Ekonomija
PROF. DR. SC. ZLATKO PUŠKADIJA

Do gubitaka pčela došlo je još jesenas
Objavljeno 20. travnja, 2019.
Ne mogu tvrditi da nije bilo i trovanja pčela nekim insekticidom koji se upotrebljava u voćarstvu, kaže prof. dr. Zlatko Puškadija

Hrvatske pčelare uznemirile su vijesti iz svih krajeva Hrvatske kako je zamijećen pomor pčela, a stručnjaci ocjenjuju kako je uzrok proljeće koje je poranilo i visoke temperature pa pčele misle da je stiglo proljeće i vrijeme kada one nagonski obavljaju poslove oprašivanja i skupljanja meda, a neki pak misle kako je prekomjerna uporaba pesticida, od kojih su neki potpuno zabranjeni u Hrvatskoj.


Jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka za pčelarstvo, prof. dr. sc. Zlatko Puškadija s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, predsjednik Katedre za pčelarstvo, zoologiju i zaštitu prirode, tvrdi kako je do prvih ugibanja pčela došlo još ujesen prošle godine, a uzrok je oslabljenost pčela varoom.

Brzo ugibale

- CCD (collony colaps disorder), ili sindrom nestanka pčela, skup je sinergijskih učinaka koji kao posljedicu imaju velike zimske gubitke. Među njih spadaju i klimatske promjene, intenzivna poljoprivredna proizvodnja, posebice primjena kemijskih sredstava bez kojih ne bi bilo poljoprivrede kakvu danas poznajemo te pčelarska praksa koja se ogleda u nepravilnom i nepravovremenom upotrebom lijekova kao i primjena neodgovarajuće tehnologije uzgoja pčela. O CCD-u ima dosta i popularne literature na internetu pa svatko koga zanimaju potankosti, može puno toga saznati. Naime, poznato mi je da je do prvih gubitaka došlo već ujesen prošle godine, što je siguran znak pčelinjih zajednica oslabljenih varoom tj. pčelinje zajednice su se našle u situaciji da su se pčele koje trebaju ući u zimu tzv. zimske pčele, izlijegale u uvjetima visoke infestacije tim ektoparazitom grinjom Varoa destructor, te su bile oslabljene i brzo ugibale. Takve zajednice nisu imale dovoljno pčela za formiranje zimskog klupka i održavanje temperature u pčelinjoj zajednici te su ugibale nakon prvih mrazova. Zajednice koje su ipak uspjele ući u zimu i dočekati proljeće, u proljeće su bile toliko slabe da nisu mogle završiti izmjenu generacija, dakle to najkritičnije razdoblje u životu pčelinje zajednice. Tada, naime, ugibaju zimske pčele i rađaju se nove proljetne pčele, podsjećam, tijekom zime pčele se ne legu. Ako je zimskih pčela malo ili su "istrošene'', slabe vitalnosti, one ugibaju prije nego uspiju othraniti dovoljno mladih pčela i na kraju zajednica ugiba. Nadam se da sam pčelarima uspio objasniti o čemu je riječ, ali siguran sam da se upravo to dogodilo i da je to uzrok najvećeg broja gubitaka – kaže prof. dr. sc. Zlatko Puškadija

Produženo ljeto

Dodao je i kako zima nije bila izrazito hladna, niti je bilo dugih razdoblja s niskim temperaturama nakon kojih bi pčele izlijetale u hladno na pročisni izlet, kako se u pčelarstvu naziva prvo izlijetanje pčela iz košnica nakon dugog hladnog razdoblja kako bi defecirale, izbacile izmet.


- Ako ovo razdoblje potraje, tada pčele defeciraju po košnici i dolazi do bolesti i propadanja zajednice ili pčele izlijeću iako je hladno i smrznu se i smrzavale su se. Ne mogu tvrditi da nije bilo i trovanja pčela nekim insekticidom koji se upotrebljava u voćarstvu. To bi trebalo dokazati, ali to bi bio sporadičan slučaj, a ne pravilo, kao što je sada slučaj – pojašnjava prof. dr. sc. Puškadija dodajući kako je varooza najveći problem pčelarstva posljednjih 50-ak godina, a osim nje, tu je i američka gnjiloća pčelinjeg legla.
- Klimatske promjene izazivaju velike promjene u životu pčelinje zajednice, posebice stoga što utječu na medonosno bilje koje je izvor hrane za pčele. Sljedeći problem, koji se javlja kao posljedica klimatskih promjena, produženo je ljeto, kako ju zovemo, topla jesen koja pogoduje razvoju varooze. Naime, tijekom tople jeseni matica i dalje nese jaja, što pogoduje razvoju varooze jer se ona razvija u leglu. Za normalne, hladne jeseni leglo bi mnogo ranije stalo, pa se varoa ne bi mogla razvijati. No za tople jeseni se razvija i može izazvati smrt pčelinje zajednice ako to pčelar ne prepozna i ne obavi izvanredno liječenje – zaključuje dr. sc. Zlatko Puškadija.


Miroslav Flego
Pčelari upozoravaju na pad oprašivača
Pčelari upozoravaju na globalni pad oprašivača, a među glavnim su krivcima neonikotinoidni pesticidi i danas je, unatoč proturječnim argumentima kemijske industrije, svima jasno da neonikotinoidni pesticidi djeluju štetno na pčele, ali i na druge životinje. Europska unija zabranila je primjenu triju najčešćih neonikotinoida - klotianidina, imidakloprida i tiametoksama - na svim poljoprivrednim usjevima na otvorenome kako bi se zaštitilo pčele i ostale oprašivače jer, iako su neonikotinoidni spojevi utvrđeni u količinama neškodljivima za ljude, štetni su za pčele.
Možda ste propustili...

PANEL “MLADI U PODUZETNIŠTVU”

Lakše do savjeta za pokretanje posla

O BUDUĆNOSTI SKUP EKONOMISTA EKONOMSKI FAKULTET OSIJEK

Ima li pozitive? Makroekonomski smo dobro, ali sve ostalo šepa