Objavljeno 29. travnja, 2019.
U Hrvatskoj je primjena GIS sustava zaživjela na samo desetak posto površina, procjenjuje prof. Jurišić
Nekada je trebalo imati 500 hektara da bi se isplatilo uvođenje sustava precizne poljoprivrede, a danas je to 80 hektara, dok se neki osnovni sustavi kao što su navigacija ili autosteering sustav automatskog navođenja mogu uvoditi već na proizvodnji od 50-ak hektara.Čulo se to na nedavno održanom Danu precizne poljoprivrede u organizaciji Zavoda za poljoprivrednu tehniku i obnovljive izvore energije s Katedrom za geoinformacijske tehnologije i GIS Fakulteta agrobiotehničkih znanosti (FAZOS) u Osijeku, te partnerima Regionalnim centrom Claasa za središnju Europu iz Beča i tvrtke Jerković d.o.o. iz Koške, s nadom da će ovo okupljanje, kako kažu domaćini, u osječkom "hramu znanja" postati tradicija.
- Želimo da poljoprivrednici i javnost shvate da, kao što je nekad bilo plug, tako se danas ne može proizvoditi bez uporabe i satelita, i snimaka, i dronova, i dr. alata na temelju čijih ćemo informacija davati konkretne odgovore na pitanja u praksi - istaknuo je prof. dr. sc. Mladen Jurišić, predsjednik Katedre za geoinformacijske tehnologije i GIS FAZOS-a, čiji stručni i znanstveni tim prati ove trendove u poljoprivrednoj proizvodnji koje promiče putem istraživanja i radova, ali i u praksi.
- Danas kao i u posljednjih 15-ak godina hvatamo se u koštac i pišemo i domaće i svjetske projekte, i sa zadovoljstvom mogu reći implementiramo ove sustave o kojima govorimo na velika poljoprivredna gospodarstva - kaže prof. Jurišić dodajući kako su ovakvi sustavi, primjerice, u Austriji prema nekim procjenama donijeli uštedu u input sredstvima više od 37 posto, čemu treba pridodati i prednosti održive i zdrave poljoprivrede, u čemu GIS tehnologije uvelike pomažu.
Regionalizacija
- Sada su ti sustavi isplativi i za manje OPG-ove, kojima se moramo okrenuti, to više ako je poznato da preko 80 posto resursa, tla, drže OPG-ovi, a ne kao nekada veliki kombinati. I mi te trendove pokušavamo kao Fakultet i Katedra pratiti. U teorijskom dijelu smo u samom svjetskom vrhu, a koliko ove tehnologije primjenjujemo druga je priča. U Hrvatskoj je primjena GIS sustava zaživjela na 5 - 10 posto površina, što nekako prati i površine pod ekološkom ili organskom proizvodnjom - procjenjuje prof. Jurišić dodajući za ilustraciju kako je 70-80 posto danske proizvodnje već pokriveno sustavima za preciznu poljoprivredu.
- Moramo javnost upoznavati i kroz ovakve skupove kako nam je potrebna kvalitetna regionalizacija proizvodnje. Upravo GIS tehnologijama radimo tematske karte, s točno određenim kulturama na određenim područjima, na temelju kojih želimo stvarati brendove. Mi smo siromašna zemlja i naša butelja vina mora stajati 200, a ne 20 kuna. Moramo ići na kvalitetu, jer ne vidim kako drukčije možemo biti konkurentni. Dakle, nama je u širem smislu proizvodnje cilj proizvodnja "brendovske" hrane - zaključio je prof. Jurišić.
