Novosti
U ĐAKOVAČKOJ KATEDRALI NA USKRSNI PONEDJELJAK:

Monsinjor Ivan Ćurić zaređen za pomoćnog biskupa u nazočnosti čak 35 nadbiskupa i biskupa
Objavljeno 23. travnja, 2019.
Biskupi su nositelji apostolske službe - rekao je glavni zareditelj nadbiskup Hranić

Vjernici Đakovačko-osječke nadbiskupije, kao i vjernici Prisoja, u Bosni i Hercegovini, u zajedništvu sa svojim pastirima jučer su s 35 nadbiskupa i biskupa, brojnim svećenicima, redovnicima i redovnicama te uzvanicima iz svjetovnog života u đakovačkoj katedrali - manjoj bazilici svetog Petra, svjedočili biskupskom ređenju novog đakovačko-osječkog pomoćnog biskupa mons. Ivana Ćurića, dosadašnjeg generalnog vikara ove nadbiskupije. Glavni zareditelj bio je đakovačko-osječki nadbiskup metropolit mons. Đuro Hranić, a suzareditelji vrhbosanski nadbiskup metropolit, kardinal Vinko Puljić te đakovačko-osječki nadbiskup metropolit u miru mons. Marin Srakić, u zajedništvu sa svim nazočnim nadbiskupima i biskupima. Suzarediteljstvom upravo vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Puljića naglašeno je ujedno podrijetlo biskupa Ivana, odnosno podrijetlo njegovih roditelja, oca Ante i majke Pavke, a koje je iz spomenutog kraja u BiH. Uoči svečanog misnog slavlja prema katedrali je iz Nadbiskupskog doma krenula velika procesija brojnih svećenika, 35 biskupa i nadbiskupa, među kojima i izabranik mons. Ivan Ćurić.



Velika procesija

Njen prolazak Trgom i ulazak u prvostolnicu bio je veličanstven prizor. Zaželjevši svima sretan Uskrs, uvodne riječi uputio je đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić, glavni zareditelj.


- Izričem radost i zahvalnost našeg ređenika te nadbiskupa Marina, čitave naše Đakovačko-osječke nadbiskupije i svoje osobno što ste "u zajedništvu Kristova poslanja" u Emaus odlučili poći u Đakovo te s nama podijeliti radost susreta s uskrslim Gospodinom, koju nam je dodatno umnožio papa Franjo imenovanjem našeg pomoćnog biskupa u osobi generalnog vikara mons. Ivana Ćurića - rekao je nadbiskup Hranić, pozdravljajući suzareditelje vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića te nadbiskupa u miru Marina Srakića. Pozdrave je uputio i zagrebačkom nadbiskupu metropolitu kardinalu Josipu Bozaniću, apostolskom nunciju u RH mons. Giuseppeu Pintu, zadarskom nadbiskupu i predsjedniku HBK-a mons. Želimiru Puljiću, nadbiskupu iz Bamberga mons. Ludwigu Schicku na čelu peteročlane delegacije Removabisa - dobrotvorne ustanove Njemačke biskupske konferencije za pomoć crkvama u srednjoj i istočnoj Europi. Pozdrave je nadbiskup Đuro uputio i roditeljima, sestrama te rodbini mons. Ćurića. Trideset i pet nadbiskupa i biskupa na svečanost biskupskog ređenja u Đakovu stiglo je iz cijele Hrvatske, BiH, Austrije, Njemačke, Mađarske, Srbije i Crne Gore, Ređenju biskupa Ivana nazočili su i visoki predstavnici SPC-a te Evangeličke i Reformirane kalvinske Crkve, izaslanik Hrvatskog sabora, đakovački gradonačelnik Marin Mandarić, predstavnici slavonskih županija i gradova, znanstvenih, kulturnih, prosvjetnih i socijalnih ustanova, HV-a i policije. Dio vjernika na ređenje je stigao u narodnim nošnjama Prisoja te brodskog kraja gdje je mons. Ćurić rođen, a iz kojeg je nadbiskup Hranić posebno pozdravio župljane Župe Krista Kralja i Župe Uznesenja BDM-a, Slavonski Brod.


Odluku pape Franje o imenovanju mons. Ćurića pomoćnim biskupom 11. ožujka u Đakovu je obznanio tajnik Apostolske nuncijature u Zagrebu mons. Janusz Blachowiak, u ime apostolskog nuncija u RH. Papa je novom pomoćnom biskupu dodijelio titulu naslovnog biskupa Tela.


Središnji dio jučerašnjeg liturgijskog slavlja bio je obred biskupskog ređenja koji je započeo poslije navještaja Evađelja. Čitanje apostolskog naloga te homilija nadbiskupa Đure Hranića u kojoj je govorio o praznom Isusovom grobu u Uskrsno jutro i kako su to zatečeni njegovom prazninom tumačili stražari, svećenički glavari, vojnici...


- Dogodilo se ono što susrećemo trajno kroz čitavu našu ljudsku povijest. Ljudi su imali, a i danas imaju, svoja različita mišljenja o Isusu. Gledaju ga ne u svjetlu njegova identiteta utjelovljenoga Sina Božjega koji je bio raspet, umro na križu, bio pokopan i treći dan iz groba uskrsnuo, nego iz perspektive vlastitih prizemnih interesa. Zato Isus prilično često nekome i zasmeta. Zato postoje različite interpretacije i priče o njemu iz pera pojedinih osoba, ili u nekim filmovima. Naime, u susretu s nama Isus nas usmjerava prema trajnim i neprolaznim vrednotama - prema dobroti, ljubavi i praštanju te nam tako predlaže promjenu srca i vlastitih namjera, traži od nas obraćenje koje često uključuje radikalne promjene i zaokrete u vlastitom životu - rekao je, uz ostalo, u homiliji Hranić, naglasivši uskrsni karakter apostolske službe.
Nasljednici apostola

- Bitna je služba apostola jer oni su svjedoci Isusova uskrsnuća, oni svjedoče istinu o Isusu koja počiva na onome što su oni sami vidjeli i čuli. Svoje svjedočanstvo o Isusu raspetom i uskrslome apostoli su prenijeli svojim nasljednicima te tako istina o Isusu i danas blista i sja ‘u zajedništvu Kristova poslanja‘ po biskupima kao nasljednicima apostola, prema svjedočanstvu apostolskoga zbora danas te biskupska služba stoga uvijek ima "uskrsnu ćud" - rekao je Hranić, dodavši da su biskupi nositelji apostolske službe u neprekinutom nizu od prvog apostolskog zbora do današnjeg zbora biskupa na čelu s današnjim Petrom - papom Franjom.


- Prenošenje i nastavljanje te apostolske baštine u neprekinutom zajedništvu apostolske vjere, apostolske Crkve i apostolske službe bit će uskoro, na rječit i snažan sakramentalni način, očitovana po polaganju ruku ovdje prisutnog zbora apostola - naših biskupa na glavu novog člana apostolskog zbora, biskupa Ivana, koji je svjestan te "uskrsne ćudi" svoje apostolske službe, kao svoje biskupsko geslo izabrao riječi "U zajedništvu Kristova poslanja" - rekao je nadbiskup Đuro. Uslijedili su upiti i davanje obećanja, prostracija i pjevanje litanija, polaganje ruku i posvetna molitva, a potom i nadopunjavajući obredi - pomazanje krizmenim uljem, predaja Evanđelistara, prstena, mitre i pastirskog štapa novozaređenom biskupu.


- Primi evanđelje i propovijedaj riječ Božju sa svom strpljivošću i poukom. Primi prsten, znak vjere i neokrnjeno štiti Božju zaručnicu, svetu Crkvu, neustrašivom vjerom urešen. Primi mitru i neka u tebi blista sjaj svetosti te, kad se pojavi prvak pastira, mogneš primiti neuveli vijenac slave. Primi štap, znak pastirske službe, i pazi na svekoliko stado u kojem te Duh Sveti postavi za biskupa da ravnaš Božjom Crkvom - rekao je glavni zareditelj Hranić zaređenom Ćuriću, predajući mu Evanđelistar i znamenje. U završnom obredu pozdravne riječi novozaređenom biskupu uime biskupa uputio je zadarski nadbiskup, predsjednik HBK-a mons. Želimir Puljić, poručivši: Ne bojte se, svu brigu, strepnje i strah prepustite Kristu. Veliki broj nazočnih biskupa znak je da je vaše apostolsko djelovanje povezano i s drugim biskupijama - rekao je Puljić, dodavši da se "ne može oteti dojmu kako je skladna liturgija ‘cakum-pakum‘". Uime svećenika, đakona, redovnika i redovnica pozdravne riječi uputio je preč. Ivan Lenić, župnik i dekan iz Slavonskog Broda, a uime vjernika laika Đakovačko-osječke nadbiskupije Margareta Bošnjaković iz Bapske. Uslijedio je prolazak novozarađenog biskupa u pratnji dvojice biskupa katedralom i blagoslov sabrane zajednice, a nakon čega je biskup Ivan uputio riječ zahvale.
Svečanost je uveličana liturgijskim pjevanjem koje je animirao katedralni konkatedralni mješoviti zborovi iz Đakova i Osijeka s pridruženim župnim zborovima, uz dirigenta mo Ivana Andrića i orguljsku pratnju Darija Kusture.
Suzana Župan
Geslo "U zajedništvu Kristova poslanja"
Jučer je za pomoćnog biskupa zaređeni mons. Ivan Ćurić, a za svoje geslo izabrao je riječi: "U zajedništvu Kristova poslanja". Upravo je to geslo pratilo jedan od velikih događaja u povijesti Đakovačko-osječke nadbiskupije: pohod sv. Ivana Pavla II. Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji, 7. lipnja 2003. godine. Za tu je prigodu geslo uglazbljeno i prošireno molitvenim nizom „zaziva krsnog zajedništva“. Izvorno nadahnuće gesla nalazi se, svakako, u evanđeljima, no u suvremeno doba sadržaj gesla veoma je snažno naglašen u nauku Drugoga vatikanskog koncila. To je osobito vidljivo u dogmatskoj konstituciji Lumen gentium koja jasno ističe da se početak otajstva Crkve očituje u Kristovu navještaju kraljevstva Božjega, koje se, ovdje i sada, ostvaruje po zajedništvu svih članova Božjega naroda te raste prema konačnom ispunjenju svega u Bogu.
Zahvala Bogu za dar svoga poziva
Biskup Ivan Ćurić uputio je riječi zahvale koju je započeo zahvalom Bogu za dar svoga poziva. Zahvalio je za roditelje i dvije sestre. Zahvalu je uputio i papi Franji, nunciju, dok se nadbiskupu Hraniću obratio riječima da mu želi biti na pomoći. Zahvalio je i svojim suzarediteljima. Obraćajući se svim biskupima, najavio je da će ‘nastojati pridonositi zajedništvu biskupija‘. Zahvalio je i rodbini, a svoje obraćanje završio prisjećanjem na biskupa Ćirila Kosa čija se 100. godišnjica rođenja obilježava ove godine. Zapitao je: Tko smo to mi, kršćani današnjice?
Životopis novozaređenog pomoćnog biskupa
Mons. Ivan Ćurić rođen je 1. prosinca 1964. od roditelja Ante i Pavke rođ. Kolak, u Slavonskom Brodu. Nakon osnovne škole 1979. počinje svećeničku formaciju, najprije u Međubiskupijskom dječačkom sjemeništu u Zagrebu, kasnije u Đakovu. Poslije vojnoga roka, ulazi 1984. u Sjemenište u Đakovu i počinje filozofsko-teološki studij koji od 1987. nastavlja na Papinskom gregorijanskom sveučilištu kao pitomac Papinskoga njemačko-ugarskoga zavoda. U isusovačkoj crkvi Presvetoga Imena Isusova (Il Gesu) u Rimu zaređen je 11. ožujka 1989. za đakona, a za prezbitera 29. lipnja 1990. u katedrali u Đakovu. U Rimu postiže stupanj magisterija iz filozofije (1991.), s temom o filozofiji M. Heideggera. Tada počinje službu župnoga vikara u Osijeku (Donji grad) te postaje odgojitelj (prefekt) u Bogoslovnom sjemeništu i profesor filozofije na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu (danas KBF). Zbog ratnih opasnosti sa sjemenišnom zajednicom jedno vrijeme provodi u izbjeglištvu u Gradišću (Austrija). Od 1993. nastavlja studij u Rimu kao pitomac Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima. Poslije povratka u biskupiju vršio je sljedeće službe: vicerektor Bogoslovnoga sjemeništa u Đakovu i predavač filozofskih kolegija na KBF-u u Đakovu, ujedno i liturgijske glazbe, župnik u Brodskom Varošu, dekan Slavonskobrodskoga dekanata, rektor Sjemeništa i dr. Službu generalnoga vikara počinje 2013., a od 2014. kanonik je Prvostolnoga kaptola đakovačko-osječkoga.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike