Novo reformsko područje su investicije, a u svrhu njihova poticanja uvest će se nove poticajne mjere za ulaganje u Hrvatsku. Prioritet je rast investicija, ključna poluga gospodarskog rasta u Hrvatskoj, te će se uvesti nove poticajne mjere za ulaganja. Objedinit će se postojeći program i poticanje ulaganja u nove tehnologije te ojačati kapacitete županija za privlačenje i poticanje ulaganja. Najavio je to prošloga tjedna na sjednici Vlade njezin potpredsjednik i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavljajući Nacionalni program reformi za ovu godinu.

O potporama za investitore pisali smo u Glasu Slavonije u veljači ove godine. Iz Ministarstva gospodarstva rekli su nam kako je na temelju Zakona o poticanju ulaganja, koji je na snazi od listopada 2015. godine, i prethodnog Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, koji je bio na snazi od listopada 2012., zaprimljeno ukupno 1009 prijava za korištenje potpore malih, srednjih i velikih poduzetnika. Od toga se 192 prijave odnose na projekte velikih poduzetnika, a 817 prijava na projekte malih i srednjih poduzetnika. Do danas su od zahtjeva odustala 62 poduzetnika, a 30 je prijava odbijeno. Ukupna planirana vrijednost 355 odobrenih projekta ulaganja iznosi 14,7 milijardi kuna uz planirano otvaranje 12.619 novih radnih mjesta. Od toga 8,7 milijardi kuna i 5912 novih radnih mjesta odnosi se na projekte ulaganja velikih poduzetnika, a mali i srednji poduzetnici, koji su korisnici potpora, planiraju ulaganja od više od šest milijardi kuna, uz planirano otvaranje 6707 novih radnih mjesta.
Dakle, potpore postoje i nisu male, ali očito je Hrvatska nedovoljno konkurentna da bi ozbiljnije privukla strane investitore. Za usporedbu ponovno možemo spomenuti Srbiju, koja je u protekle četiri godine privukla strane kompanije koje su uložile sedam milijardi eura. Dobar primjer je i Mađarska, u kojoj Mercedes-Benz u Kecskemétu gradi drugu tvornicu, u koju će uložiti milijardu eura i u kojoj će posao pronaći 2500 ljudi. Odlično je i ulaganje BMW-a od također milijardu eura u gradnju tvornice za proizvodnju električnih automobila u Debrecinu, gdje će raditi oko tisuću ljudi.
Treba podsjetiti i na činjenicu da je Hrvatska na ljestvici koja govori o regulativi poslovanja - Doing Business 2018., koju inače redovito objavljuje Svjetska banka, među 190 zemalja zauzela 58. mjesto sa 71,40 bodova, od maksimalnih sto. Za usporedbu, Makedonija se nalazi na 11. mjestu, što znači da ta zemlja pruža poduzetnicima znatno bolje uvjete za poslovanje. Njemačka je na 20. mjestu, Slovenija na 37., Crna Gora na 42., Srbija na 43., Italija na 46., a BiH na 86. mjestu. Znači po više kriterija Hrvatska nije tako omiljena zemlja za poduzetnike.
Kada se pogleda situacija sa stranim ulaganjima u Slavoniji i Baranji, situacija je gotovo katastrofalna. "Čitava regija Slavonija i Baranja dobila je samo dva posto od izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku. Dakle, Slavonija ne osjeća posljedice stranih ulaganja", kazao je predstavnik Svjetske banke Austin Kilroy na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koja je održana prije tjedan dana u Novoj Gradiški.
