milijardi kuna do 2040. godine, a mirovine posljedično biti niže od pet do sedam posto. Ministar ovih dana ponavlja i kako postoji institut dugotrajnog osiguranika, pa oni koji ulaze mladi na tržište rada, s 18 ili 19 godina, nakon 41 godinu mogu u mirovinu sa 60 godina.

Na opasnost od populističke rasprave o mirovinskoj reformi u ponedjeljak su upozorili i poslodavci te pozvali sindikate i političare, svih stranaka, pozicije i opozicije, da se o mirovinskom sustavu raspravlja odgovorno jer je riječ o jednom od najvažnijih pitanja za hrvatske građane. "Umjesto paušalnih i populističkih fraza o mirovinskom sustavu i njegovim reformama treba razgovarati odgovorno i pri tome u fokusu trebaju biti meritum problema i konkretni prijedlozi kako mirovinski sustav učiniti dugoročno održivim uz osiguravanje dostojnih mirovina i što manju ovisnost o državnom proračunu", navodi Hrvatska udruga poslodavaca.

HUP podsjeća na činjenicu kako je temeljni problem mirovinskog sustava u tome da je samo 20 posto naših umirovljenika steklo mirovinu pravom punog radnog staža ili dobi. To znači da je samo 20 posto umirovljenika uplaćivalo puni iznos mirovinskih doprinosa iz svojih plaća za starosnu mirovinu. "Podatak da je prosjek radnog vijeka u Hrvatskoj malo veći od 30 godina, dok je istodobno primjerice u Njemačkoj on veći od 35 godina, ono je što je zabrinjavajuće jer to znači da su svi sadašnji umirovljenici uplatili četvrtinu manje nego što su trebali u svoju buduću mirovinsku štednju. Na današnje uplate u mirovinski fond, koji iznosi oko 19 milijardi kuna, to je oko pet milijardi kuna manje nego što je trebalo biti uplaćeno. Stoga je pravo pitanje kako stvoriti pretpostavke da što više ljudi ide u mirovinu s punim radnim stažem", upozoravaju poslodavci.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca tvrde kako pitanje dobi odlaska u mirovinu svakako treba povezati s uvjetima rada jer "ni jedan poslodavac neće dopustiti osobi od 65 ili 67 godina raditi težak fizički ili rizičan posao koji ona ionako ne može obaviti". "Radnicima koji više nisu u stanju raditi treba osigurati ponosan odlazak u mirovinu bez penalizacije", navodi HUP. Ističe i kako je potrebno jačati i povećavati uplate u drugi stup kao i snažnije poticati štednju u trećem stupu te da mirovine stečene po posebnim uvjetima treba izuzeti iz prvog mirovinskog stupa i izdvojiti ih u poseban fond koji se financira iz državnog proračuna: "Time ćemo dobiti jasnu sliku koliko uplaćujemo i isplaćujemo za mirovine stečene radom, te ćemo znati koliki je stvarni manjak za isplatu mirovina, ali i osigurati transparentnost mirovinskoga sustava".
Ubrzati reforme

"Uza sve navedeno, kad se govori o budućim mirovinama, ključno je osigurati uvjete koji će gospodarstvu omogućiti održivo i na produktivnosti utemeljeno povećanje plaća, a time i povećanje uplata u mirovinski sustav. Stoga HUP i ovom prilikom poziva Vladu da maksimalno ubrza sve reforme kojima će se smanjiti trošak i općenito poboljšati uvjeti poslovanja u Hrvatskoj. Svako troškovno rasterećenje poslovanja ići će u povećanje plaća ili u projekte koji će osigurati novo zapošljavanje", ističu poslodavci. Smatraju kako eventualni referendum treba li raditi do 67 godine koji zagovaraju sindikati ne može pridonijeti nalaženju odgovora na probleme. "Rješenje za dugoročno održiv mirovinski sustav i više mirovine leži u potpuno drugim pitanjima i drukčijim raspravama. HUP zato sve aktere poziva na vođenje socijalnog dijaloga, konstruktivnu i argumentiranu raspravu kako bismo došli do rješenja koja će doista biti u interesu radnika, sadašnjih, ali i budućih umirovljenika i hrvatskog društva", zaključuje HUP.

Dijana Pavlović
Marko Pavić

ministar rada i mirovinskog sustava

RAD DO 67 GODINA VEĆ PET GODINA POSTOJI U ZAKONU

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić rekao je da je referendum "67 je previše" demokratsko pravo koje Vlada podupire, ali da rad do 67 godina nije novost, već pet i pol godina postoji u hrvatskom zakonodavstvu, još od SDP-ove vlade. "Tada nije bilo prosvjeda i referenduma, a vidimo danas da je gospodin Bernardić potpisao za referendum iako je glasao za uvođenje ‘67 godina‘. On se nedavno ispričao za tu politiku, vjerujem da će se možda ispričati i za cijeli Milanovićev mandat", rekao je ministar Pavić u nedjelju za RTL danas. "Politika ove vlade je da maksimalno pokušamo osnažiti i povećati mirovine, povećali smo ih za 7,45 posto, a od 1. srpnja 3,13 posto rastu onima koji imaju najniže mirovine, ojačali smo drugi stup, riješili mnoge stvari i sačuvali stabilnost javnih financija", dodao je.
POLITIČARI NE SMIJU PRIKUPLJATI POTPISE
Sindikalna inicijativa "67 je previše" u ponedjeljak je reagirala na najavu Živog zida da će predsjednik stranke Ivan Vilibor Sinčić i nositelj liste za europske izbore Tihomir Lukanić sudjelovati u skupljanju potpisa za sindikalni referendum poručivši da političke stranke mogu podržati inicijativu, ali ne mogu prikupljati potpise niti se fotografirati na štandovima sa stranačkim obilježjima. "I političke stranke prepoznaju važnost ove inicijative te su mahom podržale inicijativu, ali neke stranke i čelnici očito nisu upoznati sa svim detaljima pa prelaze dopuštene linije", ističe nacionalna koordinatorica inicijative Mirela Bojić u priopćenju i podsjeća da zakon brani političkim strankama prikupljanje potpisa za referendum. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da su sindikalne središnjice prije početka kampanje pozvale političke stranke i udruge civilnog društva da njihovi aktivisti sudjeluju u prikupljanju potpisa, "ali isključivo kao građani, a ne kao članovi stranaka".
20

posto hrvatskih umirovljenika steklo je mirovinu pravom punog radnog staža ili dobi
Možda ste propustili...

SUPRUGA GA PRIJAVILA ZA PRIJETNJU I NASILJE U OBITELJI

Priveden čelnik gospićkog HDZ-a

NOVI ZAŠTITNICI NAŠEG ZRAČNOG PROSTORA

Šest Rafalea sletjelo u Veliku Goricu