Objavljeno 25. travnja, 2019.
RH graniči sa zemljama nečlanicama EU-a koje nemaju tako strogu regulativu
Vijest o pomoru pčela u raznim krajevima Hrvatske i okolnih zemalja prilično je odjeknula u javnosti. Više je razloga za uginuće pčela, a među uzročnicima globalnog smanjenja populacije važnih oprašivača svakako su, ističu to i pčelari, neonikotinoidni pesticidi.
"Putujući distributeri"
EU je zabranio primjenu triju najčešćih neonikotinoida - klotianidina, imidakloprida i tiametoksama na svim usjevima na otvorenome jer su oni, premda neškodljivi za ljude, štetni za pčele. Problem je i ilegalni uvoz pesticida, o čemu se oglasila i Udruga proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja (CROCPA).
- Od poljoprivrednih proizvođača sve češće dolaze informacije o velikim štetama u poljoprivrednoj proizvodnji, kao i o ‘‘putujućim distributerima‘‘ koji švercaju sredstva za zaštitu bilja, pogotovo u pograničnim područjima - tvrde u CROCPA-i, naglašavajući kako se radi o primjeni sredstava koja su moguće krivotvorena, što znači da nisu prošla znanstvena ispitivanja te su velika prijetnja u proizvodnji hrane, kao i zdravlju ljudi, životinjama, neciljanim organizmima i okolišu.
- Hrvatska graniči sa zemljama koje nisu članice EU-a i nemaju tako stroge kontrole i regulativu, te se ilegalnim uvozom sredstava za zaštitu bilja događa nezakonita primjena sredstava koja su zabranjena u Europi - kažu, dodajući kako, s druge strane, kada se govori o pravilima koja vrijede u EU-u, treba znati da sve rigoroznija pravila u vezi s ispitivanjem i registracijom sredstava za zaštitu bilja dovode do kontinuiranog gubitka djelatnih tvari. Objašnjavaju kako je svako sredstvo jedinstvena priča i potrebno je jako puno truda te veliki broj studija kako bi se registriralo i odobrilo za primjenu. Naglašavaju kako je budućnost proizvodnje pojedinih poljoprivrednih kultura, i u Hrvatskoj, i šire u Europi, pod velikim upitnikom, jer ne postoji dovoljno alata za suzbijanje štetnika, bolesti i korova, a i neki od raspoloživih alata više nisu dovoljno učinkoviti radi pojave rezistentnosti.
- Ova problematika trenutno je najizraženija u sektoru povrćarstva, ali i u uzgoju šećerne repe, uljane repice i drugih kultura. Svjesni svih problema u vezi s ilegalnom primjenom i krivotvorenjem pesticida, CROCPA u komunikaciji s državnim službama i tijelima kontinuirano upozorava na posljedice koje snose proizvođači, distributeri i krajnji potrošači koji su izravno ugroženi - ističu, dodajući kako taj problem sve više ističu i poljoprivredni proizvođači te pčelari koji pojavu pomora pčela najčešće vezuju uz ilegalnu primjenu sredstava uvezenih iz susjednih država, a koja su u našoj zemlji izgubila dozvolu radi potencijalnog rizika za zdravlje ljudi i okoliš. Tvrde kako nadležne službe moraju pojačati mjere nadzora i osigurati da se u RH primjenjuju samo ona sredstva koja imaju dozvolu za promet i primjenu.
- Dozvola (registracija) jamči da je sredstvo sigurno za zdravlje ljudi, životinja i okoliš ako se primjenjuje u skladu s uputama - napominju u CROCPA-i, te ističu kako se nadaju da će Hrvatska ove godine aktivnije sudjelovati u Europolovoj akciji "Silver Axe" koja ima za cilj sprječavanje i borbu protiv krivotvorina i ilegalnog uvoza, te da će ovu problematiku istaknuti kao jedan od nacionalnih prioriteta u predsjedanju Vijećem EU-a u 2020.
Akcija Europola
U srpnju prošle godine u Europolovoj je akciji zaplijenjena do tada najveća količina nelegalnih ili krivotvorenih pesticida u Europi. Operacija je provedena u 27 zemalja, pronađeno je 360 tona nelegalnih ili krivotvorenih pesticida, a u Hrvatskoj je zaplijenjeno 4500 kg/l ilegalno uvezenih sredstava za zaštitu bilja. Najveći dio uvezenih sredstava stigao je iz Bosne i Hercegovine.
Carinski službenici povremeno nailaze na uvoz zabranjenih pesticida, insekticida i ostalih kemijskih sredstava. Sredstva se odmah oduzimaju, šalju na uništavanje, a počiniteljima, koji se najčešće opravdavaju neznanjem, izriču se kazne. Legalan uvoz registriranim potrošačima (ili distributerima) moguć je samo na za to predviđenim graničnim prijelazima, a jedini između Hrvatske i Srbije, primjerice, granični je prijelaz Bajakovo. Da šverc kemijskih preparata postoji, potvrđuju u jednoj belomanastirskoj poljoprivrednoj ljekarni.
- Prema saznanjima koje imamo, najčešće se ilegalno uvoze sredstva za tretiranje pšenice i suncokreta u vrećicama od 10 i 20 grama, ali ima i drugih. Neki su preparati u nas zabranjeni, neki nisu, a zajedničko im je to da su u Srbiji nekoliko puta jeftiniji - tvrde.
Ivica Getto
360
tona nelegalnih i krivotvorenih pesticida zaplijenjeno je u srpnju prošle godine u
Europolovoj akciji
BOJNI OTROV
Da se zabranjeni pesticidi sumnjive kvalitete bez većih problema mogu nabaviti u Srbiji, prenose i tamošnji mediji. Nedavno je beogradski Blic prenio priču o prodaji odnosno zapljeni furidana, zabranjenog sredstva za zaštitu bilja koje svrstavaju među bojne otrove. Na sajmu u vojvođanskoj Senti, naime, oduzeto je 15 litara ovog sredstva, a švercer je godinama prodavao ovu zabranjenu i opasnu supstancu. Tvrde kako je ilegalna prodaja rasprostranjena u svim dijelovima Srbije.