Osijek
DOBITNICA NAGRADE “ZA ŽENE U ZNANOSTI”

Lidija Barić: Ponosno sam dijete osječkog Medicinskog fakulteta
Objavljeno 25. travnja, 2019.
Njezina je “ženska katedra” atipičan primjer u znanosti koji prkosi statistici i razbija rodne stereotipe

Već na drugoj godini studija zakoračila je u znanstveni rad, a dok su njezini vršnjaci bili daleko od knjige i studentskih obveza, ona je ljeta provodila u laboratoriju, u Osijeku. Dok je studirala, volontirala je u mnogim udrugama, a danas organizira brojne formalne i neformalne tribine za svoje studente kojima se ne libi dati instrukcije kad god zatraže pomoć. Dvadesetosmogodišnja Osječanka Lidija Barić, dr. med., jedna je od četiriju ovogodišnjih dobitnica nagrade "Za žene u znanosti".

Riječ je o nacionalnom programu stipendiranja koji organiziraju L‘Oréal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture sa svrhom nagrađivanja mladih hrvatskih znanstvenica stipendijama u iznosu od pet tisuća eura te poticanja i prepoznavanja važnosti uloge žene u znanosti i jednakosti u društvu. Nagrada je prošloga tjedna u Zagrebu dodijeljena doktorandicama za istraživanja koja su ocijenjena posebno uspješnima od strane renomiranog ocjenjivačkog povjerenstva na čelu s predsjednikom HAZU-a Zvonkom Kusićem.

Zasluge kolektivu
Specijalizantica primarne pedijatrije za osječki Dom zdravlja svoje istraživanje provodi u sklopu doktorske disertacije "Uloga oksidativnog stresa u nastanku endotelne disfunkcije uzrokovane kratkotrajnim velikim unosom kuhinjske soli u zdravih mladih ljudi" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, gdje je studirala, a danas je zaposlena kao naslovni asistent na Katedri za fiziologiju i imunologiju.

Mnogo je sebe dala fakultetu tijekom godina, a dosta joj se toga već i vratilo. Upravo zbog toga, kaže buduća pedijatrica, ona je ponosno dijete osječkog Medicinskog fakulteta. Na njezinoj katedri sve su redom žene pa joj je ova nagrada time još draža.

- Kada izrazito stručan tim znanstvenika i znalaca uspije prepoznati i odabere iz hrpe jako dobrih radova baš vaš, naravno da moram biti ponosna. Drago mi je i zbog cijelog mog kolektiva, koji je cijeli ženski, i to je na neki način i simbolična nagrada za svaku od nas, jer na poslu sve radimo zajedno i uvijek si međusobno pomažemo - kaže Barić.

Njezina je "ženska katedra" zasigurno atipičan primjer u znanosti. Svjesna je toga, itekako. Smatra, ima više žena u znanosti, ali manje se uspiju "progurati" na rukovodeće pozicije - na takvim je pozicijama u akademskim institucijama samo 11 posto žena.

- Što se tiče pozicije žena u znanosti, žena je u znanosti u Hrvatskoj mnogo. U ovoj struci, konkretno i više nego muškaraca, ali diskrepancija se javlja u rukovodećim položajima, gdje prevladavaju muškarci i žena je u neznatnom broju. I tu dolazimo do onih starih ideja i stereotipa da su muškarci na tim "visokim funkcijama" bolji - priča Barić čija je katedra izuzetak. Novcem od stipendije otplatit će drugu polovinu doktorata, koji plaća 70.000 kuna. Iz Osijeka, gdje je rođena i skrasila se s obitelji te nedavno postala i majka, ona ne namjerava otići - osim na kraće usavršavanje.