Ovo je gotovo šokantan podatak koji mnogo govori i o tome koliko je poželjno ulagati na istoku Hrvatske. Kada se na brzinu pogleda, doista je vrlo malo inozemnih ulaganja na području Slavonije i Baranje. I uglavnom su to brownfield ulaganja ili kupnja postojećih tvrtki, dok je greenfield ulaganja s gradnjom potpuno novih kapaciteta vrlo malo. Recimo tako da je u Belom Manastiru tvornicu sagradio EcoCortec, tvrtka američkog Hrvata Borisa Mikšića te danski Starco. U Županji je tvornicu kombajna kupio koncern Same Deutz-Fahr, a osječku mljekarsku industriju preuzeo je njemački Meggle. U Osijek je stigao i Benetton, danas je to tvrtka Olimpias tekstil. U Belišću su zabilježena velika inozemna ulaganja - došao je uspješni njemački Harburg-Freudenberger, proizvođač strojeva za gumarsku industriju, ali i papirni div DS Smith te Leistritz turbinske komponente. Đakovačku tvornicu crijepa kupio je prvo Tondach, a sada je njezin vlasnik Wienerberger. U Slavonskom Brodu ozbiljan je inozemni ulagač francuski proizvođač automobilskih dijelova Saint Jean Industries. Belgijska tvrtka Boortmalt preuzela je novogradiški Slavonija slad, poznati proizvođač automobilskih stakala Lipik Glas je u talijansko-britanskom vlasništvu... Vjerojatno smo neka inozemna ulaganja na području Slavonije i Baranje propustili, nenamjerno, ali nažalost broj tih propuštenih primjera, baš kao i onih koje smo spomenuli - jednostavno je premalen.
Austin Kilroy je, predstavljajući izvješće Svjetske banke o Slavoniji, kazao kako u Slavoniji treba pronaći konkurentne niše u razvoju softvera i računarstva u oblaku, uključujući i mobilne aplikacije, kao i hibridne industrije i disruptivne tehnologije. Svjetska banka tako predlaže opsežni IKT (informacijsko-komunikacijskih tehnologija) program jačanja vještina, putem stipendija, industrijskih certifikata, kao i suradnje između sveučilišta i industrije, a također se predlaže i gradnja laboratorija i napredne digitalne infrastrukture, kao i klasterizacija IKT industrije. Istaknuta je, posebice u slučaju IKT industrije, i potreba potpisivanja sporazuma o ukidanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om i drugim važnijim tržištima, definiranja propisa za rad od kuće, problem snažnijeg oporezivanja iskusnijeg i bolje plaćenog osoblja. Problem je i što iOS i Android nisu porezno priznati, zatim nedostatak uredskog prostora i ultrabrze širokopojasne mreže, kao i manjak ljudi sa specijaliziranim vještinama. Kilroy je poručio da županije i općine trebaju udružiti resurse za poboljšanje kvalitete i opsega investicija.

Ove preporuke nisu posebna novost. Ekonomist Damir Novotny kaže da je za privlačenje stranih ulaganja najbolje napraviti ono što su činile zemlje slične Hrvatskoj, koje su privukle brojne greenfield investicije, poput Slovačke ili Češke.
- Primjerice Slovačka je još prije ulaska u Europsku uniju izradila zakon o poticanju stranih ulaganja koji je obuhvaćao pet područja - oslobađanje od poreza na deset godina, besplatno i komunalno pripremljeno zemljište za gradnju, oslobađanje od poreza na dohodak na deset godina, sufinanciranje svakog otvorenog radnog mjesta, uz obvezu države da će besplatno školovati potreban stručni kadar. Bio je to paket mjera koji je privukao automobilsku industriju i koja je danas najveći generator razvoja Slovačke. Hrvatskoj je sada teže donijeti takve mjere s obzirom na to da smo u EU-u. U Hrvatskoj smo to vrijeme prije ulaska u EU koristili za sanaciju nekih starih tvrtki i spašavanje radnih mjesta koja se nisu mogla spasiti. Fiskalni novac trošili smo na socijalu umjesto da smo ga usmjerili na privlačenje novih investitora i novih industrija. Slovenija je recimo za tvornicu automobila Revoz, koja je u partnerstvu s Renaultom, dala polovinu kapitala. Slično je činila i srbijanska vlada kod privlačenja Fiata, Rumunjska također s Renaultom... Drukčije je teško privući velike investitore. Možda bi BMW umjesto Mađarske odabrao Hrvatsku da je kao poticaj kroz različite načine dobio polovinu iznosa za potrebnu investiciju. Novac za nas čak i nije problem. Evo lani je Hrvatska ostvarila suficit od 300 milijuna eura. Dakle, potrebna je volja i politička odluka - zaključuje Novotny.