U proteklih godinu dana bar jednu knjigu pročitalo je 42 posto građana Hrvatske, što je pad u odnosu na godinu ranije kada je čitanost iznosila 56 posto, pokazuju u utorak objavljeni podaci o čitanosti u Hrvatskoj, a u doba opće medijske prezasićenosti informacijama, knjige najviše čitaju žene, mladi, visokoobrazovani i ljudi s višim primanjima, i to beletristiku.

Predstavljajući rezultate najnovijeg istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj na otvorenju manifestacije "Noć knjige 2019.", u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Tamara Kraus iz agencije Kvaka istaknula je kako, kada govorimo o čitanosti knjiga, podaci moraju biti stavljeni u kontekst današnjega vremena, uzimajući u obzir sve čimbenike koji bi mogli utjecati na čitanost. "Ove smo godine uz tradicionalno kvantitativno istraživanje proveli i kvalitativno, metodom grupnih diskusija gdje smo razgovarali s čitateljima, odnosno nečitateljima knjiga, a isto tako i s nakladnicima i knjižničarima, da doznamo razlog zašto se knjige čitaju ili ne čitaju, i zašto se čitanost danas mijenja, i na koji način", rekla je Kraus.

Govoreći o navikama čitanja Kraus je istaknula kako se postavlja pitanje - mijenja li se čitanost ili svijet koji nas okružuje. "Najnovija istraživanja stručnjaka sa Sveučilišta u Kaliforniji pokazuju da danas konzumiramo više informacija nego ikada do sada, oko 100.000 riječi dnevno", kazala je. U vrijeme modernih tehnologija i novih sadržaja serije su postale "romani novoga doba", a konzumiranje sadržaja uglavnom se svodi na aktivnost bez dodatnog angažmana, nasuprot tradicionalne knjige koja zahtijeva angažman i disciplinu čitatelja. H