Ostaje u Hrvatskoj
- U Hrvatskoj je takav standard da se prema mome mišljenju s liječničkom plaćom može živjeti lijepo. Liječnici prvenstveno ne odlaze zbog novca, već zbog toga što je struka danas obescijenjena. Isto je i s učiteljima - objašnjava Barić dodajući kako je ipak liječnicima vani lakše kupiti stan ili kuću nego u Hrvatskoj. Napominje i kako hrvatskih zdravstveni sustav ima mnogo "repova" koje treba popraviti. No to je, smatra, stvar politike.

- Svatko ima drukčije životne prioritete. Ima fantastičnih ljudi koji su otišli, naročito iz Osijeka, jer nisu dobili priliku profesionalno se ostvariti ovdje. A to je posljedica zagušenog zdravstvenog sustava, gdje pate i pacijenti, i liječnici. Imate gužve, nedostupnost opreme, naručivanja na koja se čeka mjesecima... Drugi su otišli zbog novca, jer, primjerice, dežurstva za specijalizante mizerno su plaćena - objašnjava mlada majka, kojoj je obitelj velika podrška.

U posljednjih trinaest godina, otkako se provodi natječaj, nagrađeno je ukupno 50 hrvatskih izvrsnih doktorandica.

Uz Osječanku, ove su godine nagrađene i znanstvenice sa splitskog i zagrebačkog sveučilišta - Ana Barić sa splitskog Medicinskog fakulteta te Andreina Belušić Vozila i Svjetlana Dekić s PMF-a iz Zagreba. ​Osječka stipendistica studenticama i mladim djevojkama poručuje neka ulažu u znanje, budu ustrajne i vjeruju u sebe, a sličnu je poruku poslala i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak koja je prigodom dodjele nagrada istaknula i kako je važno imati dobru atmosferu i osobni stav naklonjen ženama na svim mjestima.

Jasenka Pejaković
U FOKUSU RADA DOKTORSKE DISERTACIJE: SOL KAO TIHI UBOJICA
Poznato je da je visok unos soli tihi ubojica te da dovodi do brojnih kardiovaskularnih bolesti i oštećenja, a hipertenzija je sve češći globalni problem mladih, pa i djece. Lidiju Barić zanimalo je što će se prvo „pokvariti” kod potpuno zdravih osoba. Njezino istraživanje u sklopu dotorske disertacije koje je zapravo dio velikog projekta započetog na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku još 2011. godine, dok je bila studentica, pokazalo je da zbog konzumacije jako visokih količina kuhinjske soli u kratkom razdoblju (od sedam dana) kod potpuno zdravih mladih nepušača koji ne uzimaju nikakvu terapiju (u dobi od 18 do 25 godina) dolazi do oštećenja funkcije krvnih žila u mikrocirkulaciji, konkretno u krvnim žilama kože podlaktice. Dolazi i do poremećaja parametara oksidativnog stresa, koji je, pokazalo se, prvi u nizu nesretnih događaja. Naime, skupina ispitanika koja je paralelno pila i vitamin C i E, poznate antioksidanse, nije imala oštećenja mikrocirkulacije. Time je otkriveno kako se brojni kardiovaskularni problemi u budućnosti mogu spriječiti pravilnim unosom vitamina što doprinosi očuvanju endotalne funkcije, odnosno mikrocirkulacije. Valja naglasiti kako je zapravo riječ o količini kuhinjske soli koju svakodnevno unosimo u organizam, a koja je zamaskirana u različitim proizvodima, primjerice, pekarskim, ali i brojnim drugim, naročito polugotovoj i gotovoj hrani - pa tako Hrvati dnevno konzumiraju oko 12 grama kuhinjske soli, što bi trebalo ograničiti na preporučenih pet grama. Mlada znanstvenica svoj doktorat namjerava obraniti ovoga ljeta, ali tu priča ne završava, jer, kaže, još je mnogo toga ostalo za istraživanje u ovom području njezina interesa.
Buduća pedijatrica nakon specijalizacije radit će u jednoj od ambulanti Doma zdravlja Osijek
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike