Objavljeno 23. travnja, 2019.
Vlada je u utorak na Twitteru objavila kako Eurostatova procjena o proračunskom višku pokazuje da Vlada odgovorno vodi javne financije, provodi reforme i potiče investicije.
"Prema izvještaju Eurostata i u 2018. ostvaren je proračunski višak u iznosu od 758 milijuna kuna unatoč isplati državnih jamstava, dok je u 2015. proračunski manjak iznosio 10,8 milijardi kuna. To je rezultat odgovornog vođenja javnih financija, provođenja reformi i poticanja investicija", kaže se u Vladinoj objavi.
Hrvatska je uz još 12 zemalja Europske unije u 2018. godini ostvarila višak u proračunu, no ulazi i u skupinu polovine zemalja EU-a s javnim dugom iznad gornje propisane razine u EU-u od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazala je u utorak prva procjena Eurostata.
Hrvatska je u 2018. godini ostvarila višak u proračunu opće države od 0,2 posto BDP-a. U godini ranije višak je prema revidiranim Eurostatovim podacima iznosio 0,8 posto BDP-a. Time se Hrvatska svrstala odmah iza Austrije čiji je suficit u 2018. bio daleko najniži, u visini 0,1 posto BDP-a, pokazalo je Eurostatovo preliminarno proljetno izvješće.
Hrvatska je u 2018. godini zabilježila višak proračuna konsolidirane opće države i lani je on iznosio 758 milijuna kuna, ili 0,2 posto BDP-a, a konsolidirani dug opće države iznosio je 284,7 milijardi kuna, što je 74,6 posto BDP-a, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Ti podatci službene statistike, koji se odnose na razdoblje od 2015. do 2018. godine, pokazuju da je Hrvatska drugu godinu za redom bilježi suficit konsolidirane opće države, ali je on manji nego 2017. godine, te da se udio duga opće države u BDP-u nastavlja smanjivati.
Prema objavi Eurostata, daleko najveći višak u proračunu ostvario je Luksemburg, od 2,4 posto BDP-a. Skupinu zemalja sa suficitom čine još Danska, s 0,5 posto, Litva i Slovenija, s po 0,7 posto, Češka i Švedska s po 0,9 posto, Grčka, s 1,1 posto, Nizozemska, s 1,5 posto, Njemačka s 1,7 posto te Bugarska i Malta, sa po dva posto. Samo je Irska u 2018. imala uravnoteženi proračun. Proračunski manjak na gornjoj dopuštenoj granici u EU-u od tri posto BDP-a bilježila je Rumunjska dok ju je Cipar premašio s manjkom od 4,8 posto BDP-a, navodi se u Eurostatovu izvješću. U prosjeku je EU u 2018. bilježio proračunski deficit od 0,6 posto BDP-a, što je 0,4 postotna boda manje nego u godini ranije.
H
PAD JAVNOG DUGA
Hrvatska je u 2018. godini zabilježila javni dug mjeren udjelom u BDP-u u visini od 74,6 posto. U 2017. iznosio je prema revidiranim podacima 77,8 posto. Time se Hrvatska svrstala među točno pola zemalja EU-a čiji je javni dug prošle godine premašio gornju propisanu razinu od 60 posto BDP-a prema kriterijima iz Maastrichta. Najveći udio duga iskazanog udjelom u BDP-a imale su Grčka, od 181,1 posto BDP-a, Italija, od 132,2 posto, Portugal, od 121,5 posto, Cipar, od 102,5 posto, te Belgija, od 102 posto, Francuska, od 98,4 posto i Španjolska, od 97,1 posto. Najniži je pak javni dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prošle godine bilježila Estonija, od 8,4 posto. Slijede Luksemburg s 21,4 posto, Bugarska s 22,6 posto i Češka s 32,7 posto.