- Ovi su sustavi primjenjivi i za navodnjavanje jer preko dronova i satelita možemo vidjeti koliki je stres biljke i utvrditi točno vrijeme početka navodnjavanja i precizno odrediti u kojim količinama te koje su reperkusije u odnosu prema kvaliteti i prinosu. Imali smo na Bilju poljoprivrednika s 500 hektara kojemu smo uveli sustav kamera i kontrolere i tako mu uštedjeli 120 - 150 hektara inputa samo na preklopima, da zaštitna sredstva i gnojiva ne preklapaju redove nego s autoseeringom, odnosno savršenim vođenjem kroz redove imaju preciznu primjenu. Investicija u ovakav sustav koji stoji samo dvije tisuće eura može se isplatiti već za tri-četiri godine, a eksploatacijski vijek je, ako se dobro održava i do 25 godina - ističe prof. Jurišić.
Održiva poljoprivreda
- Ove aktivnosti pokazuju i smjer Fakulteta prema održivoj poljoprivredi - rekao je prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan FAZOS-a, dodajući kako gospodarski subjekti koji koriste alate precizne poljoprivrede odnosno primjenu informacijskih tehnologija, satelitskih navigacija, sofisticirani monitoring, kvalitetniju analizu uzoraka, mogu biti ekonomski učinkovitiji i ostvariti veći profit i do 15 posto.
- Zahvaljujući suradnji s tvrtkom Jerković d.o.o., dobili smo na uporabu Claas traktor Arion od 100 kW sa svom pripadajućom opremom za preciznu poljoprivredu, što omogućuje da naši studenti uz stečena teoretska znanja dobiju i praktične vještine koje će moći u budućnosti implementirati na svojim obiteljskim gospodarstvima. Nadalje, naš je Fakultet iz Europskog socijalnog fonda dobio znatna sredstva u razvoju novoga studijskog programa u diplomskome studiju na engleskom jeziku koji idu u smjeru ICT sustava u poljoprivredi i znanosti - istaknuo je dekan Zmaić, koji je ovom prigodom s Arvedom von Biebersteinom, direktorom Claasova regionalnog centra za središnju Europu, potpisao ugovor o suradnji.
Renata Prusina
Alojz Jerković, direktor tvrtke Jerković d.o.o.
S PAMETNIM SIJAĆICAMA U SJETVU U SVIM UVJETIMA
Sudionicima skupa i praktično su predstavljeni neki od sustava koji se primjenjuju u preciznoj poljoprivredi. Tako je primjerice Claas traktor Arion 420 opremljen tzv. Crop senzorom za "čitanje" ishranjenosti usjeva, koji ujedno ima i mogućnost čitanja i lociranja korova. "Selektivno preko računala obrađeni podaci idu na aplikaciju, koja, ovisno o tome je li riječ o gnojivu ili herbicidima, određuje doziranje priključnog rasipača gnojiva ili prskalice”, pojasnio je Alojz Jerković, direktor tvrtke. Prezentirana su i dva traktora (Claas Axion 830 i 960) povezana s autopilotima, čije satelitsko navođenje ima preciznost 2 cm. Jedan od prikazanih priključaka je Horsch pametna sijaćica, koja s RTK sustavom preciznost sjetve do 2 cm može sijati u svim uvjetima jer u ISOBUs sistemu ima mogućnost varijabilnog doziranja sjemena. - To znači da senzor traktora kroz analize tla i neke dodatne podatke, obrađene u računalu, omogućava da na mjestu kvalitetnog i bogatog tla sijaćica da programiranu količinu sjemena, ali ako je tlo slabije ili nedovoljno obrađeno, ona će to polje prepoznati i automatski, bez našeg prsta, dozirati veću količinu sjemena, kaže Jerković. "Ono prvo što trebate imati je tehnologija, servis i rezervni dijelovi, dostupnost podrške i savjeta. Kad vi odradite svoj posao, imat ćete i dobit, a ako imate dobit, onda cijena nije u pitanju”, kaže Jerković. Dodaje kako su već obični pomoćni sistemi za navođenje pravca rentabilni na 80 ha, a autopilote s potpunom automatikom vrijednosti 18 - 25 tisuća eura već imaju na OPG-ovima od 150 ha jer ljudi vide velike prednosti ovih sustava.
GIS sustavi isplativi su sada i za manje OPG-ove, koji drže više od 80 % resursa tla u Hrvatskoj